Prati nas

Vijesti

Poskupljenje: Zbog novog zakona i do dva puta veća grobna naknada?

Gradske komunalne tvrtke više neće moći obavljati komercijalni dio posla poput prodaje cvijeća ili lijesa pa će povećati druge namete. Komunalci će i dalje imati trošak održavanja groblja, uređenja šetnica ili izgradnje novih niša i grobnica. Te usluge nisu profitabilne, ali su neophodne.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Mirogoj (foto: Sandro Bura)

Prema izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je u Saboru prošao prvo čitanje, gradske komunalne tvrtke više neće moći obavljati komercijalni dio posla poput prodaje cvijeća ili lijesa pa će morati povećati druge namete.

Jer, komunalci će i dalje imati trošak održavanja groblja, uređenja šetnica ili izgradnje novih niša i grobnica. Te usluge nisu profitabilne, ali su neophodne. Na crikveničkom području, recimo, postoje četiri groblja.


“Naše usluge koje građani  više neće moć koristit, a koje su dosad koristili, odnose se na naš prijevoz, na našu prodaju cvijeća i na prodaju lijesa. Od sada će to raditi isključivo private tvrtke”, kazao je za RTL Lovorko Gržac, direktor komunalnog društva Eko Murvica iz Crikvenice, grada koji ima četiri groblja.

U Crikvenici grobna naknada košta 140 kuna, od čega se godišnje prihoduje oko 40 tisuća kuna. Samo za plaću jednog grobara, sa svim doprinosima potrebno je 70 tisuća. I zato komunalna društva kažu da će morati dignuti cijenu usluga koje će im ostati u katalogu. U Crikvenici će to biti dvostruko više. No Dubrovnik je primjer grada koji nema privatna pogrebna poduzeća, sve obavlja gradska tvrtka, pa se postavlja pitanje: Ako se njima zabrani, tko će prevoziti preminule, gdje će se kupiti ljesovi?

Privatnici sve to drugačije vide i najavljuju da će usluga biti jeftinija zbog liberalizacije tržišta. Iz Udruženja za pogrebničke djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori stižu potpuno oprečne izjave o novom Zakonu što je i logično kada je od 12 članova šestero privatnika, a šestero predstavnika gradskih komunalnih tvrtki.

“Gradske tvrtke se financiraju iz proračuna i uvijek će netko nadoknaditi njihove minuse. Za eventualne propuste, imaju rezervu neku, a mi smo prepušteni tržištu”, izjavio je za Novu TV Drago Plećaš, vlasnik privatnog pogrebnog poduzeća.

Ministarstvo prostornog uređenja misli da neće doći do poskupljenja, iako kažu da su cijene koje imaju gradska komunalna poduzeća ispod tržišnih, što ujedno znači da su jeftiniji.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP