Umirovljenica prijateljicama ponudila posao: ‘U mirovini smo, a ne na robiji’

Nakon našeg teksta o Novozelanđanima koji rade poslije 65. godine, čitatelji su se podijelili oko pitanja koje se ne tiče samo Novog Zelanda: zašto bi umirovljenik radio ako bi od mirovine trebao moći živjeti? Je li rad ljudska potreba ili nužno zlo?

„Ja sam u mirovini, a ne na robiji”, odgovorila je prijateljica našoj čitateljici Renati kad joj je ponudila posao. „I sama sam umirovljenica, ali želim raditi pa sam si napravila posao. Slušam svoje prijateljice kako po cijele dane kukaju da su im penzije male i da nemaju novca. Ponudila sam im rad na četiri sata dnevno. Sve su me odbile, a neke su se uvrijedile kao da sam ih ne znam čime ponizila”, kaže nam Renata.

“Pa dobro, nemoj raditi. Ali nemoj mi onda svaki put kad se vidimo govoriti da nemaš od čega živjeti. Nitko te ne tjera, samo sam ti ponudila posao”, navodi.

Posebno ju je naljutilo što su se najviše uvrijedile one koje, kako kaže, stalno vise na Facebooku i proklinju sve jer su im penzije male. “Za nekoliko sati rada nemaju vremena, ali za pisanje komentara od jutra do mraka i svađu s nepoznatim ljudima imaju cijeli dan”, nastavlja.

“Poznajem ih još od škole. Knjiga se u životu nisu načitale. Radije bi cijeli dan vadile repu nego slikovnicu pročitale. Ni kao radnice nisu bile bog zna što, ali danas najviše mrze one koji rade umne poslove. I najglasnije se žale da im je mirovina mala”, zaključuje naša čitateljica.

“Dajte nam kruzera i europskih mirovina”

S druge strane, čitatelj Stjepan misli da marljivi Novozelanđani nisu ništa drugo nego pohlepnici. Za rad u mirovini, smatra, jednostavno nema opravdanja, a svi oni koji rade su promašene osobe.

„Neka radi kome se sa posla odlazi na groblje. Čemu je kreten živio ako misli samo na novac? Život je jedan i nema reprize. Ako nije ništa postigao do 65 neće niti dalje”, kaže Stjepan koji je život u mirovini odlučio trošiti na pisanje komentara pod člancima koje nije pročitao.

Sa Stjepanom se slaže i Slavica. „Prokletnicima nikad dosta novaca. Umjesto da uživaju doma, oni rade. Hrvatski umirovljenici su se dovoljno naradili i sad bi im država trebala omogućiti dostojanstvenu penziju da si mogu priušti kruzer kao svi normalni u Europi. Nama treba novac za putovanja i da možemo imati hobije kao sva Europska unija. Trebali bi imati europske mirovine”, niže svoje snove ova nezadovoljna hrvatska umirovljenica.

„Zna se što je mirovina. Svatko nakon 30 godina rada treba imati dovoljnu mirovinu da si priušti sve. Samo na našem Balkanu živimo u siromaštvu”, prisnažio je komentator Mitar nezadovoljan stanjem u cijeloj regiji. Dodaje, dosta mu je da ga mi novinari uvjeravamo kako je rad u mirovini dobar. “Zna se za koga radite”, poentira uz neizbježni smajlić cerekanja.

Švedska, Novi Zeland i Hrvatska

Podsjetimo, u Švedskoj je tijekom 2025. godine radilo 22,2 posto stanovnika u dobi od 65 do 74 godine, odnosno 232.000 ljudi. Većina je radila nepuno radno vrijeme, objavio je švedski statistički ured. Podatak obuhvaća zaposlene te dobi, ne samo korisnike mirovina. Jedan od glavnih razloga za rad je očuvanje profesionalnih kompetencija i društvena uključenost.

Na Novom Zelandu je 2024. plaćeni posao imalo oko 26 posto osoba starijih od 65 godina, prema podatku koji navodi Sveučilište u Aucklandu. Deepika Jindal s tamošnjeg poslovnog fakulteta kaže da nekima treba novac, a drugi rade zbog društva i osjećaja svrhe.

S druge strane, dok se švedski i novozelanski umirovljenici odaju poroku rada u zrelim godinama, hrvatski umirovljenici bistre mirovinske politike na društvenim mrežama i u sekcijama komentara na portalima. Prema HZMO-u, u Hrvatskoj je krajem lipnja do polovice punog radnog vremena radilo 40.567 korisnika mirovine. Uz oko 3.000 onih koji rade puno radno vrijeme, riječ je o približno 3,5 posto svih korisnika mirovina.

Rad uz mirovinu u Hrvatskoj

U Hrvatskoj korisnici starosne, prijevremene starosne i obiteljske mirovine mogu raditi do 20 sati tjedno i pritom primati cijelu mirovinu. Isto vrijedi za korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i one koji primaju dio obiteljske mirovine.

Od početka 2026. godine korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine te mirovine za dugogodišnjeg osiguranika nakon 65. godine mogu raditi i dulje od 20 sati tjedno, ali tada primaju polovicu mirovine. Pravila nisu jednaka za sve vrste mirovina, a razlikuju se i za obrtnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Uvjeti su navedeni u našem vodiču o radu uz mirovinu.