Jednokratno iz drugog stupa: Tko može podići 20 posto i koliko je manja mirovina

Osiguranik koji odabere mirovinu iz prvog i drugog stupa može pri umirovljenju jednokratno podići do 20 posto kapitalizirane štednje. Isplata nije dostupna svima, oporezuje se, a mjesečna mirovina iz drugog stupa nakon nje ostaje trajno niža.

Pravo postoji samo uz mirovinu iz oba stupa

Pravo na jednokratnu isplatu postoji samo ako osiguranik izabere kombiniranu mirovinu, odnosno osnovnu mirovinu iz prvog stupa koju isplaćuje HZMO i mirovinu iz drugog stupa koju isplaćuje odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo.

Ako se odluči za mirovinu samo iz prvog stupa, sredstva s osobnog računa prenose se u državni proračun, a mirovina se određuje kao da je cijeli radni vijek bio osiguran samo u prvom stupu. Dodatni je uvjet da osnovna starosna ili prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa bude veća od pripadajuće najniže mirovine.

Ne postoji jedinstven novčani prag jer najniža mirovina ovisi o stažu te polaznom i mirovinskom faktoru. Od 1. siječnja 2024. više ne vrijedi staro pravilo prema kojem je osnovna mirovina morala biti najmanje 15 posto viša od najniže; sada je dovoljno da bude viša, a podatak o ispunjavanju uvjeta nalazi se u informativnom izračunu REGOS-a.

Najviše 20 posto konačne doznake

Osiguranik ne mora podići svih 20 posto, nego može ugovoriti i manju isplatu. Postotak se računa od konačnog iznosa koji REGOS iz obveznog mirovinskog fonda prenese MOD-u, prije njegova umanjenja za naknadu društvu. Ako prenesena svota iznosi 40.000 eura, najveća moguća bruto isplata iznosi 8.000 eura, dok preostala sredstva služe za određivanje doživotne mjesečne mirovine iz drugog stupa.

Jednokratna isplata ne traži se od HZMO-a, REGOS-a ni mirovinskog fonda. Ugovara se s MOD-om pri sklapanju ugovora o mirovini i isplaćuje zajedno s prvom mirovinom iz drugog stupa. Novac nije moguće podići tijekom radnog vijeka niti nekoliko godina nakon što je isplata mirovine već počela.

Koliko će mirovina biti niža

Podizanje 20 posto štednje ne smanjuje za 20 posto cijelu mirovinu. Osnovna mirovina iz prvog stupa ostaje jednaka, a smanjuje se samo dio koji isplaćuje MOD. U pojednostavljenom primjeru, uz nepromijenjene ostale parametre, mirovina iz drugog stupa od 200 eura bruto nakon isplate punih 20 posto sredstava mogla bi pasti na približno 160 eura.

Ako bi osnovna mirovina iz prvog stupa iznosila 650 eura, ukupna mirovina bez jednokratne isplate bila bi 850 eura bruto. Nakon podizanja 20 posto sredstava ukupna bi mirovina u pojednostavljenom primjeru iznosila približno 810 eura. Pad bi tako iznosio oko 40 eura mjesečno ili 4,7 posto ukupne mirovine, a ne 20 posto.

Stvarna razlika ne mora biti matematički jednaka tom postotku. Visina mirovine iz drugog stupa ovisi o dobi korisnika, preostaloj svoti, naknadi MOD-a, odabranom modelu isplate, zajamčenom razdoblju, osiguranju bračnog druga i načinu usklađivanja. Mjerodavan je personalizirani izračun MOD-a s jednokratnom isplatom i bez nje.

Jednokratna isplata iskazuje se u bruto iznosu i oporezuje kao mirovina iz drugog stupa. MOD obračunava porez na dohodak i korisniku isplaćuje neto svotu, čija visina ovisi o lokalnim poreznim stopama, osobnom odbitku i drugim primicima u istoj godini.

Prije potpisa zato treba usporediti neto iznos koji će odmah sjesti na račun s trajnim smanjenjem mjesečne mirovine te provjeriti kako odabrani model utječe na prava partnera i nasljednika.