Prati nas

Vijesti

Predsjednički kandidati: Naša ponuda umirovljenicima

Svih četvero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kunu se u gospodarski oporavak i bolji život za sve. Ne treba zaboraviti da su ovlasti predsjednika vrlo ograničene te da su izborni programi manje-više tek popis lijepih želja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: stranice kandidata

Svih četvero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kunu se u gospodarski oporavak i bolji život za sve pa smo istražili koliko su se konkretno u svojim programima izravno dotaknuli umirovljenika i onih koji se uskoro namjeravaju umiroviti.  Čitanjem njihovih izbornih programa objavljenih na službenim stranicama dolazimo do zaključka kako je upravo HDZ najviše razradio dio oko skrbi za umirovljenike u programu Kolinde Grabar-Kitarović. To ne čudi, obzirom da upravo stariji građani i umirovljenici čine ogroman dio njihovog biračkog tijela.

S druge strane, kandidat Živoga zida Ivan Vilibor Sinčić na stranicama Saveza za promjene je objavio komplicirani program u kojemu nismo mogli pronaći što konkretno kani učiniti za spomenuti društveni sloj. Dakako, uz sve navedeno, ne treba zaboraviti da su ovlasti predsjednika vrlo ograničene te da su izborni programi manje-više tek popis lijepih želja.


 

Kolinda Grabar-Kitarović

Više ću skrbiti za ljude starije životne dobi u svim dijelovima Republike Hrvatske koji ne mogu vlastitim prihodima pokrivati troškove zdravstvene skrbi. Zalagati se za usklađivanje mirovina s rastom plaća, BDP-om i troškovima života, s ciljem dosezanja mirovina do razine 60% prosječne plaće i time osiguravati egzistencijalni minimum mjesečnih primanja. Zalagati se za osiguranje smještaja za svakog umirovljenika u umirovljeničkim domovima koji to žele, bez obzira na njihovo imovno stanje i za razradu modela poticajnog smještaja u obiteljskim domovima. Imovinu u vlasništvu RH (vojarne, hotele, zemljišta, stare tvornice, škole i dr.) koja nije u uporabi ili je proglašena neperspektivnom, prenamijeniti u umirovljeničke domove financiranjem iz umirovljeničkih fondova i osiguravajućih društava (zdravstveno i životno osiguranje). Poticati programe dnevnog boravka i pomoći u kući starijim osobama po modelu mladi za stare i volonterske skrbi o starijim osobama u lokalnim zajednicama u volonterskim centrima. Za osamljene ljude kasnije životne dobi uspostaviti institucionalne i izvan institucionalne sustave i pokrenuti programe aktivnog starenja, organiziranih športsko-rekreacijskih aktivnosti, druženja, odlaska na izlete, hodočašća, kulturna i umjetnička događanja i slično. Protiviti se diskriminaciji starijih osoba na tržištu rada i zalagati se za povratak radno sposobnih umirovljenika u svijet rada, posebno iz redova braniteljske populacije.

 

Ivo Josipović

I u novom ću se mandatu zalagati za ljudsko pravo na zdravlje i primjerenu zdravstvenu zaštitu te mirovinski sustav koji omogućava pristojan život ljudima koji su završili svoj radni vijek. Financiranje zdravstva i mirovinski sustav to moraju omogućiti. Mirovinski i zdravstveni sustav zahtijevaju konačnu ozbiljnu i neodgodivu promjenu. Inzistirat ću na konsenzusu svih društvenih i političkih aktera, s obzirom na to da je riječ o projektima koji nadilaze samo jedan mandat izvršne vlasti.

 

Milan Kujundžić

Uravnoteženje mirovinskog sustava zahtjeva ukidanje drugog mirovinskog stupa. Hrvatski mirovinski sustav je pred krahom. Drugi mirovinski stup je kazino u kojem nema nikakave garancije da će građani doista ostvariti priželjkivane mirovine – čak 72% imovine mirovinskih fondova nalazi se u državnim obveznicama. Kategorija smeće. Od ovog propalog modela koristi imaju samo banke. Aktivne mjere za produljenje radnog vijeka i kasniji odlazak u mirovinu. U javnu raspravi dati prijedlog za po potrebi uvođenje privremenih moratorija na odlazak u mirovinu, osim za posebne slučajeve i uz jasne kriterije za beneficirani radni staž za fizički intenzivne djelatnosti.

 

Ivan Vilibor Sinčić

U programu ovoga kandidata objavljenom na stranici Saveza za promjene nismo uspjeli pronaći  dijelove koji bi se izravno odnosili na umirovljenike i mirovinsku politiku.

 

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP