Prati nas

Naša istraživanja

Starije generacije: Imaju stan i auto ali se smatraju siromašnima

62% onih koji za sebe kažu da su siromašni žive u vlastitom ili obiteljskom stanu ili kući, a 57% ih ima vlastiti ili obiteljski automobil. Čak 38% onih koji za sebe kažu da su siromašni imaju i stan i automobil.

Objavljeno

|

Jesu li Hrvati siromašni?
foto: BigStock

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj preko 19,5 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva. Time se je Hrvatska uz Bugarsku, Grčku, Litvu, Rumunjsku i Španjolsku pozicionirala na vrh ove nesretne ljestvice među zemljama Europske unije. Istovremeno starije generacije hrvatskih građana vrijede za umjetnike u preživljavanju pa nam se stranci nerijetko čude kako s malim prihodima uspijevamo ostvariti naizgled zadovoljavajući standard. Slična je situacija i u susjednim zemljama proisteklim iz bivše države, izuzev Slovenije.

Zbog toga je portal MojeVrijeme.hr proveo je još jedno istraživanje s kojim smo htjeli usporediti standard hrvatskih građana starijih generacija s njihovim poimanjem vlastitog socijalnog statusa. Istraživanje je provedeno na 620 građana RH starijih od 46 godina, većinom žena (87%), budući da su tek rijetki muškarci bili spremni anonimno (putem internetske ankete) govoriti o svojem socijalnom statusu i primanjima.


45% ispitanih su u radnom odnosu, u mirovini ih je 34% posto, bez prihoda je 12% osoba koje su sudjelovale u ispitivanju, dok je korisnika obiteljskih mirovina bilo tek 2%. Prema ukupnim mjesečnim prihodima vode oni s 2001-3000 kuna i to sa 26%. Dok ih gotovo jednak udio (24%) prima više od 5001 kune mjesečno. S 500 kuna ili manje se „provlači“ čak 12% ispitanika.

Čak 84% ispitanika je reklo kako živi u vlastitom ili obiteljskom stanu, 65% ih ima vlastiti ili obiteljski automobil, a 16% ih se bavilo s iznajmljivanjem vlastitih ili obiteljskih nekretnina. Vikendice posjeduje 14% ispitanih.

Štede na odjeći i obući, hranu kupuju na sniženjima

49% ispitanih mjesečno troši manje od 100 kuna na odjeću i obuću, dok od 100 do 400 kuna na te potrebe troši 42% ispitanih. Kada je riječ o obući, samo jedan par obuće je ove godine kupilo 36%, dva do tri para 31%, četiri do šest pari samo 5% ispitanih, a velikih 28% sudionika u anketi ove godine nije kupilo niti jedan par obuće.

Odjeću i obuću ispitanci kupuju u trgovinama (32%) te na tržnicama (14%), dok ih većina od 54%  kombinira kupovine na tržnicama, buticima s robom i trgovinama. Privlačna su im i akcijska sniženja hrane pa tako 47% ispitanih ponekad kupuje takvu hranu. Isti udio (47%) kupuje hranu isključivo ili kad god to može na sniženjima.

Većina ne uzgaja hranu za svoje potrebe

Posebno je zanimljiv podatak da usprkos teškoj situaciji visokih 60% ispitanih ne uzgaja nikakvu hranu, 28% ih uzgaja povrće, a 11% ih uzgaja povrće i drži domaće životinje. Najveći dio naših ispitanika (35%) meso na tanjuru vidi 2-3 puta tjedno, dok ih 23% svakodnevno jede meso. Gotovo svaki peti (19%) meso jede jednom tjedno, a isto toliko (19%) jede meso 4-6 puta tjedno. Da su vegetarijanci reklo je 3% ispitanih.

Kultura i čitanje nisu prioritet

Kada je riječ o kulturnim potrebama, čak 56% ispitanih nije u posljednjih godinu dana bilo u kinu, kazalištu ili na koncertu, dok ih zabrinjavajućih 53% u istom razdoblju nije kupilo niti jednu knjigu. Kulture se je, čini se, puno lakše odreći od cigareta. 37% ispitanih je reklo da puši dok ih 9% kaže da to čini tek povremeno. Tako smo izračunali da čak 62% pušača nije posjetilo kino, kazalište ili koncert u zadnjih godinu dana, a 57% ih nije kupilo knjigu.

 

Rekli su…

Sada bolje živim, bolje se hranim, lakše mi je doći do telefona i interneta. Samo sam nekako osamljen, iako imam i auto pa odem sa suprugom u toplice jer ne volim more. Na moru bi volio biti do 5 dana a onda mi je dosadno. Uopće lakše se sada živi, samo su ljudi lijeni i neće da rade ništa, čak ni ono što bi mogli.

Živim skromno. Nemam neke velike prohtjeve pa se snalazim sa siromaštvom. 

Čovjek radni cijeli radni vijek da bi na koncu dobio nikakvu mirovinu od koje u pravilu ne može živjeti kao svi drugi umirovljenici u drugim europskim državama. Definitivno, mirovine su premale i nisu dovoljne za normalnu egzistenciju.

Opljačkali su nas oni kojima smo dali povjerenje. Jedina mi je želja u životu da ti lopovi koji su nas doveli na rub provalije za to pred narodom odgovaraju!

Svako jutro kad se probudimo trebamo se pitati što smo mi radno sposobni to jučer dali društvu da bi mogli nešto tražiti od tog društva.

Jako me ljuti kukanje ljudi. Oni koji žive preko svojih mogućnosti su nezadovoljnici. Oni koji cijeli svoj život žive i troše onoliko koliko imaju su sretni.

Uz sve katastrofe svijeta – nek ostane ovako da se gura. Ne tražim previše od života jer imam 50+.

Četiri člana obitelji. Dvoje nas je dobilo otkaz u 56 godini života. Dvoje punoljetne djece radi povremeno. Snalazimo se na razne načine. Čistimo apartmane na moru, sviramo na ulici. 

 

foto: BigStock

foto: BigStock

 

Ne idu frizeru, štede na kozmetici…

Najveći dio od 38% anketiranih, zbog financijskih razloga, neće ići na more, 11% će ljetovati u vlastitoj nekretnini. Nešto više (12%) će ih ljetovati na moru, iako nemaju nekretninu na obali. Sretnih 28% već živi na Jadranu.

Usprkos svemu, 35% ispitanih tvrdi da financijski pomaže svojoj djeci, dok djeca pomažu njima u 15% slučajeva. U 43% posto slučajeva novčanici se „ne miješaju“, dok ih 7% nema djecu.

Gotovo da su svi sudionici ovog istraživanja rekli kako na nečemu štede; samo 3% posto ih živi u izobilju i štednja im nije potrebna. Na izlascima štedi čak 78% naših ispitanika, a padajućim redom idu odjeća i obuća (75%), putovanja i izleti (74),  frizerske usluge (66%), kozmetika (58%), energenti (57%), telefoniranje (51%), kućanski aparati i oprema za dom (50%), hrana (38%), lijekovi (19%) i sredstva za higijenu (18%).

Ne vjeruju u bolje sutra

Samo 2% ispitanih priznaje da su redoviti korisnici usluga humanitarnih organizacija, a 4% tek povremeno ulazi u tu kategoriju. 7% ispitanica i ispitanika kažu da bi koristili te usluge, ali ih je sram.

Govoreći o svom ekonomskom statusu naši ispitanici su se svrstali u dvoje skupine; 59% ih kaže da pripadaju srednjem sloju, dok preostalih 41% misli da su siromasi. Ipak,  62% onih koji za sebe kažu da su siromašni žive u vlastitom ili obiteljskom stanu ili kući, a 57% ih ima vlastiti ili obiteljski automobil. Upravo među tima koji su deklarirali siromaštvo je čak 43% onih koji  posjeduju i stan i automobil.

Posebno brine da 66% posto anketiranih strahuje od urušavanja mirovinskog sustava, dok za mirovine ne brine samo njih 12%.

Uz ove brojke teško je očekivati i optimistične zaključke pa tako samo 13% anketiranih vjeruje u bolje sutra, 61% posto ih misli da bolja vremena neće doći, a onih koji ne znaju što budućnost nosi je 26%.

Predstavljeni podaci su rezultat istraživanja “Koliko imamo i kako živimo?” kojega je u srpnju 2015. godine proveo portal MojeVrijeme.hr. U istraživanju je anonimno sudjelovalo više od 700 ljudi, a obrađeni su podaci svih osoba starijih od 46 godina, njih 620. Molimo da prilikom korištenja ovih podataka navedete izvor kao i link na ovu stranicu.

 

.

Naša istraživanja

Građani ne vjeruju ministru, ne žele čekati ni tražiti ‘veze’ za liječenje

Objavljeno

|

Koliko se čeka na pregled?

Početkom rujna portal MojeVrijeme.hr proveo je istraživanja o tome koliko su građani u zrelim godinama zadovoljni javnim zdravstvom. Opsežna anketa distribuirana je nasumično, a obrađeni su samo podaci ispitanika koji su stariji od 40 godina, njih 580.

Svaki drugi ispitanik (49%) je rekao da usluge liječnika koristi nekoliko puta godišnje, dok četvrtina (25%) koristi liječničke usluge jednom mjesečno. Jednom godišnje ili rjeđe pomoć liječnika zatraži 22% ispitanika, dok ih 3% koristi liječničke usluge na tjednoj bazi pa i češće. 45% ispitanika je potvrdilo da je u proteklih pet godina podvrgnuto bolničkom liječenju.


Liječnicima solidna trojka, većina im uglavnom vjeruje

Kada je riječ o povjerenju kojega imaju u svojeg odabranog liječnika primarne medicine, potpuno povjerenje iskazuje tek 29% ispitanih, dok mu uglavnom vjeruje 57% njih. Kategoričko nepovjerenje je iskazalo 14% ispitanih.

Najveći postotak ispitanih – 35%, rad liječnika u javnom zdravstvu ocjenjuje dobrim, 32% kažu da su liječnici vrlo dobri, a 20% im daje tek dvojku. Odličnih i nedovoljnih ocjena je najmanje, prvih 9%, a drugih tek 4%. Prosječna ocjena koju su liječnici dobili na ovom ispitu jest – dobar (3,2).

Nešto više od polovice ispitanih (51%) misli da privatno zdravstvo NEMA bolje liječnike od javnog, dok ih 28% smatra da su privatnici bolji.

30% ispitanika je reklo kako su skloni zatražiti drugo mišljenje, dok bi ih 53% bez ustručavanja zatražilo drugo mišljenje kada bi im zatrebalo. 17% ispitanih ne traži drugo mišljenje prilikom liječenja.

15% ispitanih je potvrdilo da je liječniku u javnom zdravstvu dalo novac ili skupi dar u zamjenu za bolje liječenje.

izvor: MojeVrijeme.hr

Sustavu zamjeraju liste čekanja, kažu da je nekad bilo bolje

Usluge koje javno zdravstvo nudi samo je 3% ispitanika ocijenilo odličnim, a 14% vrlo dobrim. Najviše je onih koji misle sa su dobre – 41%. To je ujedno i ukupan postotak onih koji misle da su te usluge loše (31%) i vrlo loše (10%).

Temeljem vlastitog iskustva, ispitanicu su zamjerili javnom zdravstvu: preduge liste čekanja na dijagnostičke postupke (76%), nedostatak vremena za pacijente (54%), nužnost „veze i poznanstava“ za kvalitetno liječenje (47%), dotrajalost objekata i opreme (45%), nezainteresiranost za pacijente (41%), štednju na dijagnostici i lijekovima (38%), kompliciranu papirologiju (29%), neljubaznost (25%), korupciju (20%), netumačenje nalaza pacijentima (17%), neadekvatno liječenje (9%) i loše postavljanje dijagnoze (8%).

Od onih koji su se bolnički liječili u proteklih pet godina, relativno visokih 31% javnom zdravstvu zamjeraju lošu higijenu u bolnicama, dok se na lošu hranu žali tek 11% njih.

Čak 57% ispitanika misli da je javno zdravstvo nekada bilo bolje, dok je onih koji misle da je bolje danas samo 12%. Za opciju „sve je isto“ odlučilo se 23% ispitanih. 57% ispitanih ima subjektivan dojam da je danas manje liječnika u bolnicama no nekad, a 14% ih misli da danas više liječnika.

Sumnjaju u kvalitetu lijekova, potražili bi spas i u alternativi

Izuzetno visokih 49% ispitanika je reklo kako ne misle da im liječnici prepisuju kvalitetne lijekove, dok je 25% njih uvjereno da dobivaju kvalitetne lijekove. Na pitanje o vječitoj sumnji u kvalitetu generičkih lijekova, čak je 46% ispitanih reklo da im ne vjeruje, dok 22% ispitanih ne sumnja u kvalitetu generika.

33% ispitanih je reklo kako nisu skloni takozvanom alternativnom liječenju, dok gotovo isti udio (32%) jest sklono liječenju izvan službene medicine. Ostatak (35) si ostavlja otvorena vrata i za tu mogućnost.

Čini se da socijalni status nema pretjerane veze sa sklonosti alternativi, jer je među onim koji imaju primanja veća od 3.000 kuna 30% onih koji vjeruju u neslužbeno liječenje. Siromašniji u alternativu vjeruju tek neznatno više – u 34% slučajevima.

Koliko se čeka na pregled?

foto: Mojevrijeme.hr

Medicinskim sestrama – čista četvorka!

O medicinskim sestrama pacijenti, čini se imaju dobro mišljenje. Najviše njih – 41%, kažu da rade svoj posao vrlo dobro. 32% im daje ocjenu dobar, 18% ispitanih kažu da su odlične, dok im ocjenu dovoljan daje 7%. Čistu jedinicu za medicinske sestre dalo je tek 2% ispitanih. U prosjeku, medicinske sestre su ocijenjene ocjenom više – čistom četvorkom (vrlo dobar).

Misle da zaslužuju više i ne vjeruju Kujundžiću

Čak 71% ispitanika ne misli da imaju zdravstvenu zaštitu kakvu zaslužuju, nasuprot 18% onih koji misle da dobivaju vrijednost za uloženo u javnozdravstveni sustav. Pri tome je zamjetno da su umirovljenici nezadovoljniji. Nezadovoljstvo zdravstvenom zaštitom je izrazilo 67% umirovljenika i 53% radnika starijih od 40 godina.

40% optimistično vjeruje da se sadašnja razina zdravstvenih usluga može zadržati po sadašnjim cijenama, a 27% posto ispitanika misli da je to nemoguće.

Što se plaća i materijalnog statusa liječnika tiče, mišljenja su podjednako podijeljena. 40% ispitanika misli da bi liječnici trebali biti zadovoljni sadašnjim stanjem. S druge strane, 41% misli da imaju razlog za nezadovoljstvo. Ipak, među onima koji misle da liječnicima treba osigurati bolja primanja je više umirovljenika (53%) nego radnika (37%).

Za kraj kažimo da ogromne tri trećine ispitanih (75%) nemaju povjerenja u aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića. Potporu mu daje tek 6% ispitanika.

izvor: MojeVrijeme.hr

Što kažu ispitanici?

Operirana sam 2012. godine s dijagnozom karcinoma dojke. Prezadovoljna sam liječnicima, međutim ove godine pojavila se nova točka na plućima. Nakon CT-a, liječnik u nalazu piše da je stara fleka, iako mi slikaju pluća svake godine. Idem često na pretrage. Svaki liječnik piše po svom. Čini mi se da su neki nezainteresirani za svoj posao.
Prije godinu dana mi je u renomiranoj bolnici i kod jako dobrog liječnika ugrađen loš, nekvalitetan “pakistanski” kuk. Sve suprotno od onog što mi je rečeno da će biti ugrađeno. Nedavno sam to doznala, ali ne iz otpusnog pisma. Još ne hodam, čekam nove operacije. Žalosna sam, frustrirana, nepovjerljiva i vrlo zabrinuta. O tužbi ne razmišljam, jer je to uzaludan posao u Hrvatskoj. Samo želim da se sanira šteta a ne znam kome vjerovati! Usput, komisiju za utvrđivanje invaliditeta čekam godinu i sedam mjeseci.
Liječim se već godinama i nikada nije bilo gore stanje u zdravstvu. Bila sam godinama na dijalizi, sada sam transplantirana i skoro su me ubili generičkim lijekovima. Nakon par “skoro odbacivanja” vratili su me na staru terapiju. Nema liječnika. Oni koji su tu rade i po dva dana za redom. I kao takvi ne mogu imati vrijeme za pacijenta. Ukinuli su nam ambulante i moramo ići u laboratorije gdje lako možemo pokupiti bakterije, a uslijed čega može doći do odbacivanja. Mladi kadar nema iskustva i “uči se”. Za jednog pacijenta koji je kroničan to je katastrofa.
Koliko para toliko muzike – svugdje. Javno zdravstvo realno za cijene ispod svake razine fenomenalno obavlja ono sto mora. Provjerite cijene usluga po pretragama koje HZZO odobrava bolnicama i domovima zdravlja s bilo kojom uslugom u bilo kojem sektoru – mogli biste se iznenaditi. Jako! Uvjeti u kojima su medicinari prisiljeni obavljati svoj posao, kao i bolesnici bolovati svoje bolesti su cesto na rubu pameti.
Iza sebe imam sedam operacija, od toga samo jednu van zemlje, ali nikad nisam imala loše iskustvo. Liječnici i bolničko osoblje uvijek su bili ljubazni i dobila sam sve što sam trebala bez mita ili nekih veza. Vjerujem u naše doktore i nadam se da će tako i ostati.
Ako imaš nekoga, bit ćeš liječen kao car. Ako nemaš nikoga, možeš odmah potražiti pogrebnika. U javnom zdravstvu mi je liječen suprug od maligne bolesti. Koma nad komama. Otišli smo privatno i dobili vrhunsku njegu, ali nažalost prekasno.
Žalosno je bilo gledati majku koja umire bez morfija i adekvatnog hospicija. Nažalost, bez mita nema mjesta za bolesnu osobu nigdje. Slično je prošao i moj otac. Izdvajaj za zdravstvo dok si živ, ali kad ti je najpotrebnije, oni samo dijagnosticiraju i to uglavnom kad je prekasno. Moji roditelji nisu imali nikakvu korist od dijagnostike, jer se s terapijom odugovlači, a najčešće je i neučinkovita.
Predstavljeni podaci su rezultat istraživanja “Vjerujemo li javnom zdravstvu?” kojega je u rujnu 2017. godine proveo portal MojeVrijeme.hr. U istraživanju je anonimno sudjelovalo više od 700 ljudi, a obrađeni su podaci osoba starijih od 40 godina koje žive u Hrvatskoj, ukupno njih 580. Molimo da prilikom korištenja ovih podataka navedete izvor kao i link na ovu stranicu.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP