Prati nas

Zdravlje

Otkriveno je što muškarce najviše užasava u starenju

Od muškaraca se očekuje da uvrede otrpe s puno humora, ali taj pritisak može ostaviti traga na muško samopouzdanje koje se može odraziti na fizičko i psihičko zdravlje.

Objavljeno

|

Čega se muškarci najviše boje?
foto: BigStock

Iako će rijetko tko priznati da ga starenje plaši, intimno, malo tko s nestrpljenjem očekuje promjene koje godine donose tijelu. Muškarci i žene žele zauvijek ostati mladi, ma kako nerado govorili o tome. I dok se o ženama i starenju govori često, ponajviše zbog prateće industrije, o muškom starenju malo se raspravlja, a još manje istražuje. No, i muškarci se boje starenja, jednako kao i žene, samo što o tome gotovo nikada ne govore, javlja Daily mail.

Britansko istraživanje provedeno na dvije tisuće muškaraca  pokazalo je da muškarci više strahuju od ćelavljenja, nego od impotencije, lošeg zadaha, debljine i problema s vidom. Ćelavost je glavni nedostatak starenja za čak 94% ispitanika, dok se impotencije boji njih 89%.


Muški strahovi

94% ispitanika strahuje od gubitka kose

89% muškaraca se boji impotencije

75% ih se brine zbog sijede kose

64% muškaraca se boji debljanja

61% muškaraca strahuje od gubitka zuba

45% muških ispitanika se boji slabljenja vida i debelih naočala

31% ispitanih se boji gubitka sluha

24% muških ispitanika strahuje zbog lošeg zadaha

Dok se ćelavljenje u žena smatra tragičnim stanjem, od muškaraca se očekuje da se nose s njim, kaže psihoterapeutkinja Toni Mackenzie. Dodaje kako ćelavljenje može biti vrlo stresno, teško ga je sakriti, a muškarci pogođeni gubitkom kose više su izloženi izrugivanju od onih koji su se, primjerice, udebljali ili posijedili. „Od muškaraca se očekuje da uvrede otrpe s puno humora, ali taj pritisak može ostaviti traga na muško samopouzdanje koje se može odraziti na fizičko i psihičko zdravlje.“

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP