Prati nas

Zdravlje

Može li gljivica Candida uzrokovati rak?

Talijanski onkolog Tullio Simoncini promovirao je ideju da je karcinom gljiva i da se kod karcinoma zapravo radi o uznapredovalom obliku pretjeranog razmnožavanja Candide. Isti Simoncini zagovarao je potpuno tvrdnje da se karcinom može liječiti običnom sodom bikarbonom.

Objavljeno

|

Kako izliječiti candidu, kandidu?
foto: BigStock

Medijima se šire informacije po kojima “gljivica Candida uzrokuje karcinom” te se nudi jednostavan test koji će vam omogućiti da “odredite razinu Candide u tijelu” i da potom, naravno, kupite niz pripravaka koji će vas “izliječiti” od viška Candide. Štoviše, “alternativni terapeuti” tvrda da Candida uzrokuje i niz drugih bolesti. Je li riječ o istini ili marketingu prodavača malgle, provjerio je znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.

A gdje su dokazi?

Mudri potrošači svjesni su da je glavni cilj marketinga stvaranje potražnje za nekim proizvodom ili uslugom. Stoga se danas izmišljaju problemi koje čovjek nema, samo da bi se za taj problem ponudio odgovarajući proizvod. Takva vrsta „umjetne potražnje“ vrlo je perfidna kad se radi o zdravlju te raznim terapijama i pretragama koje se nude za liječenje ili sprječavanje bolesti. Farmaceutska industrija redovito se optužuje da umjetno stvara potražnju za nekim lijekovima izmišljanjem bolesti. Međutim, malokad se takve optužbe čuju za alternativnu medicinu. Alternativna medicina koja operira izvan okvira službene medicine, znanosti i etike, vrlo je sklona izmišljanju nepostojećih bolesti i zdravstvenih problema.


Gljiva (gljivica) Candida pripada rodu kvasaca i normalno se nalazi u ljudskom tijelu, na sluznicama (mokrim unutarnjim površinama tijela).

Candida uistinu može uzrokovati blage zdravstvene poremećaje kao što su površinska infekcija u ustima ili upala u rodnici. U rijetkim slučajevima može uzrokovati sustavnu infekciju, međutim, to se događa kod osoba s poremećajima imunološkog sustava kao što su osobe koje uzimaju kemoterapiju ili imaju uznapredovali AIDS.

Međutim, Candida se počela u zadnjih nekoliko desetaka godina predstavljati kao uzročnik kojekakvih bolesti. William Crook je 1986. objavio knjigu “The Yeast Connection” u kojoj navodi teoriju da sustavna infekcija Candidom ili preosjetljivost na Candidu uzrokuju niz čestih bolesti i nespecifičnih simptoma, uključujući i umor, poremećaje seksualne funkcije, astmu i psorijazu. Također je talijanski onkolog Tullio Simoncini počeo promovirati ideju da je karcinom gljiva i da se kod karcinoma zapravo radi o uznapredovalom obliku pretjeranog razmnožavanja Candide. Isti Simoncini zagovarao je potpuno neutemeljene tvrdnje da se karcinom može liječiti običnom sodom bikarbonom.

Nadalje, zagovaratelji tih poremećaja tvrde da čak 90% stanovništva ima problem s “pretjeranom količinom” Candide u organizmu. Za sve navedeno, ne postoje dokazi.

Naravno, lažne bolesti zahtijevaju i lažne terapije pa tako možete na tržištu naći brojne terapije s tvrdnjama kao što su “Gljiva je tiha ubojica koja će vam oduzeti životnu snagu, koja kontrolira kako se osjećate i čak i kako razmišljate pa će vam naša terapija pomoći da se izliječite tako što ćete ponovo pridobiti imunološki sustav na svoju stranu”. Pritom se uopće ne navodi o kakvoj vrsti terapije se radi.

Malo literature koja je posvećena “preosjetljivosti” na Candidu uključuje članak Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju koja je analizirala tvrdnje i dokaze na tu temu te zaključila da je koncept spekulativan i nedokazan te da su neki dijelovi predloženih terapija potencijalno opasni za zdravlje.

Prije 25 godina testirana je i pretpostavka da se liječenjem Candide može ublažiti različite tjelesne i psihološke simptome te su Dismukes i suradnici utvrdili da liječenje nistatinom u žena koje navodno imaju “sindrom preosjetljivosti na Candidu” ne smanjuje ispitane simptome u usporedbi s placebom te se stoga dugoročna terapija lijekom nistatinom kod tih žena ne preporučuje.

William Crook sam nije proveo nikakva istraživanja kojima bi dokazao tvrdnje koje iznosi u svojoj popularnoj knjizi. Tullio Simoncini osuđen je 2006. za prevaru i ubojstvo nakon što je pacijent kojeg je liječio svojim terapijama umro.

Nema dokaza

Ideje o Candidi kao uzroku karcinoma, niza kojekakvih tjelesnih i duševnih zdravstvenih poremećaja (izvan poznatih infektivnih bolesti koje Candida uzrokuje) i teorije o preosjetljivosti na Candidu kao “jednom uzročniku svih bolesti” neutemeljene su tvrdnje osoba koje se bave alternativnom medicinom, a čiji je jedini cilj stvaranje potrebe za bezvrijednim i neispitanim terapijama.

.

Nema predaje

Moždani udar – kako ga prepoznati i kako pomoći

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Objavljeno

|

“Sjećam se kao da je bilo jučer. Bila je nedjelja, 7. kolovoza 2011. Bili smo kod kuće, ja sam nešto radila po kuhinji, a muž je bio u kupaonici. Odjednom sam čula udarac, kao da se nešto stropoštalo. Dotrčala sam u kupaonicu i vidjela Stanka gdje leži na podu. Nije se mogao micati, jedna ruka mu je bila ukočena i polovica lica nekako čudno obješena. Odmah sam pomislila da je to moždani udar”, prepričava taj šokantan dan gospođa Mirjana Babić iz Zagreba.

“Nazvala sam hitnu pomoć koja je stigla vrlo brzo. Muža su stavili na nosila i u kola, a ja sam sjela u auto i krenula za njima. Kad smo došli u bolnicu, liječnici su počeli s obradom, a meni su rekli da je jako dobro u toj cijeloj strašnoj priči što nije bio sam kod kuće kad se to dogodilo i što je dopremljen u bolnicu nedugo nakon udara. Kako su mi objasnili, baš ta brza reakcija je ključna. Operiran je, izvadili su mu nekoliko ugrušaka i prebačen je na intenzivnu njegu na kojoj je proveo više od deset dana. Tek kad se malo ustabilio i kad je prošla neposredna opasnost, prebacili su ga na običan odjel”, opisuje dalje gospođa Mirjana.


“Nakon bolnice, muž je prebačen u Krapinske toplice na rehabilitaciju gdje je proveo nekoliko mjeseci. Ondje je počeo s redovitim vježbama i stanje mu se malo popravilo, ali ne do kraja. Nije mogao hodati, govoriti, sam se hraniti, obavljati nuždu… Još uvijek je, više-manje, tako. Sada je kod kuće, no već je godinama u krevetu, nepokretan”, kaže gospođa Mirjana.

“U dobru i zlu”

Brigu o nepokretnom mužu preuzela je na sebe. Nije lako, ali to je bila jedina opcija. “Domovi su jako skupi, to je prvo. Pogotovo oni koji bi čovjeku pružili doista adekvatnu njegu kad je u ovakvom stanju. S druge strane, državni domovi imaju ogromne liste čekanja. Ali ne radi se samo o tome. Nekako mi je bilo neobično čovjeka s kojim sam provela većinu života smjestiti u dom sad kad su nastupili problemi. U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti – tako smo se zavjetovali i to je to.”

No briga o nepokretnom čovjeku nije nimalo laka, kaže nam Mirjana i opisuje svoju svakodnevnu rutinu. “Hranim ga i kupam, a moram ga i redovito okretati da mu ne nastanu rane od ležanja. Kupili smo poseban madrac protiv dekubitusa, ali i uz taj madrac treba čovjeka svako malo okretati. Stanku ne radi probava kako treba, pa mu svaka tri dana moram isprovocirati stolicu. Onda ide pranje, provjetravanje i sve po redu”, priča dalje Mirjana.

Ipak, od svega toga Mirjani najteže pada otežana komunikacija s mužem. “Stanko teško ne govori tako da teško komuniciramo. U prvo vrijeme je to bilo uglavnom gestama, pogledima, dodirima, a onda se govor počeo malo po malo vraćati. Moždani udar koji je imao bio je vrlo jak pa su mi liječnici rekli da je pravo čudo što je uopće preživio te da sigurno ne bi preživio da je bio sam kad se to dogodilo i da nismo tako brzo reagirali. A sad – što je tu je. Nije lako, ali držimo se. Sigurna sam da je situacija obrnuta, da bi se i on tako brinuo o meni.”

Kako nastaje moždani udar?

Suprug gospođe Mirjane jedan je od 11.300 ljudi u Hrvatskoj koliko ih svake godina doživi moždani udar. Zašto on nastaje, pitali smo doc. prim. dr.sc. Hrvoja Budinčevića, neurologa i zamjenika predstojnice Klinike za neurologiju i v.d. pročelnika Zavoda za cerebrovaskularne bolesti i intenzivnu neurologiju Kliničke bolnice Sveti Duh.

Moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile (arterije) ugruškom u mozgu ili u vratu (i tada ga nazivamo ishemijski moždani udar) ili prsnuća krvne krvne žile u mozgu (i tada ga nazivamo hemoragijski moždani udar). Uzroci moždanog udara su različiti te su povezani s promjenjivim (modificiajućim) čimbnicima rizika – odnosno na one na koje možemo utjecati te s nepromjenjivim (ne-modificirajućim) čimbenicima rizka na koje ne možemo utjecati (kao npr. dob, spol, prethodni moždani udar, nasljeđe)

Može li se moždani udar spriječiti? (posebnim režimom prehrane, vježbe, načinom života…)

Činjenica je da se 90 % moždanih udara može spriječiti ukoliko djelujemo na 10 promjenjivih (modificirajućih) čimbenika rizika. Promjenjivi čimbenici rizika su: 1. arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak), 2. šećerna bolest, 3. hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), 4. srčane bolesti – fibrilacija atrija 5. pretilost, 6. pušenje, 7. prekomjerna konzumacija alkohola, 8. sjedelački način života, 9. neadekvatna prehrana i 10. stres.

Neki od ovih čimbenika rizika mogu se kontrolirati zdravim načinom života što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost (bar 30 minuta dnevno), balansiranu prehranu bogatu voćem i povrćem (mediteranska dijeta) – sa smanjenim unosom soli, masnoća i ugljikohidrata, kontrolu tjelesne težine, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, te smanjenjem razine stresa, ukoliko ove nefarmakološke metode ne pomognu i u kontroli arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemiji preporuča se primjena lijekova, što predstavlja osnovu i za liječenje fibrilacije atrija.

Osim toga za potvrdu nekih od ovih čimbenika rizika potrebno je učiniti laboratorijsku obradu krvi i elektroardiogram (EKG), a korisno je i učiniti ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija kako bi se procijenio stupanj ateroskleroze te eventualno pristupilo kirurškom ili endovaskularnom liječenju stenoze (suženja) karotidne arterije ukoliko je ona viša od 70 %.

Kad nastupi moždani udar, kako pomoći sebi ili nekome drugome?

Najvažnije ga je prepoznati te pozvati hitnu pomoć kako bi se osoba dovela u bolnicu u kojoj se može obaviti potrebna obrada i započeti sa liječenjem u što kraćem roku kako bi se smanjilo oštećenje mozga koje nastaje kod moždanog udara. Moždani udar je bolest mozga koji nastaje naglo i uzrokovan je poremećajem cirkulacije, a deficit odgovara zahvaćenom području mozga.

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Ukratko FAST se odnosi na Face – naglo nastala asimetrija lica, Arm – naglo nastala slabost ili utrnutost ruke, Speech – naglo nastali poremećaj govora i Time – vrijeme je bitno jer obrzini reakcije ovisi ishod. Naime, svake minute u moždanom udaru u prosjeku propada 2 milijuna neurona (moždanih stanica) ali taj broj može ići i do 27 milijuna stanica u minuti.

Kako izgleda rehabilitacija i koliko se uspješno ljudi oporavljaju od moždanog udara te o čemu to ovisi?

S rehabilitacijom nakon moždanog udara treba započeti što ranije, najčešće se počinje nakon 24 sata od moždanog udara. Oporavak od moždanog udara ovisi o više čimbenika, vrsti moždanog udara, težini i veličini moždanog udara, primjenjenoj terapiji, drugim bolestima osobe (komorbiditeti) te komplikacijama tijekom liječenja. Smatra se da ukoliko se liječenje provodi u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara pobošljava ishod za 14 %, primjenom intravenske trombolize (rastapanje ugruška lijekom) za 30 %, a mehanička trombektomija za preko 50 % (primjenjuje se za kod osoba sa začepljenjem velike moždane arterije, posebnim kateterima se ugrušak uklanja iz cirkulacije).

Smatra se da se trećina osoba s moždanim udarom nemaju posljedice, druga trećina je ovisna o drugima, dok trećina bolesnika umre. U posljednje vrijeme ovi omjeri se mijenjaju, jer se smrtnost od moždanog udara smanjuje, nažalost planira se porast broja oboljelih od moždanog udara na razini Europe, prvenstveno zbog starenja stanovništva. Pod rehabilitacijom se obično podrazumijeva fizikalna terapija, ali svakako bi trebala uključiti i radnu terapiju te logopedske vježbe.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP