Prati nas

Vijesti

Matica umirovljenika Vladi RH: Ne dopuštamo manipulaciju brojkama

Samo u ovoj 2017. godini mirovine su zaostale za punih 2,55 posto u odnosu na rast plaća. To je najlošiji godišnji rezultat u posljednjih 18 godina. MUH traži da se umjesto dosadašnje kombinirane i komplicirane formule jednostavno uzme samo jedan parametar i to onaj koji je veći – postotak porasta plaća ili cijena i da se samo na temelju njega usklađuju mirovine.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto su ljudi siromašni?
foto: mifner/Pixabay

Najnovijim „porastom“ mirovina od 2,1 posto stvorena je potpuno kriva slika u javnosti da je konačno postignuto značajnije povećanje mirovina. Analiza Matice umirovljenika Hrvatske (MUH), pokazuje da su samo u ovoj 2017. godini mirovine zaostale za punih 2,55 posto u odnosu na rast plaća. To je najlošiji godišnji rezultat u posljednjih 18 godina.

Stoga je MUH upozorio Vladu da treba hitno promijeniti formulu za usklađivanje mirovina, jer je primjenom sadašnjeg načina praćenja rasta plaća i potrošačkih cijena najveći broj umirovljenika i starijih osoba doveden u zonu siromaštva. Ne možemo dozvoliti da se manipulacijama statistikom najlošiji rezultat prikazuje kao najbolji i da se tako nastavlja osiromašivanje pripadnika najstarije generacije, poručuju iz MUH-a.


Posebnu ih brine činjenica da su od 1. siječnja 1999. godine, od kada se primjenjuje ovakav model „usklađivanja“ do danas, mirovine zaostale za rastom plaća za čak 13,84 posto. Time su mirovine svedene na svega 38,5 posto prosječne plaće što je na samom dnu svih Europskih zemalja, ne samo onih koje su članice Europske unije, nego i onih izvan nje.

Nakon ovih podataka Matica pokreće vrlo ozbiljno pitanje i traži odgovor – kada će se umirovljenicima vratiti tih 13,84 posto zaostatka za rastom plaća? Ovdje su u pitanju svi umirovljenici, koje Matica ne dijeli na „stare“ i „nove“ i ne bavi se računanjem postotaka jednih na račun drugih.

Postojeća formula za usklađivanje mirovina uključuje porast plaća i potrošačkih cijena, s tim što su „potrošačke cijene“ trebale biti „osigurač“ da vrijednost mirovina realno ne pada. Međutim, najčešće se događalo upravo obrnuto da su plaće rasle, a potrošačke cijene padale pa umirovljenici opravdano sumnjaju i postavljaju pitanje – koje su to cijene koje tako padaju, jer cijene režija i svega onoga u što umirovljenici najčešće troše – sigurno nisu.

Od početka 2015. godine je uvedena i nova varijabilna formula za usklađivanje mirovina. Ona je trebala biti bolja od prethodne, ali su njenom primjenom mirovine zaostajale prosječno godišnje 1,81 posto, a u vrijeme prijašnje „zloglasne“ Švicarske formule su zaostajale prosječno čak tri puta manje, odnosno 0,56 posto godišnje, tvrde u MUH-u.

Stoga je prijedlog Matice umirovljenika Hrvatske da se umjesto dosadašnje kombinirane i komplicirane formule jednostavno uzme samo jedan parametar i to onaj koji je veći – postotak porasta plaća ili cijena i da se samo na temelju njega usklađuju mirovine.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP