Vijesti
S posla na groblje: Hrvatski radnici prekratko žive i predugo rade
Uredimo li radne uvjete i da im stres na radnom mjestu ne bude previsok, dio tih radnika može raditi do 67. godine, inače nema teorije. Psihofizičke sposobnosti poslije 60. naglo padaju
S obzirom na kratak životni vijek, a nakon što se do 2028. povisi donja granica za odlazak u punu mirovinu na 67 godina starosti, hrvatski će umirovljenici biti među onima koji će najkraće uživati u umirovljeničkim danima. Pogotovo kada je riječ o muškarcima koji žive zabrinjavajuće kratko.
Prema podacima Eurostata hrvatski građani su u skupini sedam zemalja u kojima se najkraće živi. Tako je utvrđeno da prosječan hrvatski muškarac živi 74 godine, a žena 81 godinu. On će biti u mirovini tek 7 godina, a ona 14. S druge strane, Francuskinje će uživati u mirovini pet godina dulje, dok Bugarke umiru čak dvije godine prije Hrvatica, no bitno ranije odlaze u mirovinu.
Radnici to ne mogu izdržati
“Zaposlenicima s intelektualnim zanimanjima treba dati mogućnost da, ako hoće, mogu raditi do 67. Uredimo li radne uvjete i da im stres na radnom mjestu ne bude previsok, dio tih radnika može raditi do 67. godine, inače nema teorije. Psihofizičke sposobnosti poslije 60. naglo padaju. Ne može se granica za mirovinu pomaknuti na 67 godina preko koljena uz ove pritiske, stalna restrukturiranja, gubitak radnih mjesta… jer to traži Komisija. Možemo napisati zakon kakav hoćemo, ali naša radna populacija to neće izdržati”, izjavila je za Večernji list Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
