Prati nas

Vijesti

U ponedjeljak isplata zaostalih (2009-2016) invalidskih mirovina HVO-a

Nasljednicima umrlih korisnika koji imaju pravo na isplatu neisplaćenih svota, a nisu Zavodu dostavili rješenje o nasljeđivanju, neisplaćene svote bit će isplaćene nakon što Zavod zaprimi pravomoćno rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđeno da ostavinu čine i potraživanja prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u neutvrđenom iznosu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koja prava traže branitelji?
foto: Pexels

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na svojim je stranicama istaknuo obavijesti za korisnike invalidskih mirovina ostvarenih prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a te nasljednike umrlih korisnika, koji su nadležnoj službi Zavoda dostavili pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, da su osigurana sredstva za isplatu neisplaćenih svota mirovina za razdoblje od 2009. do 2016. godine.

Neisplaćene svote mirovina korisnicima i nasljednicima u Republici Hrvatskoj isplatit će se 12. veljače 2018., a korisnicima i nasljednicima u inozemstvu u veljači 2018. s mirovinom za siječanj 2018.


Na neisplaćene svote mirovina koje se isplaćuju korisnicima u Republiku Hrvatsku obračunat je porez primjenom poreznih propisa koji su vrijedili za godine za koje se isplaćuju svote mirovinskih primanja. U obračunu poreza primijenjeni su osobni odbici za umirovljenike koje je Zavodu dostavila Porezna uprava, osim za zaposlene korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i nasljednike kojima se mirovina oporezuje bez primjene osobnog odbitka.

Zavod će, u skladu s propisima Ovršnog zakona korisnicima kojima Financijska agencija provodi ovrhu na novčanim sredstvima, doznačiti dio zaostalih svota mirovina koje su izuzete od ovrhe na posebni račun (račun zaštićenih primanja), a preostali dio na transakcijski (tekući) račun, i to prema podacima o računu koje elektroničkom razmjenom preuzima od FINA-e.

Ako Zavod provodi ovrhu na mirovini korisnika radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, iznos neisplaćenih svota mirovine umanjuje se za iznos ovrhe koja će se doznačiti primatelju uzdržavanja.

Nasljednicima umrlih korisnika koji imaju pravo na isplatu neisplaćenih svota, a nisu Zavodu dostavili rješenje o nasljeđivanju, neisplaćene svote bit će isplaćene nakon što Zavod zaprimi pravomoćno rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđeno da ostavinu čine i potraživanja prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u neutvrđenom iznosu.

Riječ je o izmirenju duga Hrvatske od oko 187 milijuna kuna prema 5019 korisnika HVO-vih mirovina i članova njihovih obitelji, a ne o isplatama temeljem novog Zakona o hrvatskim braniteljima.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP