Prati nas

Zdravlje

Zaustavite osteoporozu – krećite se!

I neki lijekovi mogu izazvati osteoporozu. Osobe koje, na primjer, čitav život uzimaju kortizon zbog reume mogu oboljeti od osteoporoze. Isto važi i za kemoterapiju kojom se suzbija rak. Pritom se radi o takozvanom sekundarnom obliku osteoporoze.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako zaustaviti osteoporozu?
foto: BigStock

Kada tijelo razgrađuje više koštane mase nego što je stvara, onda dijagnoza glasi – osteoporoza. Ona prije svega pogađa starije ljude koji najčešće dugo niti ne primjećuju da od nje boluju. Ova bolest, naime, može ostati neprimjećena 10 ili 15 godina, a često se otkrije tek nakon nekog prijeloma kostiju. Pritom su najčešći lomovi bedrene ili ramene kosti, kada starije osobe izgube ravnotežu i padnu. Na prvi pogled prijelom izgleda uobičajeno, ali kada pacijent boluje od osteoporoze, teže ga je zaliječiti, piše Deutsche Welle.

“Ženska” bolest

Kod svake treće žene starije od 50 godina, točnije, nakon menopauze, kosti zbog pada razine hormona postaju krhkije. Žene su dvostruko češće pogođene od muškaraca. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svrstala je osteoporozu u deset bolesti današnjice koje bi trebale imati prioritet u liječenju. Ipak, puno ljudi olako shvaća ovo oboljenje. A to može biti opasno. Statistički je dokazano da starije osobe koje su slomile bedrenu kost u razdoblju od pet godina nakon loma imaju izrazito povećanu smrtnost u usporedbi s osobama bez frakture. Uzrok je nepokretnost koja je posljedica prijeloma. Starije osobe koje su prisiljene ostati u krevetu često obolijevaju od popratnih bolesti kao što su tromboza ili embolija, ali i oboljenja srca i krvožilnog sustava.


Moguće je, međutim, osteoporozu i pravovremeno otkriti. Gustoća koštane mase se može izmjeriti uz pomoć digitalnog rentgenskog snimanja i male količine zračenja. Na taj način se najčešće mjeri gustoća kostiju u kuku. Ako ona odstupa od prosjeka, onda je dijagnoza jasna – osteoporoza. Medicinska gimnastika kao i treniranje načina na koji je moguće pasti bez težih lomova spadaju u sprječavanje težih posljedica. Postoji i posebno donje rublje koje može spriječiti teže lomove. Ono ima posebnu zaštitu oko kukova. Često je, međutim, potrebno ugraditi i umjetni kuk. U Njemačkoj se godišnje poduzima oko 400.000 ovakvih zahvata.

Lijekovi kao uzrok bolesti

I neki lijekovi mogu izazvati osteoporozu. Osobe koje, na primjer, čitav život uzimaju kortizon zbog reume mogu oboljeti od osteoporoze. Isto važi i za kemoterapiju kojom se suzbija rak. Pritom se radi o takozvanom sekundarnom obliku osteoporoze.

Jedna od najvažnijih mjera protiv ove bolesti je kretanje. A u ishrani bi trebalo uzimati namirnice bogate kalcijem. Osim toga vitamin D je važan jer on upravlja određenim procesima u stanici. Dnevno svjetlo pomaže tijelu da samo proizvede ovaj vitamin, ali ga pacijenti mogu u organizam unijeti i tabletama. Ukoliko bolest uznapreduje, onda se uglavnom terapira bisfosfonatima koji spriječavaju razgradnju koštane mase čime se povećava gustoća kostiju. Slično djeluje i stroncij. I hormonska terapija može pomoći, ali ona je problematična jer povećava rizik oboljenja od raka dojke.

Pravovremeno dijagnosticiranje osteoporoze i odgovarajuća terapija u ranoj fazi oboljenja mogu, međutim, zaustaviti ovu bolest ili je čak suzbiti. A najbolji recept za njezino suzbijanje u svakodnevici je jednostavan: disciplina, ispravna ishrana i – kretanje, kretanje, kretanje.

/Gudrun Heise, Deutsche Welle/

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP