Prati nas

Zdravlje

Starije generacije sve više piju

Istraživanje o količini popijenog alkohola koje su proveli britanski znanstvenici pokazuje zabrinjavajuć trend, prije svega među Britancima, ali i među ostalom populacijom: što smo stariji – više i češće pijemo.

Objavljeno

|

Kako izliječiti alkoholizam?
foto: BigStock

Učestalost konzumacije alkohola povećava se s godinama, pokazalo je najnovije istraživanje. Liječnici koji su proveli istraživanje objavljeno u magazinu BMC Medicine, kažu kako su primijetili povećanje broja slučajeva zloporabe alkoholnih pića među starijom populacijom i kako je taj trend prilično zabrinjavajući.

Istraživanje je također utvrdilo da i tinejdžeri puno piju, no oni to ne čine tako često – možda “samo” jedan ili dva puta tjedno. No kako ljudi stare, njihovo pijenje postaje učestalije i redovitije. Stariji piju manje u svakoj pojedinoj prilici, no te prilike postaju sve češće. Većina muškaraca u Velikoj Britaniji tako pije većinu ili skoro sve dane u tjednu, dok većina žena pije tek nekoliko puta mjesečno ili u posebnim prilikama, pokazivalo je istraživanje.


U Ujedinjenom kraljevstvu većina odrasle populacije konzumira alkohol, no šteta koja pri tome nastaje utječe na baš sve segmente društva. Voditeljica istraživanja, doktorica Annie Britton s University College u Londonu rekla je da je razumijevanje promjena koje se tijekom života događaju vezano uz konzumanciju alkohola, važno kako bi se identificirale rizične grupe i trendovi kroz vrijeme.

Znanstvenici su u obzir uzeli prosječnu količinu alkohola popijenog svaki tjedan i učestalost pijenja. U istraživanje je bilo uključeno 174.000 ljudi u razdoblju od 34 godine (između 1979. do 2013.), čime su bili obuhvaćeni ljudi iz različitih era.

I dok je istraživanje otkrilo da se s vremenom način pijenja značajnije mijenja kod muškaraca nego kod žena, i jedan i drugi spol pokazao je sličan uzorak kad je konzumacija alkohola u pitanju: značajno povećanje količine alkohola u adolescenciji, nastavak povećanja kroz srednju dob i vrhunac konzumacije alkohola na početku starije dobi. Količina popijenog alkohola ponešto se smanjuje u starijoj dobi. No kako stare, muškarci povećavaju frekvenciju konzumiranja alkohola.

Slična studija objavljena 2013. pokazala je da gotovo trećina britanske populacije pije nezdrave količine alkohola. Studija je također pokazala i visoku razinu opsesivnog pijenja te otkrila raskorak između količine prodanog alkohola i količine za koju su ljudi rekli da su ju konzumirali. Jedno drugo istraživanje je pak pokazalo da iako su Britanci prvi po količini popijenog alkohola po glavi stanovnika, upravo oni pokazuju najmanju tendenciju da se s tim problemom suoče. Ispitivanjem više od 13.000 ljudi u 12 različitih zemalja, ustanovilo se da Britanci imaju za jednu trećinu veće šanse piti više od prosjeka, a dvostruko češće od ostalih to čine svakodnevno.

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP