Vodič kroz mirovine 2026.
Posljednje ažuriranje:
Prava i obveze u mirovinskom sustavu ovise o vrsti mirovine, dobi, stažu, uplaćenim doprinosima i odabranom modelu isplate. Podaci o uvjetima, iznosima i postupcima redovito se ažuriraju prema važećim propisima i službenim izvorima.
Starosna mirovina
Starosna mirovina ostvaruje se kada su ispunjeni propisani uvjeti dobi i mirovinskog staža. Opći uvjet je 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, dok za žene do 2030. vrijedi prijelazno razdoblje s nižom dobnom granicom. Posebna pravila vrijede za dugogodišnje osiguranike i osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem.
Mirovina dugogodišnjeg osiguranika
Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje se sa 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja u efektivnom trajanju. Ne podliježe penalizaciji, a kasniji odlazak u mirovinu može povećati iznos kroz bonifikaciju, dodatni staž i nove vrijednosne bodove.
Bonifikacija mirovine
Bonifikacija povećava mirovinu za 0,45 posto za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu. Kasnije umirovljenje donosi i dodatni staž te nove vrijednosne bodove, pa konačni rast može biti osjetno veći. Posebna pravila vrijede za dugogodišnje osiguranike.
Prijevremena starosna mirovina
Prijevremena starosna mirovina ostvaruje se prije propisane dobi za starosnu mirovinu, uz najmanje 60 godina života i 35 godina staža. Za žene do kraja 2029. vrijede blaži uvjeti, a penalizacija se od 2026. ukida nakon navršenih 70 godina.
Prijevremena mirovina zbog stečaja poslodavca
Prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca može se ostvariti bez penalizacije ako je osiguranje prestalo zbog stečaja, ispunjeni su uvjeti dobi i staža te je osiguranik neposredno prije toga najmanje dvije godine neprekidno bio prijavljen kao nezaposlen.
Penalizacija prijevremene mirovine
Penalizacija prijevremene mirovine iznosi 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska i primjenjuje se do navršene 70. godine. Njome se korigira dulje očekivano primanje mirovine, dok su staž, plaće i doprinosi već vrednovani u samom izračunu. HZMO ukidanje umanjenja nakon 70. godine provodi automatski, bez posebnog zahtjeva korisnika.
Invalidska mirovina
Invalidska mirovina namijenjena je osiguranicima kod kojih je utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Pravo u pravilu ovisi i o navršenom mirovinskom stažu, osim kada je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Od 2026. povećani su mirovinski faktori, a određenim korisnicima omogućena je i isplata mirovine uz rad kraći od 3,5 sata dnevno.
Privremena invalidska mirovina
Privremenu invalidsku mirovinu može ostvariti invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, ali je nakon toga najmanje pet godina ostao nezaposlen, sve do navršene 58. godine života. Pravo se priznaje na zahtjev, a povremeni rad u ukupnom trajanju do šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti.
Naknada zbog tjelesnog oštećenja
Naknadu zbog tjelesnog oštećenja može ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto ako je nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Iznos ovisi o utvrđenom postotku oštećenja, a od 1. srpnja 2026. mjesečno iznosi od 43,02 do 143,39 eura.
Obiteljska mirovina
Obiteljsku mirovinu mogu ostvariti bračni i izvanbračni partneri, djeca, roditelji te drugi članovi obitelji umrlog osiguranika ako su ispunjeni propisani uvjeti. Pravo ovisi o stažu ili mirovinskom statusu preminule osobe, dobi, školovanju, radnoj sposobnosti i drugim okolnostima člana obitelji.
Dio obiteljske mirovine
Dio obiteljske mirovine može se primati uz starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu. Pravo mogu ostvariti korisnici s navršenih 65 godina koji ispunjavaju propisane uvjete, a iznos ovisi o visini obiteljske mirovine i ukupnoj svoti mirovina iz prvog i drugog stupa.
Mirovinski staž
Mirovinski staž je osnova za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Obuhvaća staž osiguranja, pojedina razdoblja za koja su plaćeni doprinosi ili primane propisane naknade te staž osiguranja s povećanim trajanjem.
Staž nezaposlenog roditelja
Nezaposleni roditelj koji nije osiguran po drugoj osnovi može na zahtjev upisati u staž razdoblje roditeljske skrbi u prvoj godini djetetova života. Doprinose plaća država, a zahtjev se podnosi HZMO-u.
Provjera staža i plaća
Elektronička radna knjižica pokazuje razdoblja osiguranja, ali ne i sve podatke važne za izračun mirovine. Osiguranik može zatražiti potvrdu o stažu i plaći te u roku od 15 dana od njezina primitka tražiti ispravak netočnih ili pribavljanje nedostajućih podataka.
Produženo osiguranje
Dokup staža više nije moguć, ali osoba kojoj je prestalo obvezno osiguranje može nastaviti stjecati staž kroz produženo mirovinsko osiguranje. Prijava se mora podnijeti u roku od 12 mjeseci, doprinos u 2026. iznosi 151,47 eura mjesečno, a trajanje osiguranja nije unaprijed ograničeno.
Staž s povećanim trajanjem
Staž osiguranja s povećanim trajanjem omogućuje da se 12 mjeseci stvarnog rada računa kao 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža. Pravo pripada zaposlenima na zakonom određenim radnim mjestima i u zanimanjima te pojedinim skupinama obuhvaćenima posebnim propisima. Ovisno o omjeru i godinama efektivnog rada, može se sniziti i dobna granica za starosnu mirovinu.
Braniteljska mirovina
Hrvatski branitelji mogu ostvariti starosnu, prijevremenu, invalidsku, obiteljsku ili najnižu mirovinu pod posebnim uvjetima. Broj dana provedenih u borbenom sektoru može sniziti dobnu granicu i povećati osobni bod, a na iznos utječu i status dragovoljca ili HRVI-ja.
Inozemna mirovina
Osobe koje su radile u Hrvatskoj i inozemstvu mogu ostvariti zasebne dijelove mirovine iz svake države. Inozemni staž može se zbrojiti s hrvatskim radi ispunjavanja uvjeta, dok svaka država izračunava i isplaćuje dio koji pripada za staž ostvaren u njezinu sustavu. Zahtjev se u pravilu podnosi u državi prebivališta, a podatke o inozemnom radu korisno je provjeriti prije odlaska u mirovinu.
Pretkompletiranje
Pretkompletiranje nije obavezno, ali ga je dobro pokrenuti do godinu dana prije podnošenja zahtjeva za mirovinu. HZMO tada provjerava podatke o stažu, plaćama i osnovicama kako bi se nedostaci mogli ispraviti prije umirovljenja i ubrzati donošenje rješenja.
Zahtjev za starosnu ili prijevremenu mirovinu
Zahtjev za starosnu ili prijevremenu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja, osobno, poštom ili putem e-Građana. Na tiskanici je naveden popis potrebnih priloga, a HZMO može zatražiti dopunu dokumentacije. Ako je zahtjev uredan, rješenje se u pravilu donosi u roku od 30 ili 60 dana, ovisno o složenosti postupka. Status predmeta može se pratiti elektronički, a do konačnog obračuna može se isplaćivati predujam mirovine.
Otpremnina pri odlasku u mirovinu
Otpremnina pri odlasku u mirovinu nije opće zakonsko pravo, nego mora biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, posebnim propisom ili aktom poslodavca. Treba je razlikovati od zakonske otpremnine zbog otkaza. U 2026. godini neoporezivo se može isplatiti do 1.500 eura, ali taj porezni limit nije zajamčeni iznos.
Izračun iznosa mirovine
Visina mirovine računa se prema plaćama ostvarenima tijekom radnog vijeka, duljini mirovinskog staža, dobi odlaska u mirovinu te polaznom i mirovinskom faktoru. U izračun ulaze osobni i vrijednosni bodovi, aktualna vrijednost mirovine i dodatak od 27 posto.
Rješenje o mirovini i žalba
Rješenje o mirovini treba provjeriti prema stažu, plaćama, faktorima i datumu priznavanja prava. Pogrešan obračun može se ispraviti zahtjevom ili osporiti žalbom u propisanom roku. Ako je žalba odbijena, može se pokrenuti upravni spor, dok se nakon pravomoćnosti pod određenim uvjetima može tražiti obnova postupka.
Usklađivanje mirovina
Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema kretanju prosječnih bruto plaća i potrošačkih cijena. Povoljniji pokazatelj u izračun ulazi s udjelom od 85 posto, a drugi s 15 posto. Postotno usklađivanje čuva kupovnu vrijednost nižih i viših mirovina te njihov međusobni odnos, dok se razlike za prethodne mjesece isplaćuju nakon utvrđivanja nove aktualne vrijednosti mirovine.
Godišnji dodatak na mirovinu
Godišnji dodatak pripada korisnicima mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima, a HZMO ga isplaćuje automatski bez podnošenja zahtjeva. Iznos se računa prema punim godinama mirovinskog staža i vrijednosti koju Vlada svake godine određuje za jednu godinu staža. Posebna pravila vrijede za obiteljske i invalidske mirovine te mirovine priznate prema posebnim propisima.
Najniža i najviša mirovina
Najniža mirovina štiti korisnike kojima bi izračun prema stažu i doprinosima dao prenizak iznos, dok najviša mirovina ograničava najveće svote. Obje ovise o mirovinskom stažu, aktualnoj vrijednosti mirovine te polaznom i mirovinskom faktoru.
Prvi mirovinski stup
Prvi stup temelji se na generacijskoj solidarnosti: doprinosi današnjih radnika ne spremaju se na njihove osobne račune, nego se koriste za isplatu sadašnjih mirovina. U njega se izdvaja 20 posto bruto plaće ako je osiguranik samo u prvom stupu, odnosno 15 posto ako je osiguran i u drugom. Uplate osobe koja umre prije umirovljenja ne nasljeđuju se, ali članovi obitelji pod propisanim uvjetima mogu ostvariti obiteljsku mirovinu.
Stanje računa u drugom stupu
Na osobnom računu drugog stupa možete provjeriti koliko ste novca prikupili, jesu li evidentirane sve uplate doprinosa te koliko je fond zaradio ili izgubio. Promet i stanje računa dostupni su putem usluge Moj račun REGOS u sustavu e-Građani.
Mirovina iz drugog stupa
Ako ste štedjeli u drugom mirovinskom stupu, pri odlasku u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu morate odlučiti hoćete li mirovinu primati samo iz prvog stupa ili iz oba stupa. U postupku sudjeluju HZMO, REGOS i mirovinsko osiguravajuće društvo, a prije konačne odluke dobit ćete informativni izračun.
Naknade u drugom stupu
Naknade se naplaćuju tijekom upravljanja štednjom, pri ranom prelasku u drugo mirovinsko društvo te nakon prijenosa novca društvu koje isplaćuje mirovinu. U 2026. naknada za upravljanje iznosi do 0,23 posto godišnje, a naknade tijekom isplate mogu dosegnuti pet posto doznake, odnosno najviše 1.500 eura na 30.000 eura štednje.
Invalidska mirovina i drugi stup
Što se događa sa štednjom iz drugog stupa ovisi o tome je li osiguraniku utvrđen potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti. Pravila određuju kada se sredstva prenose u državni proračun, kada se mirovina može isplaćivati iz oba stupa te što prijenos znači za osobni račun i nasljeđivanje.
Osnovna mirovina
Osnovna mirovina određuje se osiguranicima koji pri odlasku u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ostanu u oba obvezna mirovinska stupa. HZMO tada isplaćuje osnovnu mirovinu iz prvog stupa, uz dodatak od 27 posto, dok drugi dio mirovine isplaćuje izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo iz sredstava prikupljenih na osobnom računu u drugom stupu.
Modeli mirovine iz drugog stupa
Mirovina iz drugog stupa može se ugovoriti kao pojedinačna, zajednička ili sa zajamčenim razdobljem. Izbor modela utječe na visinu mjesečne isplate, trajanje isplate te na prava bračnog druga ili imenovane osobe nakon smrti korisnika. Razlikuju se i mogućnosti usklađivanja mirovine te djelomične jednokratne isplate dijela sredstava iz drugog stupa.
Usklađivanje mirovine iz drugog stupa
Pri ugovaranju mirovine iz drugog stupa moguće je odabrati niži početni iznos koji se usklađuje s inflacijom ili višu mirovinu bez takvog usklađivanja. U službenom primjeru za 35.000 eura štednje početna isplata iznosi 142,74 ili 185,57 eura mjesečno.
Jednokratna isplata iz drugog stupa
Korisnici mirovine iz oba stupa mogu jednokratno podići do 20 posto štednje iz drugog stupa ako im je osnovna mirovina viša od najniže. Isplata je oporeziva i trajno smanjuje mjesečnu mirovinu iz drugog stupa.
Nasljeđivanje sredstava iz drugog stupa
Kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana drugog stupa mogu se naslijediti ako osiguranik umre prije ostvarivanja mirovine, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu. Sredstva moraju biti navedena u ostavinskom postupku, a REGOS ih isplaćuje na temelju pravomoćnog rješenja i zahtjeva nasljednika. Nakon ugovaranja mirovine prava poslije smrti ovise o odabranom modelu isplate.
Kategorije mirovinskih fondova A, B i C
Kategorije obveznih mirovinskih fondova razlikuju se prema razini rizika i načinu ulaganja. Fond A više ulaže u dionice i namijenjen je dugoročnijoj štednji, fond B ima uravnoteženiji portfelj, a fond C najmanje je izložen tržišnim promjenama. Osiguranik može provjeriti gdje se nalazi njegova štednja te promijeniti kategoriju fonda ili mirovinsko društvo, uz propisana dobna ograničenja i rokove.
Treći mirovinski stup
Treći mirovinski stup omogućuje dobrovoljnu štednju za dodatnu mirovinu uz državne poticaje. Član sam određuje visinu i učestalost uplata, a isplata u pravilu može početi od 55. godine. Dio sredstava moguće je podići jednokratno, dok se ostatak isplaćuje kao privremena ili doživotna mirovina.
Dodani staž za djecu
Dodani staž za djecu iznosi 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete i služi za određivanje visine mirovine. U pravilu pripada majci, a ocu se priznaje pod propisanim uvjetima. Ne računa se za ispunjavanje uvjeta za umirovljenje, a povećanje se ne primjenjuje retroaktivno.
Rad uz mirovinu prema općim propisima
Korisnici mirovina ostvarenih prema općim propisima mogu raditi do 20 sati tjedno uz punu mirovinu, a nakon 65. godine i dulje uz isplatu polovice mirovine. Pravila ovise o vrsti mirovine, dobi korisnika, radnom vremenu i djelatnosti koju obavlja.
Ponovno određivanje mirovine
Umirovljenici koji nakon umirovljenja ostvare najmanje godinu dana novog staža mogu zatražiti ponovno određivanje mirovine. U obzir se može uzeti staž ostvaren radom, obavljanjem djelatnosti ili drugim dohotkom za koji su plaćeni doprinosi. Pri određivanju nove mirovine mogu se primijeniti i povoljnija pravila o dodanom stažu za djecu.
Predujam mirovine
Predujam mirovine privremeni je iznos koji HZMO isplaćuje kada je pravo na mirovinu priznato, ali konačna svota još nije izračunana. Isplaćuje se do konačnog rješenja, nakon čega korisnik može dobiti razliku ili, ako je primio više nego što mu pripada, mora vratiti nepripadno isplaćeni iznos.
Porez na mirovine
Porez na dohodak plaća se samo na dio mirovine iznad osobnog odbitka od 600 eura, a umirovljenicima se obračunani iznos umanjuje za polovicu. Konačni iznos ovisi o poreznoj stopi grada ili općine i dodatnim olakšicama. Od 1. siječnja 2027. porez na mirovine trebao bi biti ukinut.
Ovrha na mirovini
Kod naplate većine dugova umirovljeniku s nižom mirovinom zaštićene su tri četvrtine primanja, dok u 2026. najviši zaštićeni iznos iznosi 956 eura. Za uzdržavanje i određene naknade štete vrijede niže granice zaštite.
Isplata mirovine
Mirovina se u pravilu isplaćuje na račun otvoren u banci, u Hrvatskoj ili inozemstvu. Promjena banke prijavljuje se HZMO-u uz novo ovlaštenje, dok korisnici moraju pravodobno dostaviti podatke i dokumente potrebne za nastavak isplate.
Posljednja mirovina nakon smrti
Mirovina pripada do kraja mjeseca u kojem je korisnik umro. Neisplaćeni iznos nasljednici mogu zatražiti od HZMO-a uz pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i broj svojeg bankovnog računa. Za uplate na pokojnikov račun nakon smrti vrijede posebna pravila povrata.
