Prati nas

Mozaik

Zašto smo tako negativni na Facebooku i kako nam to šteti

Ako su nam preci danas ostali bez hrane i seksa, mogli su probati sutra. Ali ako ih je ugrabio predator, za njih više nije bilo ni hrane ni seksa. Zato je naš mozak evoluirao na način da skeniramo horizont ne bismo li predvidjeli opasnost. Fokusirani smo na opasnosti kako bismo što hitrije i bolje reagirali na njih.

Objavljeno

|

Zašto smo ljuti?
foto: Pixabay

Koliko ste pozitivnih komentara ostavili danas na Facebooku? Jeste li nekome dali kompliment, iskazali mu divljenje ili podršku? Jeste li ohrabrili nekoga da bude bolji? Ili ste bili isključivo kritični, cinični, grubi pa čak agresivni i vulgarni u iskazivanju neslaganja s nečim? Je li vas razbjesnio netko tko je iskazao stav s kojim se ne slažete? Jeste li mu rekli “sve po spisku”?

Još je tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su znanstvenici počinjali komunicirati na elektroničkim forumima, zamijećena eskalacija kritičnih komentara i sve veća učestalost kratkih negativnih odgovora. Do danas, kada više ni ne znamo tko je osoba s kojom komuniciramo i gdje se točno nalazi, tu smo „vještinu“ doveli do savršenstva.


Psihologinja Sherry Turkle, profesorica na MIT-u i autorica knjige “Zajedno sami“, ispitala je stotine ljudi starijih od 15 godina kako bi potvrdila da danas putem digitalnih mreža drugima govorimo ono što im nikada ne bismo rekli u lice. Nažalost, utjecaj toga se proteže i u takozvani stvarni život: postajemo agresivniji prema članovima obitelji, ljudima s kojima radimo ili idemo u školu.

I to je sasma normalno, kažu znanstvenici. Jer i naši su preci bili takvi. „Naš mozak je proizvod evolucije duge 600 milijuna godina“, objasnio je neuropsiholog Rick Hanson, autor knjige “Budin mozak“. Na početku je, dodaje, bilo važno domoći se hrane za preživljavanje i seksa za razmnožavanje te pri tome izbjeći grabežljivce.

„Ako su nam preci danas ostali bez hrane i seksa, mogli su probati sutra. Ali ako ih je ugrabio predator, za njih više nije bilo ni hrane ni seksa. Zato je naš mozak evoluirao na način da skeniramo horizont ne bismo li predvidjeli opasnost. Fokusirani smo na opasnosti kako bismo što hitrije i bolje reagirali na njih“, kaže Hanson. Sada kada više nema lava u preriji, naš mozak i dalje traži neprijatelje u situacijama koje su sve samo ne prijeteće. Recimo u raspravi o tome kako se nekada živjelo u Jugoslaviji. Ili čak u benignijim temama poput spolnosti u starijim godinama.

Uz to, naš mozak dugotrajno pohranjuje negativna iskustva kako bismo lakše prepoznali opasnost. Posljedica toga je da se uporno držimo negativnosti, iako u danu, tjednu, mjesecu ili životu doživimo puno više lijepih i pozitivnih situacija. Ono što je nekad bila prednost u funkciji preživljavanja, danas je greška u dizajnu koja nam narušava kvalitetu života.

.

Mozaik

Za bolji zrak u kući zaboravite biljke i otvorite prozor

Sigurno ste već nišli na ideju da će zrak u vašem domu ili radnom prostoru biti bolji i zdraviji ako u njemu ima biljaka. No ta je zamisao izvađena iz konteksta. Naime, biljke doista čiste zrak, no da biste primijetili bilo kakav učinak, morali biste od svoga stana napraviti pravu đunglu.

Objavljeno

|

Dom ispunjen biljkama vjerojatno je veseliji i ljepši, zbog čega biste se i vi sami mogli osjećati bolje. No biljke neće popraviti kvalitetu zraka u vašem prostoru, bez obzira na uvriježeno mišljenje da neke biljke čiste zrak. Odnosno, biljke bi možda i mogle popraviti zrak u vašoj kući, no da biste to postigli, morali biste imati negdje između 10 i 1.000 biljaka po četvornom metru prostora, piše portal Science Alert.

Tridesetogodišnja studija je pokazala da biljke imaju vrlo malo – ako i uopće – utjecaja na zrak u stanu. Koristeći podatke iz desetak različitih studija u kojima su znanstvenici analizirali zrak u prostorima, došlo se do zaključka da bi u stanu veličine 140 kvadratnih metara trebalo imato oko 680 biljaka ili čak pet po četvornom metru da bi se ostvario isti učinak kakav ima otvoren prozor. No, očito, to baš i nije vrlo mudar način korištenja prostora.


“Ovo je vrlo česta zabluda”, kaže inžinjer eko-sustava Michael Waring sa Sveučilišta Drexel. “Biljke su sjajne, ali one ne čiste zrak dovoljno brzo da bi to imalo neki utjecaj na kvalitetu zraka u vašem domu.”

Ideja o biljkama koje čiste zrak pojavila se 1989. kad su se tom zamisli bavili inžinjeri NASA-e želeći naći način kako da iz zraka svemirske postaje uklone potencijalno opasne i kancerogene spojeve. Tijekom istraživanja, postavili su mnogo biljaka u hermetički zatvoren prostor veličine oko jednog četvornog metra. Rezultati su bili sjajni. Unutar samo jednog dana biljke su uklonile čak 70 posto štetnih zagađivača iz zraka. Ali, mala hermetički zatvorena komora bitno je različita od stvarne okoline unutar neke velike poslovne ili stambene zgrade. Zaključci NASA-ine studije tijekom godina bile su pogrešno interpretirani i izvađeni iz konteksta.

U običnoj zgradi, ustajali zrak se pomoću običnih otvorenih prozora zamjenjuje čistim daleko brže nego bi to bila u stanju učiniti bilo koja količina biljaka. Štoviše, brzina kojom bilje čiste zrak toliko je mala da je gotovo irelevantna.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP