Kako se računa mirovina: Koliko vrijede godine staža, a koliko plaća?

Visina mirovine ne određuje se samo prema posljednjoj plaći ni prema plaći koju je radnik primao nekoliko godina prije umirovljenja. U izračun ulaze plaće ostvarene tijekom radnog vijeka, duljina mirovinskog staža, dob u trenutku odlaska u mirovinu i vrsta mirovine.

Plaća se uspoređuje s hrvatskim prosjekom

Vrijednosni bod za svaku godinu dobiva se dijeljenjem plaće osiguranika s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj u istoj kalendarskoj godini. Na taj se način plaće ostvarene u različitim godinama svode na usporedivu osnovu.

Radnik koji je tijekom određene godine primao plaću jednaku hrvatskom prosjeku ostvaruje vrijednosni bod približno 1,0. Ako mu je plaća bila 20 posto niža od prosjeka, bod iznosi približno 0,8, a ako je bila 20 posto viša, približno 1,2. Vrijednosni bodovi iz svih godina zatim se zbrajaju i iz njih se računa prosječni vrijednosni bod. U obzir se uzimaju plaće ostvarene od 1970. do godine koja prethodi godini odlaska u mirovinu.

Plaća ostvarena u godini umirovljenja ne ulazi izravno u izračun. Za tu godinu primjenjuju se prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu ostvarenom tijekom godine. Zbog toga ni otpremnina isplaćena u godini umirovljenja ne povećava mirovinu.

Polazni faktor može povećati ili smanjiti mirovinu

Polazni faktor pokazuje odlazi li osiguranik u mirovinu prije propisane dobi, u redovitom roku ili nakon nje. Za redovitu starosnu mirovinu u pravilu iznosi 1,0, dok se kod ranijeg odlaska smanjuje (penalizacija), a kod kasnijeg povećava (bonifikacija).

Bonifikacija

Onome tko prvi put odlazi u starosnu mirovinu nakon propisane dobi faktor se povećava za 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja. Kod starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika povećanje iznosi 0,15 posto po mjesecu nakon navršene 60. godine i 41 godine efektivnog staža. Nakon dostizanja redovite starosne dobi povećanje iznosi 0,45 posto po mjesecu.

Penalizacija

Kod prijevremene starosne mirovine polazni faktor smanjuje se za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska. Osobi koja ode pet godina ranije mirovina se zato početno smanjuje za 12 posto. Od 1. siječnja 2026. to se umanjenje ukida nakon navršenih 70 godina. HZMO tada po službenoj dužnosti određuje mirovinu bez smanjenog polaznog faktora, počevši od prvog dana sljedećeg mjeseca.

Što je mirovinski faktor

Mirovinski faktor pokazuje u kojem se opsegu staž i ostvarene plaće uzimaju u izračun, a ovisi o vrsti mirovine. Za starosnu, prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iznosi 1,0. Za obiteljsku mirovinu ovisi o broju korisnika i kreće se od 0,77 za jednog člana obitelji do 1,1 za četiri ili više članova.

Od 2026. mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iznosi 1,1, a za djelomični gubitak radne sposobnosti tijekom nezaposlenosti 0,9.

Aktualna vrijednost mirovine

Aktualna vrijednost mirovine, skraćeno AVM, novčana je vrijednost jednog osobnog boda. Usklađuje se dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja. Od 1. srpnja 2026. AVM iznosi 15,64 eura.

Kako se sve to pretvara u mirovinu?

Kada se utvrde prosječni vrijednosni bodovi, mirovinski staž i polazni faktor, moguće je izračunati osobne bodove. Oni se dobivaju množenjem tih triju vrijednosti.

Osobni bodovi = prosječni vrijednosni bodovi × mirovinski staž × polazni faktor

Dobiveni osobni bodovi zatim se množe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.

Mirovina = osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine

Primjerice, radnik koji je tijekom radnog vijeka primao plaću jednaku hrvatskom prosjeku ima prosječni vrijednosni bod 1,0. Ako je ostvario 40 godina staža i odlazi u redovitu starosnu mirovinu bez penalizacije ili bonifikacije, njegov polazni faktor iznosi 1,0.

Njegovi osobni bodovi iznose: 1,0 × 40 × 1,0 = 40.

Za redovitu starosnu mirovinu mirovinski faktor također iznosi 1,0. Uz aktualnu vrijednost mirovine od 15,64 eura, osnovni iznos mirovine iznosi 625,60 eura.

Na taj se iznos u ovom primjeru primjenjuje i dodatak od 27 posto pa mirovina iznosi 794,51 euro.

Dodatak od 27 posto

Na mirovine ostvarene od 1. siječnja 2010. u pravilu se primjenjuje dodatak od 27 posto, koji je od 2012. godine sastavni dio mirovine. Dodatak se ne primjenjuje na sve kategorije mirovina. Ne ostvaruju ga, među ostalima, korisnici najniže i najviše mirovine te korisnici određenih mirovina priznatih prema posebnim propisima.

Koliko plaća utječe na mirovinu?

Razlike u plaćama tijekom radnog vijeka mogu znatno promijeniti iznos mirovine. Primjerice, dvije osobe koje imaju po 40 godina staža, ali su tijekom radnog vijeka ostvarivale različite plaće, neće imati jednak broj osobnih bodova.

Tablica prikazuje pojednostavljeni izračun redovite starosne mirovine iz prvog stupa za 40 godina staža, uz polazni i mirovinski faktor 1,0 te aktualnu vrijednost mirovine od 15,64 eura. Iznosi uključuju dodatak od 27 posto, ali ne i primjenu najniže mirovine.

Što ako je izračunata mirovina preniska?

Ako je mirovina izračunata prema plaćama i stažu manja od zakonom propisane najniže mirovine, HZMO po službenoj dužnosti određuje najnižu mirovinu. Od 1. srpnja 2026. ona iznosi 16,58 eura po godini mirovinskog staža. Za 30 godina staža to je 497,40 eura, a za 40 godina 663,20 eura, uz polazni i mirovinski faktor 1,0.

To znači da radnik s plaćom znatno nižom od hrvatskog prosjeka ne mora dobiti upravo onaj iznos koji proizlazi iz osnovne formule. Primjerice, u prethodnoj tablici mirovina radnika koji je 40 godina primao plaću 30 posto ispod prosjeka iznosi 556,16 eura. Budući da je taj iznos niži od propisane najniže mirovine, ostvario bi 663,20 eura, ako ispunjava uvjete za njezino određivanje.

Najniža mirovina služi kao zakonski utvrđen donji iznos za korisnike koji ispunjavaju propisane uvjete. Kod prijevremenog umirovljenja i pojedinih drugih vrsta mirovina na njezin iznos utječu polazni i mirovinski faktor.

Koliko znače dodatne godine staža?

Na visinu mirovine utječe i broj godina provedenih u mirovinskom osiguranju. Uz isti prosječni vrijednosni bod, dulji staž donosi veći broj osobnih bodova.

Sljedeća tablica prikazuje iznose redovite starosne mirovine iz prvog stupa za različite duljine staža, uz pretpostavku da je radnik tijekom cijelog radnog vijeka ostvarivao plaću jednaku hrvatskom prosjeku. Izračun uključuje dodatak od 27 posto, ali ne i primjenu najniže mirovine.

U ovom primjeru dodatnih pet godina staža povećava izračunatu mirovinu za približno 99 eura mjesečno. Ipak, stvarna razlika ovisi i o plaćama ostvarenima tijekom dodatnih godina rada te o dobi u kojoj osiguranik odlazi u mirovinu.

Konačan iznos mirovine

Konačan iznos mirovine može se razlikovati zbog sudjelovanja u drugom mirovinskom stupu, staža s povećanim trajanjem, posebnih propisa i drugih okolnosti. Izračun se zato ne može svesti samo na broj godina rada. Dvoje ljudi s jednakim stažem mogu imati znatno različite mirovine ako su tijekom radnog vijeka imali različite plaće ili su pravo ostvarili u različitoj dobi.

Kako provjeriti buduću mirovinu?

Osiguranici ne moraju sami prikupljati sve podatke o plaćama i računati vrijednosne bodove. Na portalu Moja mirovina mogu dobiti informativni izračun buduće mirovine na temelju podataka iz službenih evidencija i pretpostavki o budućem radu.

Za pristup personaliziranom izračunu potrebna je prijava putem sustava e-Građani. Dobiveni iznos informativne je prirode, a konačnu mirovinu HZMO utvrđuje u postupku priznavanja prava.