Prati nas

Mozaik

Stigla je beba: 7 savjeta za bake i djedove

U vašu obitelj uskoro stiže prinova. To je vrijeme ispunjeno srećom, ali i brigom i nervozom. Vi biste kao baka i djed svakako trebalo nastojati što više olakšati živom mladim roditeljima. Donosimo sedam savjeta kako da doista budete od pomoći, a pritom ne zaratite s ostatkom obitelji.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako biti dobra baka?
foto: Pixabay

Čestitamo! Postat ćete baka i djed! Možda ste ovo čekali dugo i sad će se napokon dogoditi. No, nova situacija u vašoj obitelji, osim, sreće, donosi i mnogo novih izazova. Ovako ih možete prevladati.

Pobrinite se da sa svima imate dobar odnos

Novi su roditelji često pod stresom jer se nalaze u sendviču između dva para baka i djedova i njihovih očekivanja. S obzirom da će uskoro u kući imati malu bebu, dodatni stres je posljednje što trebaju. Usredotočite se na to da im date svu podršku koju trebaju i da ih ne opterećujete svojim prigovaranjima.


Kad prvi put dođete vidjeti bebu budite naročito pažljivi. Pustite nove roditelje da prvo malo dođu k sebi prije nego počnu primati goste. Također, prepustite njima neke važne odluke poput odabira imena i suzdržite se od svojih prijedloga i komentara.

Komunicirajte s njima izravno i bez zadrške jer ćete tako izbjeći nesporazume. Ako još niste upoznali drugu baku i djeda, zamolite djecu da vas upoznaju. I napokon, ako više niste u braku s drugim roditeljem vašeg djeteta, prevladajte eventualnu netrpeljivost i razmirice zadržite za sebe. Sada su u prvom planu mladi roditelji i njihov potomak.

Saslušajte i složite se

Bez obzira na to koliko ste djece odgojili i kako su ona ispala, odgoj novog malog člana obitelji je posao novih roditelja. Budite pažljivi kad nudite svoje sugestije i mišljenja, a savjete nudite samo ako vas se za to upita.

“Treba poštovati granice”, kaže obiteljska terapeutkinja Christine Laelor koja ima veliko iskustvo u pomaganju obiteljima da prevladaju svoje probleme. “Svaki je roditelj drugačiji i mora sam ustanoviti što je za njega najbolje.”

Istina, ponekad je teško šutjeti kad se s nečim ne slažete, no to svakako morate pokušati. “Ako se supritstavite i pokušate nametnuti svoje mišljenje, postat ćete neprijatelj”, kaže Sharon O’Neill, autorica priručnika „Kratki vodič za sretan brak“. Dopustite mladim roditeljima da eksperimentiraju. Ponekad će i pogriješiti, ali neke se greške moraju napraviti i osjetiti na vlastitoj koži.

Ne pretjerujte s kupovinom

Kad je beba na putu, lako je oteti se kontroli kad je kupovina u pitanju. No prije nego se raspojasate, pitajte mlade roditelje što im treba. Dolazak bebe je velik udarac na kućni budžet i pomoć će im u tom smislu svakako dobro doći. Međutim, bolje je pitati što točno žele, nego da završe s tri krevetića, ali ni jednim kolicima.

Iako se možda čini najmanje prisnim, najzgodnije je zapravo darovati novac, jer većina mladih roditelja želi sama odabrati i kupiti opremu za svoje dijete. Također, bez pitanja kupiti neku veliku stvar, može mladim roditeljima stvoriti probleme, pogotovo ako žive u malo kvadrata. Svakako zato prvo pitajte što roditeljima treba prije nego im se pojavite na vratima s plišanim medvjedom u prirodnoj veličini.

Ne uzimajte k srcu njihove odluke

Oni žele da dijete spava s njima u krevetu? Ne žele krstiti dijete? Žele dijete nazvati Jabuka? Iskreno, sve to nije vaš problem. Da, možda se ne slažete s nekim od tih odluka i možda će vam biti neugodno reći da se vaša unuka zove Jabuka, ali odluke toga tipa doista trebate prepustiti mladim roditeljima i ne miješati se.

Neka se povezanost dogodi prirodno

Jako ste uzbuđeni što ćete vidjeti bebu i ne možete dočekati da ju uzmete u ruke. Međutim, maleno plače kad god ga pokušate uzeti u ruke i ne želi biti u vašem naručju. To može biti vrlo razočaravajuće ali je posve prirodno i ne biste se zbog toga trebali osjećati uvrijeđenima.

“Naravno da očekujete izvrstan odnos sa svojim unučetom, no to se ne događa automatski”, kaže Amy Goyer, autorica priručnika “Što sve bake i djedovi ne smiju raditi“. Odnos s vašim unučetom gradi se postupno i nije uvijek onakav kakav ste očekivali. Stoga ne očekujte previše unaprijed, nego postupno upoznajte malog novog člana obitelji. Polako se uključujte u brigu o njemu i imajte puno strpljenja.

Slijedite pravila mladih roditelja

Iako ste navikli biti glavni, ovoga puta red je na vašoj djeci. Možda će vam taj novi odnos snaga biti čudan, ali možda u tome pronađete i određeno zadovoljstvo. Naime, s autoritetom dolaze i odgovornosti, a ako te odgovornosti preuzme netko drugi, vi se napokon možete opustiti. Osim toga, nakon što ste čitav vijek govorili vašoj djeci što da rade, sada kada su uloge okrenute, na vama je red da ponekad poslušate i jednostavno napravite što vam se kaže bez puno prigovaranja.

Ako vaše unuče ima određeni raspored hranjenja i spavanja, svakako slijedite taj raspored i uputstva koja ste dobili od njegovih roditelja. “Mladi roditelji mi se ponekad žale da se njihovo dijete od bake vrati svo nervozno i mrzovoljno zato što nije dovoljno spavalo”, kaže terapeutkinja O’Neill. “Kada čuvate dijete, time zapravo želite pomoći mladim neispavanim roditeljima. Nemojte kršiti njihova pravila i tako im odmagati.”

Omogućite mladim roditeljima da se odmore

Ponekad je lako zaboraviti kako je biti mladi roditelj naporno i stresno. Kad im nespavanje i briga dođu na naplatu, vrijeme je da uskočite vi i omogućite im da se odmore. Tijekom posjeta, ponudite im da pričuvate bebu, da pospremite kuću, skuhate ručak, operete veš ili izvedete psa. Neki mladi roditelji nerado mole baku i djeda za pomoć pa vi pomoć ponudite prvi. Također, važno je prvo ponuditi pomoć i dogovoriti se što treba napraviti, a ne odmah, bez pitanja, početi prekapati po njihovoj kuhinji.

.

Mozaik

Zašto smo zbog epidemije postali tako okrutni jedni prema drugima?

Nošenje ili nenošenje maske, dezinficiranje ili nedezinficiranje ruku, držanje ili nedržanje distance postale su teme oko kojih se svađaju putnici u tramvajima, kupci u trgovinama, pacijenti koji čekaju na pregled pred domovima zdravlja, a o društvenim mrežama na internetu da i ne govorimo.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Pred Domom zdravlja Zagreb-zapad velika je gužva. Zboge epidemije koronavirusa onemogućen je normalan ulazak u zgradu, pa svi koji trebaju liječnika čekaju pred ulazom. Jedna medicinska sestra stoji na vratima s toplomjerom, mjeri pacijentima temperaturu i, ako je ona niža od 37,2, propušta unutra jednog po jednog.

“Što vi trebate?”, pita sestra jednog muškarca. “Laboratorij. Nosim uzorak za urinokulturu”, kaže sredovječni gospodin koji je pritom masku koju je inače normalno nosio na licu, malo spustio i otkrio usta kako bi ga sestra mogla bolje čuti.


“Gospodine, ne spuštajte masku”, kaže mu sestra. “Evo kad ih još dvoje izađe, možete vi ući. Uzorke predajete do kraja hodnika pa lijevo.” U međuvremenu je njegov postupak izazvao brojne komentare okupljenih ispred Doma zdravlja.

“Kakvog to ima smisla: nosiš masku dok šutiš, a kad progovoriš onda ju skineš?”, kaže jedna gospođa već iznervirana tolikim čekanjem.

“Gospođo, vas nitko ništa nije pitao”, odgovara joj čovjek, ponovno navlačeći masku preko nosa.

“Uostalom, vi stojite preblizu. Kad se netko pomakne za metar, evo odmah vas i dišete mu za vrat. Niste čuli za socijalno distanciranje?”

“Hm, skida masku i još je bezobrazan!” odgovara mu žena.

“Gospođo, odmaknite se! Što ste se tu nagurali?”, kaže joj muškarac, no tada, srećom, dvoje ljudi izlazi iz Doma zdravlja pa muškarac s opuštenim odnosom prema nošenju maske ulazi u zgradu.

“Svašta! Pa što smo mi koji ne skidamo masku budale?” čuje se komentar nekoga s kraja reda.

Scena kakva se prošlog četvrtka odvila pred Domom zdravlja Zagreb-zapad, u posljednje vrijeme nije nikakva rijetkost. Nošenje ili nenošenje maske, dezinficiranje ili nedezinficiranje ruku, držanje ili nedržanje distance postale su teme oko kojih se svađaju putnici u tramvajima, kupci u trgovinama, pacijenti koji čekaju na pregled pred domovima zdravlja, a o društvenim mrežama na internetu da i ne govorimo.

Epidemija koronavirusa donijela je sa sobom još jednu epidemiju – epidemiju svađa i posramljivanja zbog tog istog koronavirusa kojoj su strani mediji već nadijenuli i posebno ime: corona-shaming.

Što to u ovoj cijeloj epidemiji nagoni ljude da budu tako okrutni jedni prema drugima, objasnila nam je Andrea Vranić, izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članica Zagrebačkog psihološkog društva.

“Vrijeme u kojem živimo, s naglaskom na pandemiju, je novo, drugačije, zahtjevno i neizvjesno. To je vrijeme u kojem su bojazan i strah za obitelj, zdravlje, budućnost svakodnevni pratitelji. Mogućnost djelovanja na izvor straha, na širenje pandemije, je mala – zapravo izgleda da jedino što možemo raditi je nositi zaštitne maske, rukavice, dezinficirati, držati razmak i slijediti ostale preporuke, koje se mogu činiti kao krhko oružje protiv nevidljivog, sveprisutnog neprijatelja. Odbacivanje ovih preporuka kao pretjeranih, kao političkih ili medicinskih zavjera, je za ljude koji ih se s pravom pridržavaju gotovo pa direktna prijetnja njihovom i zdravlju njihovih bližnjih. Na jednak se način doživljava kršenje epidemioloških savjeta zbog opuštenih druženja i okupljanja. Na prijetnju ili strah ljudi reagiraju na univerzalan način – tzv. ‘bježi ili bori se’ reakcijom, kaže profesorica Vranić.

To “dovođenje drugih u red” zapravo je dio “bori se” reakcije, tumači dalje profesorica Vranić.

“U slučaju korone bijeg se sastoji od još većeg povlačenja u svoje domove, ne izlaženja, izbjegavanja svakih kontakta, dok se ‘bori se’ reakcija dijelom očituje kroz dobacivanje, optuživanje, pa i vrijeđanju onih koji se ne ponašaju po pravilima. Ovakvom iskazivanju neodobravanja i ljutnje svakako pomaže i (ne)kultura shaminga u kojoj živimo. Ljude se javno vrijeđa zbog njihovih izbora i izgleda (od odjevnih do seksualnih), njihovih stavova i obiteljskih nasljeđa (uglavnom različitih od stavova i nasljeđa onih koji vrijeđaju), govora, držanja. Svakodnevno možemo svjedočiti takvom javnom psihološkom zlostavljanju, vrijeđanju i ismijavanju pojedinaca ili nekih grupa ljudi, posebice putem komentara na web-portalima, koji su vrlo često ‘hejterski’ i prozivajući. Ili, primjerice, trančiranje kandidata u raznim reality-showima je također jedan stravičan primjer ove nekulture.”

Jesu li se svađe i prepirke ovakvog tipa doista intenzivirale ili sada samo više primijećujemo stvar preko kojih bi ranije samo prešli?

“Sad s  jedne strane imamo strah, neizvjesnost i brigu za sebe i bližnje, potrebu da zaštitimo ono nama osobno važno i bitno, a s druge strane imamo neoprezne, lakomislene, možda komotne i svakako na ovaj način manje zabrinute ljude, koji se ne drže pravila i samim time su ugrožavajući za to nama bitno. Prva reakcija na to će biti ljutnja, a u (ne)kulturi u kojoj je postalo ‘ne vrijedno spomena’ vrijeđa li se nekog, upravo ćemo ju tako i izraziti. Posebno radi li se o ljudima koje osobno ne poznajemo ili smo upoznati tek s nekim dijelom njihovog, možda javnog, djelovanja. Ukoliko niste zainteresirani za neke teme, bio to nogomet ili ženska prava, čak niti u svojstvu čitatelja, do sada ste izbjegli izuzetne shaminga upućenih nogometašima ili feministkinjama. Pandemija je situacija koja je zadesila SVE ljude, ne samo neke grupe, a razmjeri i količina shaminga proporcionalna je broju uključenih”, zaključuje profesorica Vranić.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP