Prati nas

Vijesti

Kraljica koja je na vlast došla referendumom

Kraljica Margareta II na prijestolje je došla zavaljujući referendumu prije kojeg nije bilo moguće da tron naslijedi žena. Visoki gosti u Hrvatskoj će boraviti do 25. listopada.

Objavljeno

|

Kako izgleda danska zastava?
foto: BigStock

Danska kraljica Margareta II u državničkom je posjetu Hrvatskoj. S njom je doputovao i njezin suprug, princ Henrik, ali i danski ministar hrane, poljoprivrede i ribarstva te predstavnici 30 danskih tvrtki spremnih za suradnju s Hrvatskom na području energetike i ekologije.

U Hrvatsku su došli na poziv predsjednika Ive Josipovića kojom su prilikom razmijenili i odličja. Kraljici Margareti je uručeno najviše odličje Velereda kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, a predsjednik Josipović odlikovan je Redom slona.


Kraljica Margareta (74) iznimna je osoba. Punim imenom Margareta Alexandrine Thorhildur Ingrid, na prijestolje je došla – referendumom. Naime, u doba kad je ona preuzela prijestolje, običaj je bio da tron naslijedi isključivo muški nasljednik. Margareta je bila najstarija od tri kćeri, a kako nije imala braće, sljedeći u redu za tron bio je njezin stric, princ Knut, ne baš omiljen u narodu.

Zbog očite naklonosti Danaca prema princezi Margareti i njezinom ocu kralju Frederiku IX, ali i zbog jačanja svijesti o ravnopravnosti muškaraca i žena na svim razinama društva, Danci se odlučuju za referendum koji je održan 27. ožujka 1953. U Ustav je unesena odredba da i kći može naslijediti prijestolje te je Margareta II postala kraljicom. Ime joj je Margareta II, jer je Danska već jednom imala vladaricu, Margaretu I.

Što radi danska kraljica?

Margareta II (foto: Danska kraljevska kuća)

Margareta II potječe iz dinastije Schleswig-Holstein-Soendeburg-Gluecksburg, a udana je za bivšeg francuskog diplomata Henri Marie Jean Andre de Laborde de Monpezata. Njezin muž nije postao kralj zato što je oženjen kraljicom, već je dobio titulu i ime princ Henrik (80).

Danski kraljevski bračni par omiljen je u Danskoj. U državničke posjete putuju prosječno dva puta godišnje, a prije Hrvatske posjetili su Kinu. Ljubitelji su umjetnosti, a sama kraljica govori četiri jezika, prevoditeljica je i slikarica. No kraljica se odbija služiti tehnologijom i ne posjeduje čak ni mobitel. Pasionirana je pušačica, no prije nekog je vremena izjavila da ipak neće pušiti u javnosti.

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP