Prati nas

Mozaik

Ekološki pogrebi su sve popularniji

Pogrebi i sve što ima veze s njima su postali potpuno biološki ‘razgradljiv’. Taj ekološki trend je i dobra poslovna ideja. Poduzetni pogrebnici reagirali su na nove zahtjeve tržišta.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Poduzetni pogrebnici reagirali su i na trend da i pogreb bude u skladu s ekološkim načelima. Pogrebi i sve što ima veze s njima su postali potpuno biološki ‘razgradljiv’. Taj ekološki trend je i dobra poslovna ideja, javlja Deutsche Welle.

Podvodna urna

Tko želi pogreb na moru, može izabrati i ovakvu urnu. Izrađena je od papira, a oni koji tuguju za pokojnim članovima obitelji mogu i sami ukrasiti i obojati urnu ili umetnuti oproštajne poruke u prorez na poklopcu.


eko-pogreb-more

 

U platnu

Već tisućljećima se ljudi pokapa umotane u platno. Sad se taj običaj polako vraća i na Zapad. Ali tko misli da će s malo platna onda proći jeftinije nego sa drvenim lijesom, taj se grdno vara: ‘pravo’ platno lako može koštati i gotovo tisuću dolara.

eko-pogreb-platno

 

Zamotani u novine?

Ovi lijesovi izrađeni su od recikliranog papira pod paskom dizajnera. Ako se nekome i to učini previše skromnim, lijes može biti i pozlaćen. Na kraju krajeva, umire se samo jednom. Pokop po mjeri novinara?

eko-pogreb-papir

 

Lako se nosi i podnosi

Prednost tog papirnatog lijesa: on je veoma lagan. Brzo se razgrađuje i ljubitelji okoliša će to sigurno cijeniti. Povrh toga, na ovom groblju na jugu Engleske je i nadgrobni natpis ekološki.

eko-pogreb-papir2

 

Egipatska urna od papira

Isti proizvođač nudi i urne od starog papira. Dizajnerica Hazel Selina kaže da ovo djelo oslikava njenu fascinaciju pogrebnim običajima starih Egipćana. No, jesu li stari Egipćani doista čitali novine?

eko-pogreb-zir

 

Urna i sadnica

Ima dizajnera koji su otišli još korak dalje: ova urna istovremeno sadrži i humus i sjemenje za drvo. Keramički poklopac urne pukne kada sjemenje počne postajati biljka…

eko-pogreb-sadnica

 

Od čovjeka postade drvo

Jedan talijanski dizajner je zamislio da se pokojnik smjesti u ovaj lijes kao embrio u majčinoj utrobi, a onda će to tijelo dati hranu za rast stabla koje će iz njega izrasti. Doduše, Italija nije jedina zemlja koja još uvijek zabranjuje takve ‘eksperimente’ s pokojnicima pa je i ovo rješenje još uvijek samo umjetnička vizija.

eko-pogreb-jaje

 

Opleten pod zemlju

Tko ipak ne može posve odustati od lijesa, može izabrati ovaj lijes od ispletenog pruća. I stjenke i tanko, kemijski neobrađeno pamučno platno unutar lijesa su potpuno biološki razgradivi. A pruće lako ponovno naraste, tako da pokojnik i u vječnosti može imati mirnu savjest kako je učinio sve u duhu zaštite prirode.

eko-pogreb-siblje

/autorica: Ruth Krause, Deutsche Welle/

 

.

Mozaik

Poricanje pandemije način je na koji se psihički slabiji suočavaju s opasnošću

Ne treba zaboraviti da se ljudi često okružuju s istomišljenicima te da su skloni prihvaćati samo one dokaze i argumente koji potvrđuju njihovo vjerovanje. No to ne znači da im se ne može pomoći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

U proteklih šest mjeseci informacije o koronavirusu sve su preciznije i dostupnije, no ipak čini se da imamo sve više ljudi koji tvrde kako je riječ o prevari. Od popularnih televizijskih voditelja pa do organizatora navodnog Festivala slobode na glavnom zagrebačkom trgu, svi misle kako su protuepidemijske mjere pretjerane.

U općoj eksploziji neracionalnog čujemo i pobunu protiv cijepljenja, iako cjepivo protiv COVID-a nije ni dostupno, a kamoli obavezno. Ili protiv lockdowna za kojeg vladajući političari već mjesecima tvrde da ga neće proglasiti. Poricanje opasnosti zajednički je nazivnik svih ovih pojava, a psiholozi su već davno objasnili kako i zašto do njega dolazi.


Poricanje kao mehanizam obrane nije uvijek loš izbor, piše CNN. Kratkoročno, on osobi daje vrijeme za prilagodbu. No kada ono postane trajna “psihološka štaka” i pri tome ugrožava druge, riječ je o opasnosti.

Eve i Mark Whitmore, psiholozi s više od 30 godina radnog iskustva, objasnili su kako je poricanje način na koji se neki ljudi suočavaju sa stvarnošću i brane od tjeskobe.

“U periodima s puno tjeskobe i ugroza, ljudi razviju strategije kako bi se zaštitili, kako bi se osjećali sigurno. Najlakše je poreći postojanje izvora ugroze. U tom slučaju jednostavno kažu da je epidemija prevara i da ne postoji”, izjavio je Mark Whitmore.

Pri tome ne treba miješati poricanje sa racionalizacijom koja je način na koji ljudi umanjuju izvor ugroze. Kada, primjerice, kažu daje COVID-19 samo gripa, oni priznaju da COVID-19 postoji, ali ga umanjuju i kažu da nije tako opasan kako se u javnosti tvrdi. I poricanje i racionalizacija su znak loše prilagodbe na novu situaciju.

Ove reakcije su, kaže Mark Whitmore, povezane s osjećajem vladanja situacijom. Kada je pandemija objavljena, bilo je malo informacija. S njenim napredovanjem sve više znamo kako se zaštiti i imamo sve više osjećaja kontrole. No na početku su informacije bile oskudne i kontradiktorne što je izazvalo stres i tjeskobu kod dijela ljudi koji su morali iznaći način da se nose sa situacijom s kakvom se ranije nisu nikada sreli i koja je značajno izmijenila njihov život. Neki su stvorili mitove i teorije o pandemiji, drugi su potražili informacije koje će potvrditi njihovo stajalište da velike opasnosti zapravo i nema.

Psiholozi pak korijen ovakvom ponašanju vide u djetinjstvu. “U dobi od 6 ili 7 godina dijete već može razlikovati fikciju od stvarnosti, no u našoj kulturi potiče ih se da vjeruju u nestvarno, bilo da se radi o Djedu Božićnjaku ili drugim stvarima. Kada ljudi odrastu u okruženju koje im nudi neutemeljena vjerovanja, vjerojatnije je da će vjerovati u razne dezinformacije i teorije urote”, kaže psihologinja Eve Whitmore.

Uz to, ne treba zaboraviti da se ljudi često okružuju s istomišljenicima te da su skloni prihvaćati samo one dokaze i argumente koji potvrđuju njihovo vjerovanje. No to ne znači da im se ne može pomoći.

“Ljudima treba pomoći da prime i drugačiju informaciju. Treba ih natjerati da se suoče s njom i to treba činiti u fazama. Kada se radi o prijateljima ili članovima obitelji, valja početi s informacijama koje neće doživjeti kao napad ili ugrožavanje. Kada počnu prihvaćati, u fazama treba pojačati dostavu realističnih informacija sve dok ih ne prihvate i steknu jači osjećaj kontrole”, savjetuje Mark Whitmore.

“Također, možete pokazati vlastitim primjerom. Neka vas vide da nosite masku, perete ruke i održavate fizičku distancu. Neka vas vide da pratite pravila koja su donijele zdravstvene vlasti”, zaključuje Eve Whitmore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP