Prati nas

Kuhinja

Šparoge – sjajne tanke grbavice

Cijene šparoga na tržnicama s prvim proljetnim danima naprosto divljaju. U Istri stoje 25 kuna po vezici ili, kako ondje kažu, “macu”, dok ih uz cestu možete kupiti za 20. U Zadru bogati stručak stoji 15 kuna, no ista mjera u Zagrebu doseže od 35 do 50 kuna.

Objavljeno

|

Kako uzgajati šparoge?
foto: BigStock

Kako je donedavno širokoj publici posve nezanimljiva i, ruku na srce, apsolutno nepravedno zanemarena samonikla biljka postala vrhunska gastronomska delicija koja dostiže cijenu od oko 180 kuna za kilogram? Šparoge su sjajne tanke grbavice intenzivno zelene boje i opojna gorkog okusa, hrana koja se u priobalju cijenila u tradicionalnoj kuhinji. Češće se na stolovima nalazila na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji, a put u visoku gastronomiju zapravo joj nisu utrli u Istri. Ondje je njezin “stađun” nešto duži nego u Dalmaciji kada se pod “marčanim suncem” skrije dublje u svoju bodljikavu grmoliku zaštitu te u svega nekoliko dana odrveni, a takva više nije zanimljivima sladokuscima, piše Gastrobajterica.

Riznica zdravlja

Upravo je mlada šparoga ono što je gastroznalci traže – što mlađa, svjetlija i nježnija kako bi njezina termička obrada bila što kraća i izdanak zadržao sve vrijedne sastojke – od željeza, vitamina, minerala i vlakana, što je čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju. Stotinjak grama šparoga, dakle ono što vam ostane kada osrednje veliki svežanj natrgate do drvenastog dijela – nipošto ne režete jer šparoga ne voli kontakt s metalom – “teško” je svega 35 kalorija budući da najveći dio čini voda. Prava su mala riznica kalija i kalcija, magnezija, folne kiseline, mangana, selena… Biljka koju će preporučiti svaki kardiolog kao zaštitu srca i krvnih žila te za čišćenje bubrega.


Divlji plijen za 50 lipa po komadu

Iako je manje poznato da ima daleke rodbinske veze s mahunom vanilije, osim vanilina nemaju baš nikakvih dodirnih točaka. Za gorčinu šparoga odgovorni su asparagin, vanilin i spargaurin koji blagotvorno djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma.

Sirovu je malo tko može pojesti, no dovoljno ju je “pofuriti”, čak ne ni kuhati. Ako vam se ipak kuhanje šparoga zalomi, vodu ne bacajte, već u njoj skuhajte rižu ili tjesteninu. Kako to obično biva, čim je nešto popularno, na to se lijepe takse, kazne i zabrane pa se i šparoga našla na neslavnoj listi, uz prijetnju da će se berači, nakon truda da zelene izdanke pronađu, morati dodatno potruditi da pronađu šumara i podastru mi svoj “divlji plijen” te plate 50 lipa po ubranoj šparogi ako je to učinjeno na državnom zemljištu. Budući da šparoge nemaju ugrađen GPS, ova ideja nije zaživjela u praksi. Istarski pročelnik za poljoprivredu objasnio je da šparoge nisu zaštićena vrsta i da se nesmetano mogu brati.

Sladio se njima i princ Albert

Doduše, Hrvatske šume zabranile su branje šparoga u državnim šumama kojima gospodare, ali ta se zabrana ne odnosi na privatne šume. Da šparoga može biti vrhunska delicija, uvjerili su se mnogi, a da istarski ugostitelji mogu od nje napraviti ručak dostojan prinčeva podsjeća i jelovnik koji je Nikola Bijelić u restoranu Sveti Nikola pripremio za princa Alberta od Monaka.

Njemu su, naime, s obzirom na to da je zeleni poluotok posjetio upravo u sezoni šparoga, u samom srcu ponudili ono najbolje – šinjorinu šparogu. Princ, štoviše, nije pojeo ništa što ne potječe s poluotoka ili najdalje s Kvarnera. Gostio se divljim šparogama ubranim u dva sunčana dana nakon kiše, kada su tek provirile iz grma, crnim rižotom, svježom hobotnicom, sirovim kvarnerskim škampima, divljom rukolom…

Najbolje ipak – divlje

No, rekao je tada nakon gozbe, najviše su ga se dojmile upravo šparoge. Cijene šparoga na tržnicama s prvim proljetnim danima naprosto divljaju. U Istri stoje 25 kuna po vezici ili, kako ondje kažu, “macu”, dok ih uz cestu možete kupiti za 20. U Zadru bogati stručak stoji 15 kuna, no ista mjera u Zagrebu doseže od 35 do 50 kuna. Cijene na žalost ne padaju, no dobro je znati da – kupujete li šparogu – čvrstoća stapki ne znači i kvalitetu. Štoviše, ako je šparoga u vodi, drvenasti dio biti će duži, a zelenog vrlo malo.

Iako kaže da po genetskom kodu kao pravi Bosanac ne bi trebao znati puno o šparogama, Deniz Zembo priznaje da ga je divlja šparoga osvojila . – Apsolutna je kraljica proljeća. Obožavam je u rižotu ili orzotu s kvarnerskim škampom i malo proljetnog tartufa. Ne treba joj puno obrade i tu valja pripaziti, ma što radili s njom – preporučuje ovaj vrsni i kreativni chef.

.

Kuhinja

Izdašni ‘jugoslavenski kolač’ od jabuka ponovno je u modi

Riječ je o svojevrsnom slastičarskom vremeplovu, kulinarskoj nostalgiji s mirisom djetinjstva. Sve što trebate su jabuke, puding i slatko vrhnje. Sve ostalo sigurno imate u smočnici.

Objavljeno

|

Autor

Najbolji kolači od jabuka - recept - jugoslavenski kolač

Jedna od slastica koja je obilježila odrastanje u Jugoslaviji jest i kolač s nadjevom od kuhanih jabuka ili, kako ga sada zovu, jugoslavenski kolač. Iznimno popularan u osamdesetima, ovaj kolač objedinjuje svježinu lažnog želea od jabuka (zbog čega ga obožavaju djeca) i laku dostupnost namirnica.

Njegovo neobično ime možemo objasniti činjenicom da su ga gastarbajteri iznijeli izvan granica bivše države pa je među Nijemcima i Austrijancima postao poznat kao Jugoslawischer Apfelkuchen. Osim jeftinih sastojaka, krasi ga i velika izdašnost pa se uvijek vraća u modu u vremenima kada treba pripaziti na novčanik ili izbjegavati teške namirnice poput oraha ili maslaca.


Sastojci

Za biskvit

4 srednje velika jaja
160 g brašna
160 g šećera
1 prašak za pecivo
60 ml tople vode
60 ml suncokretovog ulja

Za kremu

1 kg jabuka
1 l vode ili soka od jabuka (ako želite jači okus)
200 g šećera (100 grama, ako koristite sok od jabuka)
3 pudinga od vanilije
cimet po želji
500 ml slatkog vrhnja

Priprema

Bjelanjke 4 jaja s prstohvatom soli istucite u čvrsti snijeg. Mikserom izradite žumanjke i šećer u glatku pjenastu smjesu, razrijedite uljem i vodom pa dodajte brašno i prašak za pecivo. Potom mikserom na najmanjoj brzini (vrlo kratko) izmiješajte u glatku smjesu pa u nju žlicom oprezno umiješajte snijeg. Pazite da što više zraka ostane u smjesi. Izlijte u lim za pečenje (cca. 27×35 cm) dna obloženog papirom za pečenje. Pecite 25 minuta na 175°C pa ohladite.

Jabuke tanko ogulite, očistite i narežite na kocke. Prelijte sa 8 dl vode, dodajte šećer (ostavite tri žlice šećera sa strane), cimet po želji i kuhajte 15-20 minuta na laganoj vatri dok jabuke skroz ne omekšaju. Izmiješajte prah 3 pudinga i ostavljeni šećer pa izmutite s 2 dl vode. Skinite jabuke s vatre i umutite puding. Vratite na vatru i pustite da ključa 3-4 minute. Odmah izlijte na ohlađeni biskvit.

Ohladite na sobnoj temperaturi pa stavite u hladnjak na dva sata. Prekrijte slojem tučenog slatkog vrhnja koje ćete pripremiti prema uputama na pakiranju.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP