Mirovina
Veća mirovina ili 9.600 eura uz plaću: Usporedili smo dvije odluke nakon 65. godine
Odgoda umirovljenja donosi veću mirovinu, ali rad uz njezinu polovicu znači ranije isplate. Usporedili smo kada se koja odluka financijski isplati.
Radnik koji odgodi odlazak u mirovinu može računati na veći mjesečni iznos kada jednom prestane raditi. No prije odluke trebao bi izračunati koliko bi novca u međuvremenu primio da se umirovio i nastavio raditi uz isplatu polovice mirovine, što je od početka 2026. godine omogućeno nakon navršenih 65 godina života.
Dodatni staž dobivaju obojica, bonus samo jedan
Prema važećim propisima, kod prvog ostvarivanja starosne mirovine nakon propisane dobi polazni faktor povećava se za 0,45 posto po mjesecu odgode. To je takozvana bonifikacija koja bi trebala nagraditi duži rad, ali i kompenzirati kraće uživanje mirovine. Godina dana donosi povećanje faktora za 5,4 posto, a dvije godine za 10,8 posto. Uz taj bonus, na iznos utječu dodatni staž i plaće ostvarene tijekom produljenog radnog vijeka.
Čovjek koji je već ostvario starosnu mirovinu pa radi uz njezinu polovicu također može zatražiti novi izračun. Dodatni rad ulazi u obračun, ali za mjesece u kojima je primao mirovinu ne dobiva bonifikaciju. Zadržava prijašnji polazni faktor, kako to propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO).
Jednaka plaća, različita odluka
Kako bismo vidjeli što to znači u novcu, usporedili smo dvojicu muškaraca koji sa 65 godina imaju po 40 godina staža i pravo na starosnu mirovinu od 800 eura. Obojica žele raditi još dvije godine, puno radno vrijeme, za jednaku plaću. Jedan odgađa umirovljenje do 67. godine, a drugi se umirovljuje odmah i ponovno zapošljava uz isplatu polovice mirovine.
Riječ je o pojednostavnjenoj simulaciji mirovine iz prvog stupa, a ne o pojedinačnom izračunu HZMO-a. Pretpostavili smo da dodatne godine nose jednak godišnji doprinos mirovinskim bodovima kao dotadašnji prosjek.
Iznosi su prije mogućeg poreza, uz nepromijenjenu vrijednost mirovine, bez budućih usklađivanja i godišnjeg dodatka. Dobivene svote zato služe kao ilustracija, a ne prognoza.
| Usporedba | Odgađa umirovljenje | Prima pola mirovine i radi |
|---|---|---|
| Isplata mirovine tijekom rada | 0 eura | 400 eura mjesečno |
| Primljene mirovine u dvije godine | 0 eura | 9.600 eura |
| Staž nakon prestanka rada | 42 godine | 42 godine |
| Puna mirovina nakon prestanka rada i novog izračuna | 930,72 eura | 840 eura |
Mirovina od 800 eura za 42 umjesto 40 godina staža u ovom modelu raste na 840 eura. Uz bonifikaciju od 10,8 posto za odgođeno umirovljenje doseže 930,72 eura.
Prednost od 9.600 eura ne nestaje odmah
Nakon prestanka rada čovjek koji je odgodio umirovljenje prima 90,72 eura više mjesečno. Toliko svakog mjeseca smanjuje prednost kolege koji je tijekom zaposlenja već primio 9.600 eura mirovine.
Da bi je nadoknadio, potrebno je približno 106 mjeseci, odnosno osam godina i deset mjeseci nakon prestanka rada. Obojica bi tada imala oko 75 godina i deset mjeseci. Do te je točke više mirovine ukupno primio čovjek koji se umirovio ranije i nastavio raditi. Poslije prednost prelazi na onoga koji je odgodio umirovljenje.
Četiri sata rada mijenjaju i primanja i staž
Treća je mogućnost umiroviti se i nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena, uz punu mirovinu. Prelazak je moguć i bez prekida radnog odnosa, uz izmjenu ugovora o radu. To treba razlikovati od umirovljenja i povratka na puno radno vrijeme, za koje zaposlenik u pravilu prethodno mora prekinuti osiguranje i ostvariti pravo na mirovinu.
Za novi izračun nakon prestanka zaposlenja potrebno je najmanje godinu novog staža, uz ispunjene ostale zakonske uvjete. Tko radi pola radnog vremena, taj staž skuplja dvije kalendarske godine. Uz punu mirovinu dobiva plaću za kraće radno vrijeme, čiji neto iznos nije nužno polovica neto plaće za osam sati.
