Prati nas

Vijesti

0,25 posto: Španjolski umirovljenici izašli na ulice, ne žele vladine mrvice

Troškovi života idu u nebo, a mirovine su povećali za četvrt postotka. Penzija mi nije dovoljna za život. Struju sam plaća 150 eura, a sad je poskupjela na 200 eura mjesečno. Nema za preživjeti do kraja mjeseca.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prosvjedi umirovljenika u Španjolskoj (screenshot: Euronews)

Tisuće umirovljenika izašle su jučer na ulice Barcelone kako bi glasno zatražile veće mirovine. Prkoseći kiši, hodali su iza velikog tranparenta na kojem je pisalo: “Ustavom zaštitite mirovine”. U organizaciji sindikata, prosvjedovali su umirovljenici u stotinjak španjolskih gradova.

Kažu, ne žele mrvice koje im vlada daje, a dobili su povišicu od smiješnih 0,25 posto. Istovremeno je inflacija u veljači iznosila 1,1 posto.


„Troškovi života idu u nebo, a mirovine su povećali za četvrt postotka. Penzija mi nije dovoljna za život. Struju sam plaća 150 eura, a sad je poskupjela na 200 eura mjesečno. Nema za preživjeti do kraja mjeseca“, izjavila je za Euronews Antonia (70).

I španjolski ekonomisti upozoravaju na sve veći broj umirovljenika i neizvjesnu budućnost mirovinskog sustava. Vlada odgovara da je za državne mirovine samo prošle godine isplatila 139 milijardi eura.

Prosvjedi umirovljenika u Španjolskoj (screenshot: telesur)

Prosvjedi umirovljenika u Španjolskoj (screenshot: telesur)

.

Vijesti

Plenković je izborima potvrdio smjer, građani su zadovoljni jer je neutraliziran Škoro

Paradoksalno, nakon objave polovičnih rezultata izlaznih anketa i objava potopa SDP-a, čak je i velik dio lijevih birača počeo navijati za HDZ.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Hrvatski građani uglavnom su zadovoljni rezultatima izbora. Kažu da je najgore izbjegnuto te da će u Sabor ući moderne i liberalne politike koje iduće četiri godine mogu izrasti u krupne igrače. U regiji ništa novo, analiza Deutsche Welle.

Samo dan nakon parlamentarnih izbora HDZ, koji je osvojio 66 mandata, čini se da ima saborsku većinu. Kako je izviješteno iz Banskih dvora, obavljen je prvi krug pregovora s osam manjinskih zastupnika te po jednim zastupnikom HNS-a i Reformista. Tako bi se Andrej Plenković uskoro trebao zaputiti na Pantovčak po mandatarsku funkciju koju mu formalno treba potvrditi predsjednik Zoran Milanović.


U regionalnoj i europskoj perspektivi to znači nastavak aktualne hrvatske politike, kaže za Deutsche Welle nezavisni politički analitičar Davor Gjenero. “Iduće četiri godine Hrvatska će snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu, gdje god to može, primjerice u uspostavi dijaloga s Europskom unijom. Dramatičnih iskoraka neće biti. Crna Gora i Makedonija u europskom smislu ostaju prioriteti, uz Albaniju i podršku Kosovu. A prema Srbiji će se nastaviti politika gromoglasnog ignoriranja, kako je to definirao jedan diplomat”, kaže analitičar.

Izbjegnuto oštro skretanje udesno

Paradoksalno, nakon objave polovičnih rezultata izlaznih anketa i objava potopa SDP-a, čak je i velik dio lijevih birača počeo navijati za HDZ. Pokazalo se da mnogi građani ne žele situaciju u kojoj bi Plenkoviću za sastavljanje parlamentarne većine bio nužan Domovinski pokret Miroslava Škore, zasnovan na nacionalističkim i suverenističkim idejama. Naime, Hrvatska se još nije u potpunosti oporavila od kratke vladavine Karamarko-Orešković koja je objavila rat civilnom društvu i za koju se još uvijek govori da je “pustila duh ustaštva iz boce”.

Analitičar Gjenero Škori, koji sada nema koalicijski potencijal, predviđa propast. “Barem pet mandata s njegove kulise Domovinskog pokreta nisu njegovi i ne vjerujem da će se Zekanović, Sačić ili Penava povezati u njegov klub. Taj pokret bio je oruđe lojalno Putinovom režimu. Gazprom je kroz njega pokušao promovirati svoje ekonomske interese u Hrvatskoj i destabilizirati proeuropsku vladu”, navodi Gjenero. On smatra da je Pokret pokušao natjerati HDZ da se okrene od Plenkovića. “Sada im dolazi na naplatu ruska investicija i nezadovoljstva angažiranih ljudi koji su se nadali kontroli energetskog sektora. Od Škorinog pokreta u kratkom roku neće ostati kamen na kamenu.”

S druge strane, Most se, navodi Gjenero, pretvorio iz sindikata načelnika općina dalmatinskog zaleđa u klerikalnu stranku koja ima svoju političku nišu, mrežu Željke Markić i njenih organizacija, svoje birače i prostor u civilnom društvu. Zato će, misli, ovaj nekad nekoherentan pokret opstati kao desna marginalna platforma.

Neočekivani Plenkovićev trijumf

“Plenkovićev uspjeh je logičan. Pokazalo se da je tijekom mandata uspio povući svoje stranačke kolege iz prostora desnice u desni centar, a na ovim se izborima dokazalo da mu je isto uspjelo s biračkim tijelom”, kaže Gjenero.

On podsjeća da su i oni koji su za vrijeme prošlog mandata podržavali snažnu centrističku politiku, preferencijskim glasovima lansirani visoko. “Biračko tijelo je podržalo refokusiranje HDZ-ove strategije. Osim toga, izbori se dobivaju u centru, a ne na lijevoj ili desnoj margini. Time što je ignorirao napade s desne margine i fokusirao se na centar, Plenković je već osigurao pobjedu.”

Ipak, mnoge je iznenadio dramatičan pad SDP-a koji je s koalicijom Restart osigurao samo 41 mandat. Birači su, kaže naš sugovornik, kaznili negativnu kampanju u završnoj fazi, ali i permanentne unutarstranačke raskole. “Dio birača je otišao u apstinenciju i rezignaciju, dok je drugi dio odabrao dvije nove platforme ‘Možemo!’ i Pametno.” Davor Bernardić je već podnio ostavku na mjesto šefa SDP-a.

Što može Možemo?

Razočarani SDP-ovci zadovoljni su pozicioniranjem lijevo-zelene platforme “Možemo!” kojoj pripada sedam saborskih fotelja. To su mahom aktivisti i zagovaratelji lijevih politika iz civilnog društva koji znaju voditi kampanje i moderno komunicirati s biračima. Osvajanje zagrebačke vlasti njihov je cilj koji su jasno ponovili i u izbornoj noći.

“Imaju sjajno umrežavanje s medijima. Do sada nisu bili u prilici kreirati javne politike. Dio njih svoju perspektivu vidi u Zagrebu, ali će se neki sasvim jednostavno akomodirati na parlament, pogotovo oni koji se sustavno bave zaštitom ljudskih prava”, analizira Gjenero, ali ipak upozorava: “Ne čini se da je njihov put u Gradu Zagrebu baš tako siguran. Bez uporišta u gradskom prstenu, teško je osvojiti grad.”

Milanovićev manevar

Uz sve valja ponoviti da je na izbore izašlo samo 47 posto birača, što je ispod psihološke granice od 50 posto. Iako su mnogi građani odlučili ostati kod kuće, kako se ne bi izložili koronavirusu, njihovu je odluku svojim ponašanjem osnažio i predsjednik Zoran Milanović.

Iz mnogima nerazumljivih razloga on je prije početka kampanje objavio da možda neće glasati, jer to nije njegova obveza, već pravo. Tako javnost po prvi puta nije u jutarnjim vijestima mogla vidjeti predsjednika Republike kako na biralištu motivira građane na participiranje u najvažnijem demokratskom procesu.

Stoga ne treba isključiti scenarij po kojem će oporba, pa čak i predsjednik države, iduće četiri godine spočitavati budućoj Plenkovićevoj garnituri da nema legitimitet natpolovične volje birača.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP