Prati nas

Zdravlje

Ako vas je strah mlijeka, pijte jogurt i jedite sir

Nedavno objavljeno istraživanje govori o navodnoj štetnosti mlijeka koja ipak, tvrdi to i voditelj spomenutog istraživanja, nije nedvojbeno dokazana. Mlijeko je, kaže, samo dio slike.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Je li mlijeko štetno?
foto: BigStock

Čaša mlijeka dnevno jača kosti. Mlijeko potiče dobro raspoloženje – sve su to fraze koje svatko zna. Rezultati jednog švedskog istraživanja te tvrdnje dovode u sumnju, prenosi Deutsche Welle.

Djevojčica s „brkovima“ od mlijeka se smije pred kamerama, u ruci čaša mlijeka, odmah pored nje puna boca. Omiljeni reklamni motiv. Isto kao i blještavo bijelo mlijeko koje se kao nekom čarolijom miješa sa zdravim zobenim pahuljicama. Takve slike se svakodnevno mogu vidjeti na malim ekranima. Asocijacija: mlijeko je izuzetno zdravo.


Veliko istraživanje

Ta poruka je možda preuveličana, no rezultati jednog švedskog istraživanja bacaju sumnju na to koliko je mlijeko uopće zdravo – i to u njegovoj čistoj formi, ne kao dodatku slatkim voćnim pahuljicama ili tome sličnom.

U vremenskom razdoblju od dvadeset godina znanstvenici Sveučilišta Uppsala promatrali su 61.000 žena i tijekom devet godina 45.000 muškaraca, kako bi dokumentirali povezanost između konzumiranja mlijeka, visoke smrtnosti i čestih lomova kostiju.

Rezultat: smrtnost kod ispitanika koji su dnevno pili tri čaše mlijeka ili više bila je iznad prosjeka. No broj lomova kostiju bio je povećan samo kod žena koje su konzumirale puno mlijeka, ali ne i kod muškaraca.

Eckhard Heuser iz Saveza mliječne industrije iz Berlina kritizira pristup švedskih znanstvenika i smatra da se istraživanja kao što je ovo koriste kako bi se sumnje samo ugrubo ispitale. On smatra da su iz tog istraživanja izvučeni pogrešni zaključci.

Čak i Karl Michaelsson, jedan od autora studije, upozorava na preuranjene zaključke: „Ne možemo reći da je te posljedice izazvalo isključivo konzumiranje mlijeka. Mlijeko je samo dio mozaika.“

Prvi osumnjičeni

Moguće je, međutim, da su švedski stručnjaci identificirali potencijalnog krivca u tom mozaiku. Oni sumnjaju na galaktozu – monosaharid koji se uglavnom javlja kod kravljeg mlijeka. Miševi i štakori kojima je davana ta tvar brže su starili i ranije umirali.

Količina koju su dobili odgovara otprilike onoj u dvije čaše mlijeka. Drugačije je s mliječnim proizvodima, poput sira ili jogurta. „U usporedbi s kravljim mlijekom, mliječni proizvodi koji su fermentirali imaju znatno niži udio galaktoze“, kaže Michaelsson.

Heuser sumnja u prenosivost rezultata eksperimenata sa životinjama na ljude. „Naravno da će životinja ranije uginuti ukoliko dobiva prekomjerne količine šećera.“ On napominje da ljudi koji dnevno popiju tri čaše mlijeka, što se kod odraslih ne smatra uobičajenim, ne mogu dostići tu količinu. „Ukoliko su sumnje s galaktozom točne, žene više ne bi smjele dojiti djecu jer su vrijednosti u majčinom mlijeku još više nego u kravljem“, objašnjava Heuser.

Otvorena pitanja

Neophodna su daljnja istraživanja, smatraju i švedski znanstvenici. Uostalom, potrebno je ispitati i utjecaj štetnih čimbenika, kao što su hrana, piće, sport ili pušenje. Osobe koje su praćene bile su različite starosti. Rezultat istraživanja Michaelsson vidi kao povod za daljnji rad: „Ne možemo dati savjet za konzumiranje mlijeka koji se zasniva samo na jednoj studiji. Rezultate moramo vrlo pažljivo analizirati. Naša studija pojašnjava jedno: potrebna su nam istraživanja većih razmjera.“

Za mliječnu industriju rezultati istraživanja su fatalni, smatra Heuser: „Potrebne će nam biti godine za poništimo taj loš dojam.“ Ipak, on vidi i pozitivne strane istraživanja: „Društvo se interesira za prehranu i dobro je da se govori o mlijeku.“

Dakle, kada sljedeći put sa čašom mlijeka u ruci sjedite pred televizorom na kojem se pojavi reklama s djetetom s bijelim mliječnim brkovima, i dalje možete – nazdraviti.

/autor: Valentin Betz / br, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Markotić: ‘Među onima na respiratoru su ljudi u četrdesetima’

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić smatra da cjepivom koje imamo – onim protiv gripe – trebamo izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom.

Komentirajući za HRT pad broja novozaraženih koronavirusom uz istodoban porast broja oboljelih u bolnicama, Markotić je rekla da su cijelo vrijeme spominjali da će, kako budu rasli brojevi, više ljudi biti u bolnicama, kao i slučajeva sa smrtnim ishodom. “Ipak, ono što vidimo u nekoliko većih klinika, uključujući našu, posljednih tjedan dana polako pada taj broj, ali to nije razlog za opuštanje ili predikciju”, kaže.


U bolnicu dolaze u teškom stanju

Dodala je da bolesnici koji dolaze u bolnicu uglavnom završavaju s upalama pluća ili u teškom stanju te trebaju respirator, vrlo često sa zatajenjem bubrega, pluća. Naglasila je da među njima ima i onih mlađe dobi, od 40 do 50 godina, ali i starijih.

“Zamjetno je da većina njih ima veći broj različitih kroničnih bolesti, ali za razliku od prve faze kad su to uglavnom bili stari ljudi iz domova u koje je virus prodro, sad je većinom riječ o kućanstavima u koja su ukućani donijeli virus”, rekla je Markotić za HRT.

Što je s cjepivom?

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri. Dodala je da je danas u Klinici za infektivne bolesti bio i veleposlanik SAD-a koji je rekao da će biti važno da netko proizvede cjepivo i pri tome nije bitno tko: “Kad se napokon vidi tko će prvi moći ponuditi cjepivo, znat će se s kim će se sklapati ugovor i koje će točno cijene biti.”

Naglasila je da moramo cjepivom koje imamo, onim protiv gripe, izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom. Bilo bi dobro da se cijepi što šira populacija, dodala je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP