Prati nas

Zdravlje

Zdrava hrana u pedesetima, zdrav mozak u sedamdesetima

Visoki unos zasićenih masnoća povezan sa slabljenjem pamćenja i slabljenjem sposobnosti učenja. Također je uočeno da oni koji su dnevno pili tri do pet šalica kave imaju nešto manji rizik za razvoj demencije od onih koji su pili više ili manje kave.

Objavljeno

|

foto: stock.xchng

Istraživanja pokazuju da prehrambene navike postaju sve manje zdrave. No najnovije otkriće finskih znanstvenika stavlja dodatan naglasak na važnost pravilne prehrane, posebice u srednjoj životnoj dobi.

Znanstvenici Sveučilišta Istočne Finske su dokazali da hrana koju jedemo nakon četrdesete godine dramatično utječe na razvoj dementnosti u starijoj životnoj dobi. Tako su ono koji su se hranili izrazito zdravo u dobi od 50 godina imali 90 posto manje izglede za dementnost od onih koji nisu pazili na prehranu. Istraživanje je trajalo 14 godina i prvo je na svijetu istraživalo vezu između prehrane u srednjoj životnoj dobi i demencije u starosti.



Pri tome su ribu, voće i povrće kategorizirali kao zdravu hranu, dok su na suprotnoj strani popisa bile kobasice, slatkiši i slatki napici. Dakako, u obzir se je uzimala cjelovita prehrana pojedinaca, a ne samo neke od namirnica koje su konzumirali, potvrdila je Marjo Eskelinen sa Sveučilišta.

Prilikom predstavljanja rezultata, istaknula je da je visoki unos zasićenih masnoća povezan sa slabljenjem pamćenja i slabljenjem sposobnosti učenja. Također je uočeno da oni koji su dnevno pili tri do pet šalica kave imaju nešto manji rizik za razvoj demencije od onih koji su pili više ili manje kave.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati