Prati nas

Vijesti

Prevareni umirovljenici ostaju bez imovine, žive u gladi

Nerijetko smo gladni, a suprugu koji je postao nepokretan slabo brinu. Poslala sam ugovor u pravno savjetovalište, a oni su mi objasnili da je ugovor bio o dosmrtnom uzdržavanju pa je stan već promijenio vlasnika

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako sačuvati imovinu u starosti?
foto: Pexels

Umirovljenici traže zaštitu Vlade. Ministru pravosuđa poslali su zahtjev za izmjenom Zakona koji se odnosi na ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Stari i nemoćni često su suočeni sa situacijom da na sudu moraju tražiti zaštitu od prevaranata, a pravdu mnogi od njih – ni ne dočekaju, javlja RTL.

“Nerijetko smo gladni, a suprugu koji je postao nepokretan slabo brinu. Potajno sam nazvala pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika da dobijem savjet kako raskinuti ugovor. Poslala sam im ugovor, a oni su mi objasnili da je ugovor bio o dosmrtnom uzdržavanju pa je stan već promijenio vlasnika”, kaže umirovljenica Ruža.


Prevareni i ostavljeni. To je sudbina mnogih umirovljenika koji, ne znajući što potpisuju – svoju imovinu prepištaju ljudima kako bi se za njih brinuli do smrti.

“Onda je sin umro u prometnoj nesreći i snaha je već nakon par mjeseci zatražila da mi iselimo iz svoje kuće”, ističe umirovljenik Slavko.

Riječ je o dva tipa ugovora – o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Kod prvog se imovina odmah prebacuje na uzdržavatelja, a kod drugog se to događa nakon smrti. Iz Sindikata umirovljenika traže od Ministarstva pravosuđa da se ukine ugovor o dosmrtnom i pooštri onaj o doživotnom uzdržavanju.

“Tražimo da se ne može potpisati više od dva ugovora jer sve drugo je biznis. I to biznis najčešće onih koji su u području socijalne skrbi, prava, zdravstva”, jasno će Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatska. Traže i da svoje mišljenje mora dati Centar za socijalnu skrb, da se napravi registar tih ugovora, da uzdržavatelj ne smije biti kažnjavana osoba i da u slučaju nepoštivanja ugovora, sudski procesi poništavanja traju najdulje 6 mjeseci.

razlika između dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja

Jasna Petrović (foto: MojeVrijeme.hr)

No iako mogu biti štetni, samo postojanje ugovora o posmrtnom uzdržavanju u Zakonu o obveznim odnosima dopušta njihovo nadgledanje. Pravna strana iza toga je komplicirana – jer sve ugovore potpisuju pravno sposobne strane kojima se ne može narediti što smiju, a što ne smiju potpisivati.

“Neka se jako pažljivo raspitaju i da se razgovaraju s osobom u koju imaju povjerenje, koja je nepristrana ili da odu u centar za socijalnu skrb, dobro se informiraju o tome koji su nedostaci sklapanja takvih ugovora, da budu sigurni da neće biti prevareni i da će dobiti ono  uzdržavanje koje je ugovoreno”, poručuje Lora Vidović, pučka pravobraniteljica.

Iz Ministarstva pravosuđa tvrde da zahtjeve nisu primili te da će na njih reagirati kad ih prouče.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP