Državi se jako isplati rad umirovljenika: Evo koliko uplate, a koliko dobiju mirovine

Kako bi motivirala umirovljenike na rad uz mirovinu, prošlogodišnja mirovinska reforma donijela je novost: umirovljenici od početka ove godine mogu raditi i dulje od polovice punog radnog vremena bez potpunog gubitka mirovine. No tko zapravo ima najviše koristi od rada umirovljenika?

Pravila ovise o radnom vremenu i dobi. Umirovljenik koji radi do polovice punog radnog vremena zadržava cijelu mirovinu, dok nakon navršenih 65 godina može raditi i puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine.

Kako bismo točno vidjeli kamo novac ide i koliko ga je, napravili smo simulaciju za zagrebačkog umirovljenika koji prima prosječnu starosnu mirovinu ostvarenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora. Nakon srpanjskog usklađivanja njegova procijenjena mirovina iznosi oko 778 eura bruto. Osobni odbitak od 600 eura primijenit ćemo na plaću.

Ante radi na pola radnog vremena – država je sretna

Zamislimo našeg umirovljenika Antu iz Zagreba koji se odlučio zaposliti na pola radnog vremena. Prosječna bruto plaća u pravnim osobama u Zagrebu u drugom tromjesečju ove godine iznosila je 2.604 eura. Pretpostavili smo da bi isti posao na pola radnog vremena bio plaćen 1.302 eura bruto.

Nakon mirovinskog doprinosa i poreza Anti bi ostalo oko 940 eura neto plaće, a uz 688 eura neto mirovine ukupno bi primao približno 1.628 eura. Nije loše, rekli bi mnogi. Ali, koliko je Ante zaradio “državi”?

Iz njegove plaće izdvojeno je 260,40 eura mirovinskog doprinosa i 101,57 eura poreza na dohodak. Poslodavac bi na plaću uplatio još 214,83 eura zdravstvenog doprinosa, dok bi se od mirovine ustegnulo još 89,44 eura poreza.

Ante tako javnim sustavima zarađuje 666,24 eura mjesečno, dok mu se istodobno isplaćuje 688,27 eura neto mirovine. Ukupna davanja povezana s njegovom plaćom i mirovinom odgovaraju 96,8 posto neto mirovine, a samo mirovinskim doprinosom iz plaće pokriva 37,8 posto mirovine koju prima.

Hrvoje radi puno radno vrijeme – država slavi

Antin prijatelj Hrvoje, koji je navršio 65 godina odlučio je raditi puno radno vrijeme te uz prosječnu zagrebačku plaću primati polovicu prosječne starosne mirovine mirovine.

Nakon 520,80 eura mirovinskog doprinosa i 341,14 eura poreza ostaje mu neto plaća od 1.742,06 eura. Budući da mu se isplaćuje polovica mirovine, na račun mu još sjeda 344,14 eura pa mu ukupni prihod iznosi 2.086,20 eura.

Njegova bruto plaća, dakako, ima puno veća davanja od Antine pa tako Hrvoje plaća 520,80 eura mirovinskog doprinosa i 341,14 eura poreza na dohodak. Poslodavac na tu plaću uplaćuje još 429,66 eura zdravstvenog doprinosa, a i na mirovinu mu se računa 44,72 eura poreza.

Hrvojeva plaća i mirovina javnim sustavima donose ukupno 1.336,32 eura mjesečno, gotovo 3,9 puta više od neto mirovine od 344,14 eura koju prima. Već mirovinski doprinos od 520,80 eura odgovara 151,3 posto njezina iznosa, dok sustav dodatno štedi 388,86 eura na polovici bruto mirovine koja mu se ne isplaćuje. Zapanjujuće, ukupan Hrvojev mjesečni učinak za javne financije tako je dosegnuo čak 1.725,18 eura.

Ukupna davanja obuhvaćaju mirovinski doprinos, porez na plaću i mirovinu te zdravstveni doprinos poslodavca. Postotak je izračunat u odnosu na neto mirovinu koju umirovljenik prima. Neisplaćeni dio mirovine prikazan je u bruto iznosu jer predstavlja smanjeni rashod mirovinskog sustava.

Kamo ide taj novac?

Cijeli iznos ne završava doslovno u državnom proračunu. Porez na dohodak pripada proračunima gradova i općina, zdravstveni doprinos HZZO-u, a mirovinski doprinos mirovinskom sustavu.

Izračun je simulacija jer stvarni iznosi ovise o osobnom odbitku i poreznim olakšicama. Uz to, nakon prestanka rada umirovljenik može zatražiti novi izračun mirovine ako je prikupio najmanje godinu novog staža.