Vrtlari prskaju biljke mlijekom: Evo kada to ima smisla, a kada ne

U vrtlarstvu se svako malo pojavi novo staro čudo iz kuhinje. Jednom su to ljuske jaja, drugi put pivo, talog kave, soda bikarbona ili ocat, a sve češće spominje se i mlijeko. Njime se, kažu zagovornici, mogu prskati listovi, jačati biljke i suzbijati bolesti bez “kemije”.

Zvuči jednostavno i privlačno, osobito onima koji žele što prirodniji vrt, ali pitanje je koliko mlijeko doista pomaže, a kada može napraviti više štete nego koristi. Zato prije nego što bocu mlijeka iznesete među rajčice, tikvice i ruže, valja razdvojiti ono što ima uporište u praksi i znanosti od onoga što je tek vrtni mit.

Zagovornici tvrde da biljkama, baš kao i ljudima, koriste kalcij i vitamini iz mlijeka. Razrijeđeno mlijeko preporučuju protiv pepelnice i drugih gljivičnih bolesti, spominju ga i kao pomoć kod virusnih oboljenja, pa čak i kao blago gnojivo jer se razgradnjom mliječnih proteina u tlu oslobađa dušik. U teoriji, dio toga nije posve besmislen. U praksi, međutim, pitanje je koliko je takva metoda pouzdana, isplativa i sigurna za biljke.

Što kažu zagovornici?

Baš kao i ljudima, i biljkama gode kalcij i B vitamini iz mlijeka, kažu zagovornici. Neki navode da je prskanje razblaženim mlijekom sjajan fungicid koji liječi pepelnicu i slične bolesti. Mlijeko liječi i virusna oboljenja poput crne pjegavosti lista ruža, dodaju. Treći će bilje zalijevati razblaženim mlijekom za bolji rast, što je samo po sebi razumljivo – degradacija mliječnih proteina u supstratu zaista osigurava dušik biljkama, ma koliko ta metoda bila čudna, a možda i neisplativa.

Ima i negativnih strana, poručuju vrtlari. Neumjerena uporaba može potaknuti razvoj bakterija koje će uništiti biljku. Masnoća iz mlijeka i samo mlijeko mogu dovesti do neugodnih mirisa biljki i plodova, dok neki izvori navode kako obrano mlijeko može pogodovati crnoj truleži (Alternaria) te pjegavosti lista na određenim vrstama.

Nadalje, navode da se bilo koja vrsta mlijeka (svježe, mlijeko kojem je istekao rok trajanja, evaporirano i mlijeko u prahu) može koristiti u vrtu sve dok je pravilno razrijeđeno te se savjetuje uporaba mlijeka s postotkom mliječne masti od 1 do 2 posto.

Kako se koristi?

Ako se odlučite za ovu metodu, pomiješajte mlijeko s vodom u omjeru 1:1 i ulijte u bočicu s raspršivačem. Možete koristiti i slabije koncentracije mlijeka, no nikako ne biste trebali posegnuti za jačima. Razblaživanje mlijeka ključno je kako biste bili sigurni da ono zapravo koristi vašem vrtu, umjesto da uništava biljke.

Poprskajte mješavinu mlijeka i vode po zelenim dijelovima biljaka i provjerite nakon pola sata je li se posušilo. Ako i nakon pola sata ima tekućine na listovima, nježno ih obrišite mokrom krpom ili protresite biljku kako bi kapljice pale na tlo. Određene biljke, poput rajčice, sklone su razvoju gljivičnih bolesti ako tekućina predugo stoji na lišću. Također, možete uliti mješavinu mlijeka i vode izravno u supstrat ili tlo, ako želite koristiti mlijeko kao dušično gnojivo.

Nakon nanošenja mlijeka, suzdržite se od korištenja komercijalnih pesticida ili gnojiva, savjetuju vrtlari kojima i sam spomen “kemije” izaziva nesanicu i nesagledive traume. No što kaže znanost?

Apsolutno DA mlijeku!

Istraživanja su rijetka, a ako uopće postoje, metodologija i primjenjivost su pod upitnikom, kažu agronomi. Linda Chalker-Scott, profesorica hortikulture na Državnom sveučilištu Washington, u preglednom radu navodi da mlijeko već desetljećima ima svoje mjesto u praktičnom vrtlarstvu.

“Možda najbolje dokumentirana uporaba mlijeka je u smanjenju prijenosa lisnih virusa, posebno mozaika duhana i drugih mozaičnih virusnih bolesti”, objašnjava. Dodaje da se mlijeko rutinski preporučuje kao organsko sredstvo za dezinfekciju ruku prilikom presađivanja sadnica osjetljivih na virusne bolesti poput rajčica ili duhana. Kako mlijeko djeluje kao antivirusno sredstvo nije potpuno jasno, ali postoji nekoliko zanimljivih hipoteza, analizira profesorica.

Prva hipoteza kaže da mlijeko može kemijski deaktivirati viruse ili ih fizički izolirati, što objašnjava uspješnost mlijeka kao sterilizacijskog tretmana. Druga hipoteza kaže da mlijeko može spriječiti napad lisnih ušiju i time smanjiti prijenos virusa koje prenose lisne uši. Lisne uši mogu biti odbijene mliječnim filmom koji pokriva list ili mogu biti napadnute mikroorganizmima (gljivicama) čiji rast potiče prskanje mlijekom. Jedno istraživanje iz 2003. godine identificiralo je takav gljivični agens na tretiranim listovima paprike, navodi profesorica.

U novije vrijeme mlijeko se reklamira kao sredstvo protiv gljivica, posebno u prevenciji pepelnice, no nema dovoljno istraživanja koja bi to potkrijepila u smislu široke primjene. Vrijedi li isprobati mlijeko kao tretman protiv virusa, praškastih plijesni ili bilo koje druge bolesti? Apolutno da, kaže profesorica Chalker-Scott.

Koji je zaključak?

Postoje dokazi da tretmani mlijekom mogu biti učinkoviti u zaštiti nekih usjeva, posebno u organskoj poljoprivredi. Međutim, još se ne zna pouzdano na kojim biljnim vrstama mlijeko može spriječiti bolesti, koje patogene mliječni proizvodi doista inhibiraju ni koji su mliječni proizvodi u tome najučinkovitiji. Dok se ne odgovori na ta ključna pitanja, nemoguće je razviti pouzdan protokol primjene, kaže profesorica Chalker-Scott.

Dodaje, nema dokaza da prskanje mlijekom sprječava ili obuzdava virusnu pjegavost lista ruža, kao ni bolesti bilo koje druge ukrasne vrste. S druge strane, prskanje mlijeka na listove može poslužiti kao izvor hranjivih tvari za korisne mikroorganizme, koji zatim smanjuju površinu lista dostupnu za infekciju pepelnicom. Mliječni film na listovima može ih učiniti manje privlačnima lisnim ušima, čime se smanjuje i prijenos virusa koje one šire.

No prskanje mlijekom može potaknuti i rast drugih mikroorganizama, čija prisutnost na biljkama može biti estetski nepoželjna. Unatoč tome, mlijeko može biti alternativa konvencionalnim pesticidima, osobito za organske poljoprivrednike. (r)