Prati nas

Aktivno starenje

Stvari koje morate znati s 50, 60 i 70 godina

Svaka dob ima nosi sa sobom svoje zakonitosti. S 50 sami sebe dobro poznajemo, sa 60 polako se smirujemo i okrećemo svojim potrebama, sa 70 produbljujemo obiteljske veze.

Objavljeno

|

Kako pronaći životni smisao?
foto: BigStock

Kad dosegnemo pedesetu, znamo već puno životu: kako živjeti dobro, kako se nastaviti razvijati, kako uživati kad smo sami ili u društvu. Kad uđu u šezdesete ili sedamdesete, mnogi ljudi se osjećaju bolje i ispunjenije nego ikad prije. U svakom desetljeću mudro je provjeriti što možemo, a što ne možemo napraviti i to sudeći po vlastitom, ali i tuđem iskustvu. Koji god da su vam osobni ciljevi, portal Huffington Post donosi popis stvari koje morate uzeti u obzir u svakoj dekadi života.

 

50 godina

Za mnoge je ovo desetljeće doba velikih promjena: mlađa odrasla djeca napuštaju roditeljski dom, starija se u njega možda vraćaju, ostarjeli roditelji trebaju našu pomoć, brakovi se raspadaju. Zbog svih navedenih stresova, vjerojatno itekako čeznete za pozitivnim promjenama u vašem životu.


1. Produbite veze

Vrlo često je upravo ono što ne kažete svojem odraslom djetetu ili roditelju, ono što omogućuje nastavak razgovora. Fokusiranje na dublje povezivanje s vašom boljom polovicom i saznanje o tome što ne trebate reći, kriju tajnu dobrog braka.

2. Ojačajte tijelo i duh

Pravilna prehrana i vježba su jednako važni kao i fokusiranje na smisao i svrhu u životu. Ogromna prednost ovog desetljeća je to što dobro poznajemo sebe i ono najbolje rado dijelimo s drugima.

3. Budite u toku

Ključ vitalnosti je pratiti tehnološke, modne i znanstvene trendove. Nemojte biti ona vrsta pedesetogodišnjaka koja je postala beznačajna. Ako radite na sebi sada, imat ćete više energije i vještina kasije u životu.

 

60 godina

Većina ljudi ove dobi počinje lagano tazmišljati o tome da uspore i prestanu raditi ili bar posao značajno smanje. Također, mijenjaju se i navike stanovanja, ljudi sele u toplije i mirnije krajeve ili useljavaju u manje stanove. Mnogi se nažalost nose i s gubitkom voljenih, pa veze s dragim ljudima još više cijene.

1. Pojednostavite život

Nikad nije prekasno da se riješite nepotrebnih stvari, a radeći to riješit ćete se i emotivnog drloga (nereda). Organizirajući svoju imovinu, osigurat ćete dovoljno mjesta za ono što volite i osloboditi mjesto za nove omiljene stvari.

2. Otiđite na put

Ovo je dobro desetljeće za putovanja, bez obzira putujete li sami, sa bračnim drugom ili u grupi. Nova iskustva vam omogućuju da održite zdravu perspektivu i da zadržite avanturistički duh.

3. Pustite neka prođe

Gubici s kojima se suočavate u pedesetima, još su češći u šezdesetima, pa je umijeće kako se nositi s njima jako važno. Zato je znati kako jednostavno sve pustiti, oprostiti i krenuti naprijed vrlo bitno. Vrijeme je da ponovno otkrijete sebe i riješite se dijelova vaše prošlosti.

 

70 godina

Iako se u ovoj dobi bavimo skoro isključivo sami sa sobom, kako to da nam se i dalje čini da dan nije dovoljno dug? Pomaganje drugima, što uključuje djecu i unuke, glavna je preokupacija ove dobi, kao i napuštanje svega onoka od čega više ne mate koristi. Mnogi ljudi u sedamdesetima počinju brinuti o tome što ostavljaju iza sebe.

1. Uživajte u preostalom vremenu

U ovom će se periodu života dogoditi to prirodno usporavanje. Također, moći ćete se više posvetiti svojim strastima: od umjetnsoti do aktivizma.

2. Nastavite se razvijati

Ključno je nastaviti rasti i ponovno otkrivati samoga sebe te izražavati zahvalnost. Mnogu ljudi uspijevaju ne brinuti više o malim stvarima i okreću se duhovnoj sferi života.

3. Izgradite ostavštinu

Kako se obiteljske veze produbljuju i postaju sve važnije, sve važnijom postaje i vaša ostavština. To se, dakako, ne odnosi samo na novac ili materijalne stvari. Zapamtite: nikad ne prestajete biti uzor svojoj djeci i unucima.

.

Aktivno starenje

Cvijeta Pahljina doktorirala je sa 77 godina: Nikad nismo prestari, ali ni premladi za učenje

‘Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15’, kaže logoterapeutkinja Pahjina.

Objavljeno

|

Autor

Mnogo puta spominjanu izreku da za obrazovanje nikada nije kasno, najbolje potvrđuje ova priča. Cvijeta Pahljina doktorica znanosti postala je sa 77 godina, javlja HRT.

Rođena je, kaže, na najljepšem otoku na svijetu – Rabu. Ima šestero djece i uspješnu karijeru. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu i specijalizirala psihijatriju. Ali nije željela stati na tome.


Zato je ova 77-godišnjakinja odlučila doktorirati u području logopedagogije, svoje velike ljubavi. U to je uložila sedam godina predanoga rada. “Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15”, rekla Pahljina.

Imala je, kaže, najbolju mentoricu na svijetu. A profesorica Dubravka Miljković uzvraća: “Koliko sam ja bila mentorica kolegici, toliko sam ja učila od nje. To je osoba s toliko puno životnog iskustva i topline da sam u svakom našem kontaktu ja možda profitirala više nego ona”, rekla je prof. dr. Miljković s Učiteljskog fakulteta.

To je do sada najposjećenija obrana doktorata na Učiteljskom fakultetu, otkrivaju i dekan i predsjednik Komisije. Cvijeta je suvereno obranila svoj doktorat, pokazala i kazala: “Nikada nismo previše stari da bi prestali s učenjem i nikada nismo previše mladi da bi s tim počeli.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP