Prati nas

Vijesti

Gdje je novi Obiteljski zakon smjestio djedove i bake?

U nacrtu prijedloga novog Obiteljskog zakona koji je upućen u javnu raspravu potražili smo članke koji definiraju prava i obveza baka i djedova. Nacrt je uzbunio javnost, ponajviše u samoj definiciji obitelji koja je iznimno uska i, prema mnogima, retrogradna.

Objavljeno

|

Nada Murganić (foto: Vlada.hr)

Trebali je samo nekoliko sati da nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona koji je upućen u javnu raspravu izazove buru reakcija; ponajviše u definiranju obitelji, ali i uvjetima rastave braka.

Članak 1.

(2) U smislu ovog Zakona obitelj čine: majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive.

Kao što vidimo prema ovoj definiciji obitelj ne bi bili ni supružnici koji nemaju djece, a djedovi i bake bi se računali u obitelj samo ako žive sa unucima. Istospolnim parovima koji odgajaju djecu jasno je poručeno da ih država ne smatra obiteljima. “Željeli smo donijeti jasniji, sažetiji zakon. Prvi put se uvela definicija obitelji koja je izazvala velik interes. Definicijom obitelji ne omalovažavamo osjećaje niti pravo na obiteljski život prema vlastitom nahođenju. Zakon će biti mjesec dana na javnoj raspravi i iskristalizirat će se mišljenja”, prvi je komentar ministrice  za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nade Murganić.   Potražili smo druge članke u kojima se spominju djedovi i bake.


Kontakti djeteta sa srodnicima i drugim bliskim osobama

Članak 121.

(1) Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog bake ili djeda, odnosno djeteta, donijeti odluku o kontaktima unuka s bakom, odnosno djedom, uzimajući u obzir dobrobit djeteta.

Pretpostavke za  zasnivanje posvojenja

Članak 155.

(5) Iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenja djeteta, ako nema izgleda da će se ono odgajati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bližih srodnika.

Članak 162.

(1) Prije pokretanja postupka posvojenja centar za socijalnu skrb će pribaviti mišljenje bake i djeda, te punoljetnog sestre ili brata, odnosno polusestre ili polubrata i drugih bliskih srodnika.

Uzdržavanje unuka

Članak 248.

Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete ili punoljetno dijete iz članka 245. ovoga Zakona, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju ako na strani djeteta postoje okolnosti zbog kojih su ga roditelji dužni uzdržavati prema odredbama ovoga Zakona.

Uzdržavanje bake i djeda

Članak 249.

Punoljetni unuk dužan je uzdržavati baku odnosno djeda koji nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine, ako su ga oni uzdržavali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme.

Uzdržavanje pastorka

Članak 250.

(1) Maćeha ili očuh dužni su uzdržavati maloljetnog pastorka ako on ne može ostvariti uzdržavanje od roditelja ili od bake, odnosno djeda.

Redoslijed obveznika uzdržavanja

Članak 262.

(3) Pravo na uzdržavanje od bake odnosno djeda ostvaruje se prije uzdržavanja od maćehe ili očuha.

Tijekom dana Ministarstvo je iz javne rasprave povuklo prijedlog novog Obiteljskog zakona. U priopćenju javnosti piše: Svjesni važnosti područja koje uređuje Obiteljski zakon, kao i u najboljem interesu zainteresirane javnosti, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku povlači zakon sa Javnog savjetovanja na doradu.

.

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Objavljeno

|

Autor

Zašto su ljudi siromašni?

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP