Prati nas

Zdravlje

Pomaže li uopće taj Kosmodisk?

Nakon pretraživanja niza baza podataka koji sadrže znanstvenu literaturu, nisu pronađeni klinički pokusi napravljeni na ljudima koji bi pokazali da Kosmodisk ima učinak na bol u leđima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Pomaže li Kosmodisk?
foto: BigStock

Kosmodisk, čudesna “naprava” koja će vam “olakšati bol u leđima” već se desetljećima prodaje na području bivše SFRJ. I danas je popularan u Hrvatskoj. Dok svatko od nas zna barem nekoga tko će subjektivno reći da mu je Kosmodisk pomogao, objektivnih pokazatelja čini se da i nema. Evo što kaže liječničko-znanstveni tim portala Dokazi u medicini čiji tekst prenosimo u cjelosti:

Nakon pretraživanja niza baza podataka koji sadrže znanstvenu literaturu, nisu pronađeni klinički pokusi napravljeni na ljudima koji bi pokazali da Kosmodisk ima učinak na bol u leđima.


Proizvođač preporučuje Kosmodisk za smanjenje ili potpuno uklanjanje boli u leđima i kralješnici. Na mrežnim stranicama proizvođača se na pitanje „Koliko je učinkovit Kosmodisk“ odgovara ovako: „Istraživanja su pokazala da redovito korištenje (…) seta za kralježnicu smanjuje bolove u leđima i do 80%.“ Također se navodi da je proizvod „100% siguran i klinički testiran“. Međutim nije navedeno o kojim se istraživanjima i kliničkim testiranjima radi.

I dok u literaturi nisu nađeni klinički pokusi provedeni na ljudima koji bi dokazali da Kosmodisk smanjuje bolove u leđima, pretraživanjem literature pronađen je sljedeći kritički osvrt u poljskom znanstvenom časopisu Reumatologia, koji se zove „I vi ćete nositi Kosmodisk… nekoliko riječi o ulozi oglašavanja u reumatologiji“, a objavljen je 2007. godine.

Sažetak tog članka glasi:

Tranzicija iz javnog zdravstvenog sustava u privatne medicinske usluge implicira povećanu ulogu promocije lijekova i oglašavanja. Procjenjuje se da Poljaci troše 5-6 milijardi zlota [napomena: 9-11 milijardi kuna] godišnje na različite dodatke prehrani, pseudo-lijekove i proizvode alternativne medicine, često u svrhu liječenja reumatskih stanja ili reumatskih tegoba. Fenomen popularnosti takvih proizvoda može biti iznenađujući jer takvi proizvodi nisu dobro istraženi niti su vrlo učinkoviti, a još su uz to i često vrlo skupi. Ta popularnost uglavnom je posljedica sofisticirane strategije oglašavanja koja koristi psihološku manipulaciju ili doslovno laži. Manjak kontrole nad oglašavanjem pseudo-terapija uzrokuje brojne posljedice, kao što je širenje lažne znanosti, smanjenje povjerenja u kompetenciju liječnika i prestanak uzimanja propisanih lijekova.

Postoje dokazi umjerene snage da toplina (topli oblozi) smanjuju bol u bolesnika u kojih bol u križima traje kraće od tri mjeseca. Učinak je kratkotrajan i slab i može se pojačati tjelovježbom. Terapija toplinom uključuje termofore, umetke koji se zagrijavaju, električne umetke, infracrvene lampe i slično (French SD i suradnici). Također, masaža može imati povoljan učinak na križobolju i to osobito ako se kombinira s tjelovježbom i edukacijom (Furlan AD i suradnici). Ipak, ovi podaci ne govore u prilog terapijskog učinka Kosmodiska jer nije pronađena niti jedna znanstvena studija provedena na ljudima u kojima je korišten proizvod te linije i u kojima se pokazalo da masaža ili toplina koju proizvodi imaju povoljan učinak na zdravlje ili bolest čovjeka.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP