Vijesti
HSU traži povećanje neoporezivog dijela mirovine
Ako Banski dvori povećaju neoporezivi dio mirovine sa 3400 na 3800 kuna, to će obuhvatiti 75 tisuća umirovljenika čija bi se kupovna moć povećala za 124,3 milijuna kuna godišnje, a njihova prosječna mirovina bi porasla za 167 kuna mjesečno.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja poslao je pismo predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću u kojem je zatražio povećanje neoporezivog dijela mirovine u jednakom iznosu u kojem je Vlada najavila povećanje neoporezivog dijela plaće za zaposlene.
HSU tvrdi da će navedena mjera, ukoliko Vlada poveća neoporezivi dio mirovine sa 3400 na 3800 kuna, obuhvatiti 75 tisuća umirovljenika čija bi se kupovna moć povećala za 124,3 milijuna kuna godišnje, a njihova prosječna mirovina bi porasla za 167 kuna mjesečno.
“Ovom mjerom ublažili bi se ionako previsoki troškovi života umirovljenika koji se ne vide u službenoj statistici obzirom da se izračuni statistike rade temeljem pretpostavljenih troškova četveročlane obitelji. Na životni standard umirovljenika presudno utječu troškovi lijekova, stanovanja, prijevoza i higijenskih potrepština koji su u prethodnom periodu rasli. Smatramo važnim naglasiti kako umirovljenici u Hrvatskoj najredovitije podmiruju svoje financijske obaveze, ali i da su njihove mirovine svojevrsni financijski amortizer u sve brojnijim obiteljima čiji su mlađi članovi ostali bez posla tijekom gospodarske krize”, navodi se u pismu.
U pismu se također ističe stav HSU kako porezna reforma mora biti cjelovita i jednako tretirati zaposlene i umirovljenike. “Smanjenje porezne presije samo za plaće radnika, premda se radi o hvalevrijednoj mjeri, kao posljedicu moglo imati otvaranje pitanja diskriminacije osoba treće životne dobi. Diskriminacija umirovljenika nikako nije u duhu solidarnosti i pravičnosti koje su odlike svake socijalno osjetljive Vlade”, navodi se u pismu.
Hrvatska stranka umirovljenika ovaj je pisani zahtjev ispostavila nakon iscrpnih konzultacija s predstavnicima najutjecajnijih umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj. “Izražavamo žaljenje što smo primorani obratiti Vam se na ovaj način jer bi se, prema dogovorenoj proceduri, ovo pitanje trebalo raspraviti na sastancima Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, bipartitnog tijela između Vlade RH i umirovljeničkih udruga koje je konstituirano u siječnju 2013. godine”, navodi se u završetku pisma.
