Prati nas

Zdravlje

Starije generacije sve više piju

Istraživanje o količini popijenog alkohola koje su proveli britanski znanstvenici pokazuje zabrinjavajuć trend, prije svega među Britancima, ali i među ostalom populacijom: što smo stariji – više i češće pijemo.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako izliječiti alkoholizam?
foto: BigStock

Učestalost konzumacije alkohola povećava se s godinama, pokazalo je najnovije istraživanje. Liječnici koji su proveli istraživanje objavljeno u magazinu BMC Medicine, kažu kako su primijetili povećanje broja slučajeva zloporabe alkoholnih pića među starijom populacijom i kako je taj trend prilično zabrinjavajući.

Istraživanje je također utvrdilo da i tinejdžeri puno piju, no oni to ne čine tako često – možda “samo” jedan ili dva puta tjedno. No kako ljudi stare, njihovo pijenje postaje učestalije i redovitije. Stariji piju manje u svakoj pojedinoj prilici, no te prilike postaju sve češće. Većina muškaraca u Velikoj Britaniji tako pije većinu ili skoro sve dane u tjednu, dok većina žena pije tek nekoliko puta mjesečno ili u posebnim prilikama, pokazivalo je istraživanje.


U Ujedinjenom kraljevstvu većina odrasle populacije konzumira alkohol, no šteta koja pri tome nastaje utječe na baš sve segmente društva. Voditeljica istraživanja, doktorica Annie Britton s University College u Londonu rekla je da je razumijevanje promjena koje se tijekom života događaju vezano uz konzumanciju alkohola, važno kako bi se identificirale rizične grupe i trendovi kroz vrijeme.

Znanstvenici su u obzir uzeli prosječnu količinu alkohola popijenog svaki tjedan i učestalost pijenja. U istraživanje je bilo uključeno 174.000 ljudi u razdoblju od 34 godine (između 1979. do 2013.), čime su bili obuhvaćeni ljudi iz različitih era.

I dok je istraživanje otkrilo da se s vremenom način pijenja značajnije mijenja kod muškaraca nego kod žena, i jedan i drugi spol pokazao je sličan uzorak kad je konzumacija alkohola u pitanju: značajno povećanje količine alkohola u adolescenciji, nastavak povećanja kroz srednju dob i vrhunac konzumacije alkohola na početku starije dobi. Količina popijenog alkohola ponešto se smanjuje u starijoj dobi. No kako stare, muškarci povećavaju frekvenciju konzumiranja alkohola.

Slična studija objavljena 2013. pokazala je da gotovo trećina britanske populacije pije nezdrave količine alkohola. Studija je također pokazala i visoku razinu opsesivnog pijenja te otkrila raskorak između količine prodanog alkohola i količine za koju su ljudi rekli da su ju konzumirali. Jedno drugo istraživanje je pak pokazalo da iako su Britanci prvi po količini popijenog alkohola po glavi stanovnika, upravo oni pokazuju najmanju tendenciju da se s tim problemom suoče. Ispitivanjem više od 13.000 ljudi u 12 različitih zemalja, ustanovilo se da Britanci imaju za jednu trećinu veće šanse piti više od prosjeka, a dvostruko češće od ostalih to čine svakodnevno.

.

Nema predaje

Maske vas neće ostaviti bez kisika i pretvoriti u zombije, a neće vas ni otrovati ugljikovim dioksidom

‘Probudite se! Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet’, tvrdi hrvatska influencerica.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Među bizarnijim objavama koje ovih dana kruže društvenim mrežama, a u čijem se korijenu nalazi politička motivacija, jest ona da nas nošenje maske, zapravo, čini bolesnima, poslušnima i moždano umrtvljenima. Prvenstveno zbog nedostatka kisika, ali i trovanja ugljičnim dioksidom.

Poslušate li zdravstvene vlasti i stavite li si masku, mogli biste, ne daj bože, postati zombi kojim će upravljati svjetske elite i strukture “duboke države” umrežene u “novi svjetski poredak”, tvrdnje su maštovitijih hrvatskih protivnika aktualne politike zaštite javnog zdravlja. Oni praktičniji u svemu vide potencijalnu opasnost da tako omamljeni i neuračunljivi izađete na izbore i zaokružite – krivu opciju.


Tako je i jedna hrvatska književna influencerica obožavateljima laički objavila: “Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet.” No stvarnost je, tvrde stručnjaci, sasma drugačija.

Kako je sve počelo?

Američki portal Healthline navodi da je panika oko maski počela 23. travnja kada je vozač koji je izazvao prometnu nesreću za sve okrivio respirator koji je nosio. Za vrijeme vožnje je, kazao je, ostao bez svijesti baš zbog dugog nošenja respiratora. Slučaj je na Facebooku objavila policija New Jerseya uz navod: “Vjerovali smo da je pretjerano nošenje maske doprinijelo nesreći. Ne možemo biti sigurni 100 %, ali znamo da je vozač nekoliko sati nosio masku u vozilu.” No stručnjaci su tu mogućnost odbacili.

Radilo se o N95 respiratoru visoke filtracije koji tijesno priliježe na lice, a koriste ga najčešće zdravstveni djelatnici u okolnostima epidemija.

Dobivamo li kisik kroz masku?

Materijali od kojih se izrađuju maske ne sprječavaju disanje i ne izazivaju hipoksiju (pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma), čak ni u uvjetima prolongiranog korištenja, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. To je još manje vjerojatno kada se radi o laganim tekstilnim maskama koje, za razliku od respiratora, ne priliježu tijesno uz lice.

U cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, provedeno je nekoliko istraživanja fiziološkog opterećenja koje bi moglo izazvati nošenje respiratora. Tako su Roberge, Coca, Williams i Powel 2010. godine zaključili da “kod zdravih zdravstvenih radnika nošenje respiratora nije izazvalo nikakvo važno fiziološko opterećenje tijekom jednosatne uporabe”. Ispitanici su nosili maske dok su hodali na traci tijekom čega su im mjerene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi.

A što je s tim ugljikovim dioksidom?

Ništa. Zaboravite ga. Kao što smo rekli, koronaskeptici i dio ljudi koji se loše nose s pandemijskim stresom, navode i da nošenjem maski udišemo ugljikov dioksid i tako se trujemo. “Udisanje ugljikovog dioksida dovodi do opasne hiperkapnije”, navodi se u nizu prezentacija koje ovih dana preplavljuju Facebook. Hiperkapnija je povećana razina ugljikovog dioksida u tkivima ili krvi.

“To se može dogoditi jedino ako se zabrtvite i udišete samo zrak koji ste izdahnuli”, kazao je za BBC infektolog Keith Neal. Naime, maske i respiratori ne zatvaraju hermetički naš dišni trakt, a molekule ugljikovog dioksida su toliko sitne da ne mogu ostati zarobljene ispod prozračnog materijala.

“Mala količina ugljikovog dioksida kojeg udahnemo natrag zbog nošenja maske, ne bi trebala brinuti veliku, veliku većinu ljudi”, kaže Darell Spurlock sa sveučilišta Widener za Healthline. Ta se “doza”, navodi Spurlock, vrlo brzo iz tijela eliminira disanjem i metaboličkim procesima.

Jelda da je ugljikov monoksid isto što i dioksid?

E pa nije! Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov dioksid. Što se ne bi reklo po iznimno popularnom videu u kojem talijanski farmaceut Stefano Montanari, inače poznati protivnik cijepljenja, govori o “opasnostima” udisanja ugljikovog dioksida ispod maske. Naime, hrvatski “prevoditelji”, to su titlovali kao – ugljikov monoksid.

Ugljikov dioksid zapravo nije otrovan, a u koncentraciji znatno većoj od normalnih nadražuje sluznicu zbog stvaranja ugljične kiseline. Osim što ga ima u vašem dahu, ugljikov dioksid čini mjehuriće u gaziranim pićima koje rado pijete. S druge strane, u ovoj tvrdnji pogrešno naveden ugljikov monoksid zaista jest opasni krvni otrov, a ljudi ga  u najvećoj mjeri dobrovoljno unose u organizam – pušenjem.

I dalje ne vjerujete?

Ne znamo za vas, ali mi nismo čuli za slučajeve da su se vlastitim ugljikovim dioksidom otrovale žene koje, recimo, cijeli život iz vjerskih razloga nose pokrivala za lice. Ili kirurzi koji svakodnevno satima nose puno gušće respiratore. Ili radnici u lakirnicama, na trakama farmaceutske industrije, na poslovima brušenja ili u bilo kojim pogonima koji zahtijevaju obavezno nošenje maski i respiratora. Upravo suprotno. Maske su tu da bi zaštitili njihovo i tuđe zdravlje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP