Prati nas

Kuhinja

Šparoge – sjajne tanke grbavice

Cijene šparoga na tržnicama s prvim proljetnim danima naprosto divljaju. U Istri stoje 25 kuna po vezici ili, kako ondje kažu, “macu”, dok ih uz cestu možete kupiti za 20. U Zadru bogati stručak stoji 15 kuna, no ista mjera u Zagrebu doseže od 35 do 50 kuna.

Objavljeno

|

Kako uzgajati šparoge?
foto: BigStock

Kako je donedavno širokoj publici posve nezanimljiva i, ruku na srce, apsolutno nepravedno zanemarena samonikla biljka postala vrhunska gastronomska delicija koja dostiže cijenu od oko 180 kuna za kilogram? Šparoge su sjajne tanke grbavice intenzivno zelene boje i opojna gorkog okusa, hrana koja se u priobalju cijenila u tradicionalnoj kuhinji. Češće se na stolovima nalazila na sjevernom Jadranu nego u Dalmaciji, a put u visoku gastronomiju zapravo joj nisu utrli u Istri. Ondje je njezin “stađun” nešto duži nego u Dalmaciji kada se pod “marčanim suncem” skrije dublje u svoju bodljikavu grmoliku zaštitu te u svega nekoliko dana odrveni, a takva više nije zanimljivima sladokuscima, piše Gastrobajterica.

Riznica zdravlja

Upravo je mlada šparoga ono što je gastroznalci traže – što mlađa, svjetlija i nježnija kako bi njezina termička obrada bila što kraća i izdanak zadržao sve vrijedne sastojke – od željeza, vitamina, minerala i vlakana, što je čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju. Stotinjak grama šparoga, dakle ono što vam ostane kada osrednje veliki svežanj natrgate do drvenastog dijela – nipošto ne režete jer šparoga ne voli kontakt s metalom – “teško” je svega 35 kalorija budući da najveći dio čini voda. Prava su mala riznica kalija i kalcija, magnezija, folne kiseline, mangana, selena… Biljka koju će preporučiti svaki kardiolog kao zaštitu srca i krvnih žila te za čišćenje bubrega.


Divlji plijen za 50 lipa po komadu

Iako je manje poznato da ima daleke rodbinske veze s mahunom vanilije, osim vanilina nemaju baš nikakvih dodirnih točaka. Za gorčinu šparoga odgovorni su asparagin, vanilin i spargaurin koji blagotvorno djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma.

Sirovu je malo tko može pojesti, no dovoljno ju je “pofuriti”, čak ne ni kuhati. Ako vam se ipak kuhanje šparoga zalomi, vodu ne bacajte, već u njoj skuhajte rižu ili tjesteninu. Kako to obično biva, čim je nešto popularno, na to se lijepe takse, kazne i zabrane pa se i šparoga našla na neslavnoj listi, uz prijetnju da će se berači, nakon truda da zelene izdanke pronađu, morati dodatno potruditi da pronađu šumara i podastru mi svoj “divlji plijen” te plate 50 lipa po ubranoj šparogi ako je to učinjeno na državnom zemljištu. Budući da šparoge nemaju ugrađen GPS, ova ideja nije zaživjela u praksi. Istarski pročelnik za poljoprivredu objasnio je da šparoge nisu zaštićena vrsta i da se nesmetano mogu brati.

Sladio se njima i princ Albert

Doduše, Hrvatske šume zabranile su branje šparoga u državnim šumama kojima gospodare, ali ta se zabrana ne odnosi na privatne šume. Da šparoga može biti vrhunska delicija, uvjerili su se mnogi, a da istarski ugostitelji mogu od nje napraviti ručak dostojan prinčeva podsjeća i jelovnik koji je Nikola Bijelić u restoranu Sveti Nikola pripremio za princa Alberta od Monaka.

Njemu su, naime, s obzirom na to da je zeleni poluotok posjetio upravo u sezoni šparoga, u samom srcu ponudili ono najbolje – šinjorinu šparogu. Princ, štoviše, nije pojeo ništa što ne potječe s poluotoka ili najdalje s Kvarnera. Gostio se divljim šparogama ubranim u dva sunčana dana nakon kiše, kada su tek provirile iz grma, crnim rižotom, svježom hobotnicom, sirovim kvarnerskim škampima, divljom rukolom…

Najbolje ipak – divlje

No, rekao je tada nakon gozbe, najviše su ga se dojmile upravo šparoge. Cijene šparoga na tržnicama s prvim proljetnim danima naprosto divljaju. U Istri stoje 25 kuna po vezici ili, kako ondje kažu, “macu”, dok ih uz cestu možete kupiti za 20. U Zadru bogati stručak stoji 15 kuna, no ista mjera u Zagrebu doseže od 35 do 50 kuna. Cijene na žalost ne padaju, no dobro je znati da – kupujete li šparogu – čvrstoća stapki ne znači i kvalitetu. Štoviše, ako je šparoga u vodi, drvenasti dio biti će duži, a zelenog vrlo malo.

Iako kaže da po genetskom kodu kao pravi Bosanac ne bi trebao znati puno o šparogama, Deniz Zembo priznaje da ga je divlja šparoga osvojila . – Apsolutna je kraljica proljeća. Obožavam je u rižotu ili orzotu s kvarnerskim škampom i malo proljetnog tartufa. Ne treba joj puno obrade i tu valja pripaziti, ma što radili s njom – preporučuje ovaj vrsni i kreativni chef.

.

Kuhinja

Laki kolač od marelica – većinu sastojaka već imate u kući

Nudimo vam isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam dosade marelice, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

Objavljeno

|

Autor

Tako je bliska šljivi, a opet se od nje razlikuje! Marelica ili kajsija svestrano je voće koje svoju primjenu pronalazi u marmeladama, džemovima, punjenjima za okruglice, sokovima pa čak i u kozmetici. Jedemo je svježu ili sušeno.

Riječ je o koštuničavom voću koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae ili ruža.


Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini, kao i polifenoli. Osim ploda, sjemenka marelice koristi se u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku badema. Od ove sjemenke se spravlja i talijanski liker amareto. Mi vam nudimo isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam ponestane marelica, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

foto: Pixabay

Sastojci

500 – 700 grama svježih marelica (prema želji)
4 jaja
130 grama šećera
1,3 dl ulja
1,8 dl jogurta
2 razom pune žlice ribane limunove korice
200 g brašna
1 prašak za pecivo
1 vanilin šećer
šećer u prahu za posipanje

Priprema

Marelice operite i krpom dobro posušite. Nožem ih raspolovite i izvadite koštice. Istucite bjelanjke u čvrsti snijeg. U drugoj zdjeli pjenasto mikserom izradite žutanjke, ulje, šećer, vanilin šećer i limunovu koricu. Dodajte jogurt, prašak za pecivo i brašno pa sjedinite miješajući na najmanjoj brzini. Kada nestanu grudice, žlicom umiješajte bjelanjak. Smjesu izlijte u namašćeni okrugli lim promjera 32 cm (za pite ili pizze) ili u kalup za torte. Dobro je na dno lima staviti papir za pečenje. Na smjesu posložite marelice tako da kožica bude položena prema dolje. Ako su kisele, rupe od koštica napunite šećerom. Količinu marelica prilagodite vlastitom ukusu i veličini lima. Pecite 40 minuta na 175°C. Kada se ohladi, pospite šećerom u prahu i poslužite.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP