Prati nas

Mozaik

Svi smo ponekad lagali djeci, zar ne?

Svi ponekad, u najboljoj namjeri, lažemo svojoj djeci. To se nekako smatra uobičajenim dijelom roditeljstva i tako sa radi oduvijek. Uostalom, to su male, sitne laži koje ne mogu naštetiti. Ili možda nije tako? Evo nekoliko primjera kad skrivamo ono što stvarno mislimo jer je tako ‘bolje za našu djecu’.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako lagati djetetu?
foto: BigStock

Male ‘bijele’ laži su bezazlene, je li tako? One se oduvijek koriste u ime dobrog roditeljstva (ili barem tako mislimo). Portal Huffingtom Post donosi nekoliko najčešćih laži koje govorimo svojoj djeci dok odrastaju i što bismo zapravo željeli reći.

1. Svu svoju djecu jednako volim.


Istina je da ste svi različiti i da je ljubav zamršena stvar. Sve vas volim, ali sve vas volim rezličito. Uostalo, kad pročitate moju oporuku već ću biti mrtva, tako da se možete nastaviti svađati koliko god hoćete.

2. Ako se samo potrudiš najviše što možeš, ja ću biti sretna.

Naravno, i ako uspiješ zabiti taj gol kad se već trudiš. U suprotnom, moja sreća i neće biti tako velika.

3. Dobiti nagradu jer nikad nisi izostao je isto kao dobiti počasnu nagradu.

Možda na nekom drugom planetu za koji nikad nisam čula.

4. Strog učitelj dobro će te pripremiti za život.

Život je prepun strogih ljudi ali nije nužno da su svi dobri učitelji.

5. Sigurno je trener želio dati šansu i Ivanu pa je zato tebe izvadio s terena, a njega stavio.

Ali ako te sljedeći tjedan ne stavi odmah na početku utakmice, zavrnut ću mu šiju!

6. Ne budi nasilan. Razgovorom riješi problem s nekim tko te zadirkuje.

Netko bi trebao dobro namlatiti ovog malog koji terorizira čitavu školu! Tko to napravi, kupit ću mu sladoled!

7. Tvoj pas je sada na velikoj livadi na selu i lovi vjeverice i jako je sretan.

Ako ne uspijem očistiti tepih, poludit ću!

8. Aha, slušam te.

Možda ću uspjeti dovršiti ovu knjigu ako se zaključam u WC.

9. Evo me za minutu.

Ne zaista. Ovaj put ću stavit lokot na kupaonska vrata.

10. To zvuči zanimljivo!

Jednako zanimljivo kao da se ubadam u oko sa štrikačom iglom.

11. Nisam baš raspoložena za ‘Zombiji ljudožderi napadaju New York’. Hajdemo gledati nešto drugo.

Također mi se ne da da opet spavaš sa mnom u krevetu.

12. Nitko se ne sjeća kako si bio zamaskiran prošle godine, pa slobodno možeš obući stari kostim.

Ako voditeljica školskog maskenbala bude imala što protiv, slobodno je pošalji k meni na razgovor!

13. Ako ih stavimo na lijepi tanjur, nitko neće znati da nisam stvarno ja ispekla te kolače.

Možeš li u školi reći da si se ipak predomislio i da ćeš donijeti sokove?

14. Nije li to sjajno što baka hoće da joj dođeš za praznike čak tri tjedna ovoga ljeta?

Naravno da ćeš umrijeti od dosade, ali stari moj, izbor ti je ovakav: ili odlazak baki, ili ljetna škola.

15. To što je umak za čips ispao previše crven, čini tvoju rođendansku proslavu svečanijom.

Nemam komantara. Aljkavost je majka lukavosti.

16. Ako sjediš preblizu televizoru, oslijepit ćeš.

Ovu prijetnju u međuvremenu smo zamijenili onom da mobitel preblizu glave uzrokuje tumor i da stajanje uz mikrovalnu čini osobu neplodnom.

17. Nadam se da će tvoja djeca razgovarati s tobom tako kako ti razgovaraš sa mnom!

Zapravo, od svega se jedino nadam da ćeš imati djecu, jer jedva čekam postati baka.

18. Pojedi sve što imaš na tanjuru! U Africi djeca gladuju!

Oprosti što sam raskuhala grah. Nisam baš sigurna ni da bi ga djeca iz Afrike htjela jesti.

19. U srednjoj će ti školi biti bolje nego u osnovnoj.

Nadam se.

20. Na fakultetu će ti biti bolje nego u srednjoj školi.

Ovaj put se stvarno nadam.

.

Mozaik

Vrtovi na balkonu nisu samo razbibriga, tako se mogu uzgojiti pristojne količine hrane

Da biste se okušali u vrtlarstvu, nije vam potrebno mnogo zemlje. Pronašli smo ljude koji sasvim ozbiljne količine hrane uzgajaju na vlastitom balkonu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Mali vrt u kojem se može uzgojiti dovoljno hrane da bi se to moglo osjetiti na kućnom budžetu i dovoljno znanja da se to učini, san su mnogih. Hrvatska je neslavni rekorder po udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu, pa tako svaki mjesec u prosjeku na hranu ode 28 posto onoga što zaradimo. To je, doduše, za pet postotnih poena manje nego prije desetak godina kad smo na hranu trošili 33 posto budžeta, ali je dalje puno. Ne treba ni naglašavati da u Hrvatskoj na hranu potrošimo značajno više od prosjeka Europske unije gdje se na hranu troši, ovisno o državi, između tri i deset posto kućnog budžeta.

Razlog ovakvog stanja u Hrvatskoj su niske plaće i mirovine s jedne, a cijene hrane iste ili čak i više nego u ostalim zemljama Europske unije, s druge strane.


No nije samo to. Sve više smo svjesni važnosti zdrave prehrane pa želimo namirnice za koje smo sigurni da su posve prirodne i netretirane ikakvim štetnim stvarima. Osim toga, u današnjem užurbanom i stresnom životu komadić zemlje na kojem bi se moglo raditi i kasnije uživati u plodovima svojih ruku, za mnoge su način opuštanja i mogli bismo reći oblik meditacije uz rad.

Kako nemaju svi luksuz komada zemlje, niti mogu doći do parcele urbanog vrta – koje svojim građanima omogućuju neki gradovi – mnogi se u želji da se nekako ipak okušaju u vrtlarstvu, okreću balkonima, terasama, pa čak i zelenim površinama oko stambenih zgrada. No je li takvo vrtlarenje samo odmor za živce i zgodan hobi, ili se na balkonu može uzgojiti dovoljno hrane za ukusne obroke koji k tome mogu utjecati na kućni budžet? Kolika je uopće najmanja površina na kojoj je moguće uzgojiti neku primjetnu količinu hrane?

Pronašli smo ljude koji kažu da puno površine, uz malo kreativnosti, volje i pametnu organizaciju, i ne treba. Vrtlari entuzijasti okupljeni oko Facebook grupe “Moj mali vrt” podijelili su s nama svoja iskustva.

Slavica Bartolović: “Mi smo jedne godine posadili mahune u tegle po stepenicama i imali dovoljno za sebe, za zamrzivač i za dijeliti. Peršin i celer također radi lista imam u teglama. Vrt mi je mali, ali i u njemu svašta ima. Neke stvari kupujemo, no čovjeka uvijek veseli ubrati svoje, ma koliko god to bilo.”

Irina-Helga Breskvar: “Imam mali balkon širine 98 cm, ali dugačak skoro devet metara. Sadim okruglu mrkvu, celer i peršin za list, jagode, češnjak, blitvu, balkonski paradajz, bosiljak, timijan… Svašta.”

Martina Mačković: “Imam vrt na lođi i terasi. Uistinu se osjeti na kućnom budžetu. Salatu nisam morala kupiti od studenog 2019. do kraja lipnja ove godine, a jedemo je skoro svaki dan. Sadila sam salatu i sijala rikolu u različitim fazama i šišala je kod branja pa bi ona iznova potjerala. Imala sam i dosta blitve koja nanovo raste kad se pošiša, doduše ne tako brzo kao salata. Sadim i mladi luk, češnjak, hrpu celera, provansalskog kelja, a o isplativosti začinskog bilja da ne govorim: ružmarin, bosiljak, kadulja, majčina duđica, vlasac, peršin, celer, kopar. Imala sam i manje količine mladog krumpira, oko 1,8 kg te rajčice.”

Biserka Rak: “Imam nekih 40 kvadrata vrta i uvijek ima nešto u njemu, ovisno koje je godišnje doba. Vrt je na suncu, dosta zaklonjen od vjetra i jako rano počnem s berbom povrća. Prve rajčice, paprike i tikvice berem već u kasno proljeće, a ako računate koliko je kilogram svega, osjeti se ušteda. Uvijek imam svega pomalo koliko nama treba, a višak ili kuham ili spremam u zamrzivač.”

Julijana Cifrek Brna: “Ja imam vrt od cca 100 m2. Nije puno, ali uz redovito sijanje i održavanje, ima svega pomalo. Povrće kupujem samo kad mi nešto ne uspije, recimo ove godine paprika. Rad u vrtu opušta, smiruje i jedno mi je od najdrazih mjesta.”

Lili Mendeš: “Imam vrt od oko 180 kvadrata. To je baš za ostavljanje briga i problema, uživanje u plodovima i njihovoj ljepoti… Nadmudrujem se sa štetnicima, no zato imam ekološki uzgoj povrća i voća. I dakako da to pomaže kućnom budžetu.”

Za četveročlanu obitelj – 50 kvadrata

Koja površina je dovoljna da bi se uspjelo uzgojiti dovoljno povrća, voća ili začinskog bilja da bismo to doista primijetili i na novčaniku, pitali smo Andreju Čoh, urbanu vrtlaricu koja je svoja iskustva u vrtlarenju na skučenim prostorima dijelila i u TV emisiji “Gradionica vrtova” koja se emitirala na HVT-u.

“Da biste uspjeli uzgojiti dovoljno hrane za sebe, a govorimo o četveročlanoj obitelji, onda vam je potrebno oko 50 kvadratnih metara prostora. Naravno, nećete tako moći uzgojiti svu hranu koja vam je potrebna, ali pametnom sadnjom, te godine neke namirnice nećete morati kupovati”, kaže nam Andreja.

“Pametna sadnja znači da će biti iskorišten doslovno svaki centimetar od tih pedesetak kvadrata, pa ako zasadite mahune ili tikvice i pažljivo brinete o njima, to povrće nećete morati kupovati jer ih se može uzgojiti doista puno tako da ćete možda nešto i podijeliti.”

S čim početi?

“Uvijek je najbolje početi sa začinima jer vam za njih doista ne treba puno prostora i možete ih uzgajati u tegli na prozoru. Znači, ružmarin, lovor, timijan… To su sve trajnice što znači da će rasti čitavu godinu”, kaže Čoh pa dodaje: “Ako se odlučite za bosiljak, u jednoj ga se tegli može uzgojiti doista puno. Ja ga nakon branja usitnjavam i stavljam u maslinovo ulje koje potom zaledim u kutijama za led, pa kad mi je potrebno, dodam u neko jelo bosiljak. I što je najvažnije, uvijek znam da je posve prirodno i neprskano.”

“Osim začina, ono što bih svakako preporučila za početak su razne salate koje se mogu uzgajti u teglama na balkonu. Imate li dovoljno prostora, u balkonskom vrtu veličine jedne palete, možete uzgojiti dovoljno salate da je uvijek imate dovoljno. Ako te gredice natkrijete plastikom, produžit ćete im sezonu pa ćete i salate imati dulje. Osim zelene salate, tako možete uzgajati i matovilac, špinat i slično.”

A kad nakon začinskih biljaka steknete “zeleni palac”, možete se okušati u nečem zahtjevnijem. “Imam prijateljicu koja na balkonu ima maslinu koja svake godine daje ploda otprilike jednu za šaku. Naravno, da to nije neka količina, ali samo da vidite da se na balkonima mogu uzgajati i zahtjevnije stvari. Mogu se u teglama imati male voćke, citrusi na primjer, mandarine ili limuni. Oni preko zime mogu biti u stanovima, na zatvorenom, gdje cvjetaju čitave godine i prostoriji daju prekrasan svjež miris. Za tako uzgojen limun ste posve sigurni da nije ničime tretiran pa možete iskoristiti sve: i sam limun i njegovu koricu. Naime, neprskane limune je ponekad teško naći”, kaže nam Andreja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP