Prati nas

Zdravlje

Ako vas je strah mlijeka, pijte jogurt i jedite sir

Nedavno objavljeno istraživanje govori o navodnoj štetnosti mlijeka koja ipak, tvrdi to i voditelj spomenutog istraživanja, nije nedvojbeno dokazana. Mlijeko je, kaže, samo dio slike.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Je li mlijeko štetno?
foto: BigStock

Čaša mlijeka dnevno jača kosti. Mlijeko potiče dobro raspoloženje – sve su to fraze koje svatko zna. Rezultati jednog švedskog istraživanja te tvrdnje dovode u sumnju, prenosi Deutsche Welle.

Djevojčica s „brkovima“ od mlijeka se smije pred kamerama, u ruci čaša mlijeka, odmah pored nje puna boca. Omiljeni reklamni motiv. Isto kao i blještavo bijelo mlijeko koje se kao nekom čarolijom miješa sa zdravim zobenim pahuljicama. Takve slike se svakodnevno mogu vidjeti na malim ekranima. Asocijacija: mlijeko je izuzetno zdravo.


Veliko istraživanje

Ta poruka je možda preuveličana, no rezultati jednog švedskog istraživanja bacaju sumnju na to koliko je mlijeko uopće zdravo – i to u njegovoj čistoj formi, ne kao dodatku slatkim voćnim pahuljicama ili tome sličnom.

U vremenskom razdoblju od dvadeset godina znanstvenici Sveučilišta Uppsala promatrali su 61.000 žena i tijekom devet godina 45.000 muškaraca, kako bi dokumentirali povezanost između konzumiranja mlijeka, visoke smrtnosti i čestih lomova kostiju.

Rezultat: smrtnost kod ispitanika koji su dnevno pili tri čaše mlijeka ili više bila je iznad prosjeka. No broj lomova kostiju bio je povećan samo kod žena koje su konzumirale puno mlijeka, ali ne i kod muškaraca.

Eckhard Heuser iz Saveza mliječne industrije iz Berlina kritizira pristup švedskih znanstvenika i smatra da se istraživanja kao što je ovo koriste kako bi se sumnje samo ugrubo ispitale. On smatra da su iz tog istraživanja izvučeni pogrešni zaključci.

Čak i Karl Michaelsson, jedan od autora studije, upozorava na preuranjene zaključke: „Ne možemo reći da je te posljedice izazvalo isključivo konzumiranje mlijeka. Mlijeko je samo dio mozaika.“

Prvi osumnjičeni

Moguće je, međutim, da su švedski stručnjaci identificirali potencijalnog krivca u tom mozaiku. Oni sumnjaju na galaktozu – monosaharid koji se uglavnom javlja kod kravljeg mlijeka. Miševi i štakori kojima je davana ta tvar brže su starili i ranije umirali.

Količina koju su dobili odgovara otprilike onoj u dvije čaše mlijeka. Drugačije je s mliječnim proizvodima, poput sira ili jogurta. „U usporedbi s kravljim mlijekom, mliječni proizvodi koji su fermentirali imaju znatno niži udio galaktoze“, kaže Michaelsson.

Heuser sumnja u prenosivost rezultata eksperimenata sa životinjama na ljude. „Naravno da će životinja ranije uginuti ukoliko dobiva prekomjerne količine šećera.“ On napominje da ljudi koji dnevno popiju tri čaše mlijeka, što se kod odraslih ne smatra uobičajenim, ne mogu dostići tu količinu. „Ukoliko su sumnje s galaktozom točne, žene više ne bi smjele dojiti djecu jer su vrijednosti u majčinom mlijeku još više nego u kravljem“, objašnjava Heuser.

Otvorena pitanja

Neophodna su daljnja istraživanja, smatraju i švedski znanstvenici. Uostalom, potrebno je ispitati i utjecaj štetnih čimbenika, kao što su hrana, piće, sport ili pušenje. Osobe koje su praćene bile su različite starosti. Rezultat istraživanja Michaelsson vidi kao povod za daljnji rad: „Ne možemo dati savjet za konzumiranje mlijeka koji se zasniva samo na jednoj studiji. Rezultate moramo vrlo pažljivo analizirati. Naša studija pojašnjava jedno: potrebna su nam istraživanja većih razmjera.“

Za mliječnu industriju rezultati istraživanja su fatalni, smatra Heuser: „Potrebne će nam biti godine za poništimo taj loš dojam.“ Ipak, on vidi i pozitivne strane istraživanja: „Društvo se interesira za prehranu i dobro je da se govori o mlijeku.“

Dakle, kada sljedeći put sa čašom mlijeka u ruci sjedite pred televizorom na kojem se pojavi reklama s djetetom s bijelim mliječnim brkovima, i dalje možete – nazdraviti.

/autor: Valentin Betz / br, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP