Mirovina
Rad uz mirovinu po općim propisima: Tko može raditi i koliko se isplaćuje
Korisnici pojedinih vrsta mirovina mogu raditi bez obustave isplate mirovine. Koliko smiju raditi i hoće li primati cijelu mirovinu ovisi o vrsti mirovine, dobi korisnika i trajanju radnog vremena.
Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, bez obustave isplate mirovine.
Osiguranik koji je ispunio uvjete za starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu može nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena i ostvariti pravo na mirovinu bez prestanka radnog odnosa. S poslodavcem pritom treba sklopiti izmijenjeni ugovor o radu.
Puno radno vrijeme uz polovicu mirovine
Od 1. siječnja 2026. godine korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine mogu nakon navršenih 65 godina raditi dulje od polovice punog radnog vremena ili početi obavljati djelatnost uz isplatu polovice mirovine.
Obrtnici i samostalne djelatnosti
Od 1. siječnja 2026. pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina, bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, mogu ostvariti obrtnici i osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost.
Isto pravo imaju roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Potpuni gubitak radne sposobnosti
Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti, koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja isplata mirovine se obustavlja.
Od 1. siječnja 2026. korisnicima te mirovine i korisnicima kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu mirovinu isplata se obustavlja ako se zaposle na 3,5 sata dnevno ili dulje ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja.
Korisnicima najniže invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti pravo na najnižu mirovinu pripada i za vrijeme zaposlenja kraćeg od 3,5 sata dnevno.
Djelomični gubitak radne sposobnosti
Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koji se zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja isplata mirovine se ne obustavlja. Za vrijeme zaposlenja određuje mu se nova svota mirovine.
Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti, može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ako ispunjava propisane uvjete. Pritom nije važno je li nakon stjecanja prava na mirovinu ponovno bio osiguran ili zaposlen.
Korisnicima najniže invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti pravo na najnižu mirovinu pripada i za vrijeme zaposlenja. Ako rade dulje od polovice punog radnog vremena, svota najniže mirovine određuje se primjenom propisanog mirovinskog faktora.
Kada se mirovina ne obustavlja
Isplata mirovine ne obustavlja se korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima kojima je izričito određeno da takav rad ne utječe na isplatu mirovine.
Mirovina se ne obustavlja ni korisniku koji ostvaruje drugi dohodak ili obavlja drugu djelatnost. To se, među ostalim, odnosi na primitke prema ugovoru o djelu, rad u skupštinama i nadzornim odborima te poslove sudskog tumača ili konzultanta.
