Poslodavci umirovljenicima nude obuku, a neki priznaju i iskustvo iz kućanstva. Poslovi se razlikuju po zadacima, satnici i uvjetima zapošljavanja.
Na burzi za umirovljenike traže majstore za adaptacije, održavanje i popravke. Neki nude slobodne vikende i smještaj, a nude se i poslovi na pola radnog vremena...
Na HZZ-ovu portalu za zapošljavanje umirovljenika sredinom listopada nudilo se gotovo 1.700 radnih mjesta u oko 900 oglasa. Većina poslodavaca traži radnike za puno radno vrijeme.
Među poslovima za umirovljenike izdvajaju se predstavnik suvlasnika, kuhar i dostavljač kruha. Zarade i radno vrijeme znatno se razlikuju.
Odgoda umirovljenja donosi veću mirovinu, ali rad uz njezinu polovicu znači ranije isplate. Usporedili smo kada se koja odluka financijski isplati.
Milićev poziv na rad u mirovini potaknuo je čitatelje da podijele svoja iskustva: od iscrpljenosti nakon dugog staža do poslova koji im omogućuju putovanja.
Zavist prema švedskim ili austrijskim mirovinama i prezir prema radu u mirovini otkrivaju koliko smo spremni preuzeti tuđi standard, a koliko navike koje uz njega idu.
Poslovi na pola radnog vremena umirovljenicima donose dodatnu zaradu uz zadržavanje mirovine, ali neke ponude uključuju šest radnih dana, rane jutarnje ili večernje smjene.
U 866 oglasa za umirovljenike ponuđena su 1.664 radna mjesta. Najviše se traže prodavači i čistači, a većina oglasa predviđa puno radno vrijeme.
Rad uz mirovinu iz oba stupa donosi nove doprinose. Drugi dio mirovine povećava se prema pravilima društva, a za novi izračun HZMO-a treba dodatni staž.
U Norveškoj 56,9 posto korisnika državne mirovine mlađih od 67 godina radi uz mirovinu. Plaća im ne smanjuje isplatu, ali raniji početak trajno snižava mjesečni iznos.
Renatine prijateljice odbile su posao na četiri sata, iako se žale na male mirovine. Reakcije čitatelja pokazuju koliko ih dijeli pitanje rada nakon 65.
Na Novom Zelandu četvrtina ljudi starijih od 65 radi ili traži posao. Novo istraživanje ispituje njihove razloge, a hrvatski podaci otkrivaju veliku razliku.
Rumunjski prijedlog čeka odluku parlamenta. Obuhvaća povlaštene i vojne mirovine, a za vrijeme rada u javnom sektoru isplaćivalo bi se 15 posto mirovine.
Isti umirovljenik iz Zagreba uz rad na pola radnog vremena javnim sustavima donosi 666 eura, a uz puno radno vrijeme čak 1.336 eura mjesečno.
Francuska od 2027. ograničava rad uz mirovinu. Svaki euro zarade mlađima od 64 godine smanjivat će mirovinu.
Umirovljenica Kata radi četiri sata dnevno i kaže da joj nikad nije bilo bolje. Vjeruje da bi mnogi umirovljenici bili sretniji uz posao i manje društvenih...
Smiljka smatra da je nakon 35 godina rada zaslužila odmor, dok profesorica Tatjana nastavlja raditi kako mentalno i profesionalno ne bi zakržljala.
Za razliku od Hrvatske, gdje su za rad uz mirovinu ključni dob i radno vrijeme, Poljska dijelu umirovljenika smanjuje mirovinu ovisno o visini zarade.