Prati nas

Zdravlje

4 savjeta za sigurniji korak po ledu

Zima je stigla a time i povećana opasnost od padova i lomova. Stručnjaci savjetuju kako se ponašati na snijegu i ledu, te tako spriječiti neugodne zimske ozljede.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

kako izbjeći padove na ledu?
foto: BigStock

Zima je stigla a to znači snježne oluje, kišu koja se smrzava na tlu i mnogo leda na pločnicima, stepenicama i prilazima kućama. To također znači i povećanu opasnost od poskliznuća i padova, a time i mogućnost ozlijeda, poput lomova, ruptura mišića, iščašenih koljena, zglobova i slično, prenosi portal Live Science. Prema studiji objavljenoj 2010. u časopisu Journal of the American Geriatrics Society, čak 50 posto svih padova među starijom populacijom, dogodi se izvan kuće. No, i mlađe odrasle osobe također trebaju biti pažljve. Nedavna studija objavljena u magazinu Injury Prevention kaže kako je otprilike jedan od tri pješaka ometen od pokretnih objekata dok prelazi ulicu. Evo nekih od strategija kako spriječiti zimske padove:

Popravite ravnotežu

„Ljudi padaju jer izgube ravnotežu“, kaže doktor Ronald Grelsamer, ortoped iz Medicinske škole Mount Sinai  u New Yorku. „Netko s dobrom ravnotežom će ‘uhvatiti samog sebe’, ali onaj sa slabom muskulaturom će pasti.“


Snažni mišići su ključni za bolju ravnotežu. Zato doktor Grelsamer preporučuje jačanje mišića stražnjice, trbuha, bokova i nogu. Vježbe ravnoteže poput stajanja na jednoj nozi ili na prstima, također će pomoći. Kad se poskliznete i padnete, mišići se stegnu, pa ćete jačanjem upravo tih mišića imati veće šanse održati se na nogama, kaže Grelsamer.

Iako je ravnoteža važna, Teresa Shea, fizioterapeut Klinike za rehabilitaciju na Sveučilištu Wisconsin, naglašava i važnost adekvatne obuće. „Nosite obuću s dobrom podlogom kako biste izbjegli mogućnost poskliznuća i pada. Također, nosite odjeću jarkih boja kako bi izbjegli da se drugi ljudi nehotice sudare s vama.“

Pri hodu miješajte, a ne stupajte

Ako nemate izbora nego hodati po snijegu ili ledu, radije „miješajte“ u hodu nego stupajte. To znači, hodajte malim koracima, malo raširite noge, samo nekoliko centimetara, i savijte koljena. Na taj ćete način biti stabilniji, savjetuje Grelsamer.

Na usponima se krećite bočno

Penjete li se ili spuštate po nizbrdici prekrivenoj snijegom ili ledom, postavite se bočno i zakoračujte prednjom nogom te priključujte zadnju. Nastavite takvo kretanje dok ne dođete do kraja nagiba. Ključ je ne križati noge jer ćete tako biti stabilniji, pojašnjava doktor Grelsamer.

Koncentrirajte se

Obratite pozornost na okolinu i pazite na slabo vidljive mokre ili ledene površine. Također, budite posebno pažljivi kad izlazite iz auta, autobusa ili vlaka te kad koristite stepenice na otvorenom, upozorava doktor Grelsamer. Kad sniježi, pada kiša ili je vjetrovito, ljudi često pognu glavu da bi se zaštitili, a to povećava opasnost od pada. Ako hodate na taj način, u većoj ste opasnosti da ne primijetite  led pred sobom, kaže Grelsamer. Sigurnija opcija je da usporite ili se zaustavite te dobro promotrite što je ispred vas prije nego nastavite svojim putem.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP