Prati nas

Vijesti

Pada li mirovinski sustav do 2027. godine?

Od 2011. godine preko 250 tisuća Hrvata napustio je zemlju, a 70 posto njih mlađe je od 39 godina, kazao je demograf Stjepan Šterc. Zaključio je da ovu Vladu stanovništvo uopće ne zanima.

Objavljeno

|

Hoće li nestati mirovine?
foto: Pixabay

Mirovine su sigurne, njihove isplate su neupitne, a hrvatski sustav mirovina je održiv, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, gostujući u HTV-ovoj emisiji Otvoreno. Pritom je 71 posto strukture ulaganja mirovinskih fondova u državne obveznice, 15 posto u strane obveznice, a 17 posto u dionice. Svako plašenje umirovljenika da im je mirovina ugrožena je neodgovorno, smatra Pavić. Ove goine smo u proračun uštedjeli 780 milijuna kuna, a sve hrvatske obveznice koje je ministar Marić plasirao su se razgrabile.

Kad su se uspostavljali prvi, drugi i treći mirovinski stup, nije postojala ni jedna projekcijska studija što će se događati sa stanovništvom, tvrdi demograf Stjepan Šterc. Ni jedna koncepcija gospodarskog rasta Hrvatske ne može se raditi bez stanovništva kao najvrednijeg potencijala u prostoru i društvu. Prema projekcijama, ovakav mirovinski sustav bit će održiv sljedećih maksimalno deset godina, ovisno o silini iseljavanja, možda još i kraće. Šterc se zapitao po kojoj logici fondovi nisu mogli usmjeriti ulaganja na otkup duga građana. Od 2011. godine preko 250 tisuća Hrvata napustio je zemlju, a 70 posto njih mlađe je od 39 godina, dodao je. Zaključio je da ovu Vladu stanovništvo uopće ne zanima.


Predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grabavac objasnio je da su 2014. godine počeli smanjivati izloženost prema Agrokoru u obveznicama jer se neke stvari nisu događale na način kako je bilo najavljivano. Kad fondovi razmišljaju o ulaganju u hrvatske državne obveznice, ne smatraju ih smećem jer kao unutrašnji igrači na tržištu znaju više nego rejting agencije ili strani investitori, kazao je Grabavac.

Svi peru ruke i ispada da je sve super, kaže za Otvoreno kolumnist Večernjeg lista Milan Račić, a nije normalno da mirovinski fond – koji treba osigurati našu budućnost – investira 70 posto u obveznice koje imaju status smeća. Mi nemamo likvidno tržište dionica, rekao je Račić, a trenutno se nalazimo u bolesnom krugu gdje su naše mirovine udvostručile izloženost riskantnim obveznicama. Država je poput ovisnika kojega mirovinski fondovi opskrbljuju drogom, dodao je Račić.  Da budemo iskreni, mi nikad nećemo vidjeti te mirovine. Za 5 do 10 godina taj novac nestaje i dogodit će se slom sustava, smatra Račić.

Šef Hrvatske stranke umirovljenike Silvano Hrelja misli da su fond menadžeri reagirali na vrijeme i napravili posao kako treba, a sve u funkciji zaštite interesa kapitala hrvatskih građana. Hrelja smatra da se dosadašnje Vlade, u posljednjih 15 godina funkcioniranja 2. mirovinskog stupa, nisu potrudile osmisliti projekte u koje bi mirovinski fondovi mogli ulagati i dugoročno na taj način izvlačiti korist za građane.

.

Vijesti

Kujundžić primio europsko priznanje: Hrvatsko zdravstvo je među najboljima na svijetu

Dokaz je to, smatra ministar, odgovorne politike vlade Andreja Plenkovića. Do kraja godine, očekuje da će Hrvatska preuzeti vodstvo po dostupnosti zdravstvenih usluga.

Objavljeno

|

Autor

Veseli nas da si tu, dragi čitatelju. Ponekad nam se čini da ljudi više uopće ne čitaju ono što komentiraju. Ako zaista čitaš ovo, stisni lajk pod tekstom i nemoj ništa komentirati na našoj Facebook stranici. Možeš ga i podijeliti bez komentiranja, ako ti nije teško. Neka ovo bude naš mali eksperiment po uzoru na onaj koji je svojevremeno proveo NPR. Pratimo zajedno raspravu.

Čitatelj je naš saveznik, čak i kad kritizira

Okrit ću ti tajnu: mi novinari volimo kad se ispod naših članaka na društvenim mrežama razvije rasprava. Volimo i kad netko od čitatelja argumentirano (to znači na temelju poznavanja materije i provjerljivih izvora, a ne osobnog osjećaja i vjerovanja) ospori našu tezu ili podatke. Možda se čini da to ne uvažavamo, ali istina je sasvim suprotna. Provjerit ćemo mi sve tvoje navode koji na prvu nisu dim.


Jer naš posao sastoji se od prikupljanja relevantnih podataka i ponekad donošenja stava na temelju tih podataka. Ovisno kojom se novinarskom formom bavimo. Trenirani smo prepoznati logičke greške, uočiti uzorke, odvojiti vrijedne fakte od podvala i slutnji.

Kao ljudi rastemo sve dok smo spremni svoje stavove oblikovati i revidirati prema dostupnim činjenicama. I zato više koristi imamo od uvažavanja i analiziranja onoga što izaziva našu stvarnost. Izgubljeni smo slučajevi kad stvarnost počinjemo savijati prema vlastitim očekivanjima pa uvažavamo samo ono što već postoji u našoj glavi. Novinarski posao je rasti. I zato ga tako teško ostavljamo.

Nečitatelj je vlastiti neprijatelj

Ono što stvarno ne volimo jest kad netko komentira naš rad (prilog, članak), bez da ga je pročitao, pogledao ili poslušao. Toliko to mrzimo da smo o našem zanimanju počeli razmišljati kao uzaludnom. A to ide na štetu i tebi, dragi čitatelju. Jer postoje ljudi koji žele da novinari ne postoje. Oni žele da ti budeš lako upravljiv i da reagiraš na temelju primitivnih impulsa i emocija te reducirane slike svijeta. Oni žele da i ti postaneš nečitatelj. Što se pravopisa u komentarima tiče, od toga smo već davno odustali. Piši kako god želiš.

Dopusti da ti dam primjer: Prenijeli smo priču Novog lista prema kojoj HZZO kreće u kontrolu pružanja zdravstvenih usluga iseljenicima koji se (kao nezaposlene osobe) nisu odjavili s domaćeg zdravstva i koriste ga, a poreze uplaćuju (ili ne) u drugim zemljama. U prilog ove priče ide činjenica da se osiguravatelji umrežuju na razini EU kako bi spriječili zloupotrebe. Priču podržava i Hrvatska udruga ugovornih ordinacija te HZZO. Napose, objavili smo i tekst iz kojeg je nedvojbeno vidljivo da agencije koje posreduju pri zapošljavanju u Irskoj savjetuju svojim klijentima da koriste zdravstvo matične zemlje. Postoje i iskazi iseljenika drugim medijima koji potvrđuju ovu priču.

Dakle, valjalo je odvojiti nekoliko minuta za čitanje, eventualno provjeriti druge izvore i posložiti dobivene informacije koje mogu voditi samo do jednog zaključka: problem postoji. Možda ne znamo koji je njegov opseg, ali postoji. Alarm se trebao uključiti i najvećim naivcima koji vjeruju u poštenje “malog hrvatskog čovjeka”.

Uzalud. Jer naš čitatelj, nazovimo ga Kužator, bez da je pročitao, zna da je to jedna velika LAŽ. Kužator kuži sve; od toga kako se stječe zdravstveno osiguranje preko utjecaja podzemnih voda na tečaj japanskog jena pa do toga da bi ukidanje glasa dijaspore dovelo do poboljšanja zdravstvenog sustava. Njemu je od informiranja i učenja važnije poručiti drugima da “kuži”.

Postoji svijet izvan tvoje glave, prouči ga

Još prije pet godina takvi su kužatori stršali u raspravama kao “drek u punču”. Mogao si ih prepoznati po tome što su, baš kao u navedenom primjeru, postavljali pitanja na koje je već odgovoreno u tekstu ili su se hvatali isključivo naslova u koji ne može stati cijela vijest.

Većina pokušaja upućivanja na čitanje i sagledavanje objavljenih podataka završavala bi neprijateljskim optužbama ili, recimo to otvoreno, glupim provociranjem autora ili administratora na društvenim mrežama. Jer kužatori “znaju sve”. Svako izazivanje njihovih predrasuda (unaprijed postavljenih sudova zasnovanih na nedokazivim tvrdnjama i lažnim autoritetima) u njima izaziva agresiju. Njima informacije nisu potrebne i za njih ne postoji svijet izvan njihove dnevne sobe i njihovog osobnog iskustva. Uzgred, zahvalni smo onima koji ne žele čitati, ali pri tome zadržavaju dobroćudnost i zabavnost u komentarima. Mora se čovjek ponekad i opustiti.

Ima i caka

U međuvremenu se razina javne komunikacije toliko spustila da broj komentatora ponekad debelo premašuje broj čitanja nekog članka, a mi novinari otvaramo šampanjac (pretjerujem) kad se u dugoj “dretvi” pronađe nekoliko stvarno informiranih i kvalitetnih komentara. To nije naročito problematično u zabavnim temama, ali jest u svim ostalim koje bi trebale potaknuti društveno odgovornu akciju.

Postoji još jedna “caka”: novinari i mediji žive doslovno od čitanja. Naš posao nije održavati chat na društvenim mrežama, iako nekad uživamo u tome. Mi te putem društvenih mreža želimo potaknuti na čitanje kako bi bolje razumio svijet oko sebe i donosio kvalitetnije odluke. I zato se nemoj ljutiti kad te uputimo na neko korisno štivo.

A zapravo, čovjek se osjeća neugodno kad odraslim ljudima mora objašnjavati da je poželjan (i za sve sudionike u procesu intelektualno koristan) slijed: čitanje, lajkanje , dijeljenje, komentiranje. Sve poslije čitanja je tek opcija, ali opcija koja je bezvrijedna upravo bez čitanja. Ako si došao do ovoga mjesta s čitanjem, onda to već i sam znaš. Kao što si i shvatio da je gornji naslov samo prevara u funkciji teksta. Živio!

Rezultate našeg eksperimenta možete pogledati na ovoj adresi na Facebooku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP