Svaki četvrti Novozelanđanin stariji od 65 još uvijek je na tržištu rada

Na Novom Zelandu je 2024. godine oko četvrtine ljudi starijih od 65 godina radilo ili tražilo posao. Sveučilište u Aucklandu sada istražuje što ih zadržava na tržištu rada i kakve poslove žele raditi.

Naime, početkom 1990-ih aktivno je bilo samo šest posto Novozelanđana te dobi. Tamošnji statistički ured dio kasnijeg rasta povezuje s postupnim podizanjem dobi za državnu mirovinu sa 60 na 65 godina, koje je završeno 2001. godine.

Treba znati da na Novom Zelandu rad u mirovini ne prekida isplatu državnih mirovina. Osoba koja ispunjava uvjete može je primati i dok radi, iako zarada može promijeniti iznos koji joj ostaje nakon oporezivanja te utjecati na druga primanja koja ovise o prihodima.

Zašto Novozelanđani ostaju na poslu?

Nekima je zarada nužna, kaže dr. Deepika Jindal sa Sveučilišta u Aucklandu. Drugima posao donosi društvene kontakte i osjećaj smisla. Uz to, dio ljudi želi otići u mirovinu, ali strahuje da bi im život bez rada bio prazan.

Jindal upravo poziva zaposlene osobe starije od 65 godina, kao i one koje bi željele raditi, na razgovore o njihovim iskustvima. Istraživanje tek počinje, pa još nema rezultata koji bi pokazali koliko je koji razlog čest. Ono što se zna da starijima rad mogu otežati dobna diskriminacija i restrukturiranja u kojima stariji radnici lakše ostaju bez zaposlenja, upozorava Jindal.

Ova strulnjakinja za upravljanje ljudskim resursima izdvaja i potrebu za učenjem novih digitalnih vještina. Prema dostupnim podacima, mnogima više odgovara nepuno, povremeno ili fleksibilno radno vrijeme koje mogu prilagoditi zdravlju i energiji. Jindal zato kaže da bi poslodavci pritom mogli bolje iskoristiti njihovo iskustvo kroz suradnju s mlađim kolegama.

Koliko starijih radi u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je 2024. godine među osobama starijima od 65 godina zaposleno bilo 3,5 posto, a još 0,2 posto tražilo je posao. Godinu poslije stopa zaposlenosti iznosila je 3,7 posto. Ti podaci obuhvaćaju sve stanovnike te dobi, bez obzira na to primaju li mirovinu.

Korisnici starosne, prijevremene starosne i obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu cijele mirovine. Od 1. siječnja 2026. korisnici tih i još nekih vrsta mirovina nakon navršenih 65 godina mogu raditi i dulje, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 posto mirovine.