Hrvatskim umirovljenicima je dobro: Europski su veće mirovine morali tražiti na ulici

Hrvatskim umirovljenicima nije toliko loše da bi zbog toga izašli na ulicu. Sudeći po odazivu na prosvjede, veće mirovine potrebnije su njihovim europskim kolegama, koji su ih tražili na trgovima, pred parlamentima i sjedištima vlada.

Takav se ironičan zaključak nameće nakon upozorenja Višnje Stanišić, predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), o raskoraku između nezadovoljstva mirovinama i spremnosti da se nešto poduzme. “Ne znam, s obzirom na to da su umirovljenici poprilično statični, nisu spremni na prosvjede. To smo imali prilike vidjeti i u travnju kad se nisu odazvali prosvjedu na koji smo ih pozvali. Tako da si čovjek koji put postavi pitanje je li stvarno istina da umirovljenici stvarno tako loše žive kad se jednostavno ne žele izboriti”, navodi.

Bolest, nepokretnost i troškovi puta nekima onemogućuju dolazak. No to teško može objasniti izostanak svih ostalih, uključujući one kojima se prosvjed održava nekoliko tramvajskih stanica od kuće.

Europski primjeri ne nude jamstvo da će svaki izlazak na ulicu završiti povećanjem mirovina. Ustupci se postižu kroz duge pregovore, parlamentarne dogovore, promjene proračuna i širi politički pritisak. Ali umirovljenici su svoje zahtjeve podupirali dolaskom, često tjednima i mjesecima, opet i opet. Hrvatski umirovljenici ne mogu se okupiti u respektabilnom broju niti jednom u deset godina.

Španjolska: 115.000 ljudi u Bilbau

Španjolske umirovljenike 2018. godine jako je razljutilo povećanje mirovina od samo 0,25 posto. Tražili su usklađivanje s inflacijom i zaštitu javnog mirovinskog sustava. U Bilbau su se okupljali svakoga ponedjeljka, a 17. ožujka prosvjedovalo je 115.000 ljudi, prema procjeni gradske uprave. Istoga dana gradska policija u Barceloni procijenila je 30.000 sudionika, a ona u Murciji oko 10.000. Umirovljenicima su potporu davali i radnici i studenti.

U travnju je Vlada s baskijskim PNV-om, čiji su joj glasovi trebali za proračun, dogovorila opće povećanje od 1,6 posto umjesto početnih 0,25 posto. Slijedila je isplata razlike za oko 9,44 milijuna mirovina. Zakonom iz prosinca 2021. vraćeno je usklađivanje prema prosječnoj godišnjoj inflaciji, jedan od glavnih zahtjeva umirovljeničkog pokreta. Do tog se rezultata došlo višegodišnjim pritiskom i pregovorima.

Italija: milijuni dobili veći dodatak

Na rimskoj Piazzi del Popolo 19. svibnja 2016. godine okupilo se oko 60.000 ljudi, prema procjeni organizatora, triju umirovljeničkih sindikata. Tražili su zaštitu kupovne moći, povoljniji porezni tretman i pomoć ljudima s niskim mirovinama. U rujnu iste godine sindikati i Vlada potpisali su sporazum, a mjere su ugrađene u proračun za 2017. godinu. Sindikati su otvaranje pregovora povezali s prethodnom mobilizacijom.

Godišnji dodatak, takozvana četrnaesta mirovina, povećan je za 30 posto za 2,14 milijuna dotadašnjih korisnika. Još 1,43 milijuna umirovljenika dobilo ga je prvi put. Nije riječ o punoj dodatnoj mjesečnoj mirovini za sve, nego o dodatku koji ovisi o prihodima i drugim uvjetima. No za milijune korisnika rezultat pritiska i pregovora mjerljiv je i danas stanjem na računu.

Francuska: povučeno povećanje davanja

Francuski umirovljenici 2018. godine pobunili su se protiv povećanja socijalnog davanja CSG za 1,7 postotnih bodova, koje im je smanjilo neto mirovine. Na prosvjedima diljem Francuske 15. ožujka sudjelovalo je više od 200.000 ljudi, objavio je sindikat CGT. Pariška policija za povorku u glavnom gradu navela je 7.200 sudionika.

Nakon mobilizacije umirovljenika i pobune žutih prsluka vlast je popustila: za dio umirovljenika stopa je od početka 2019. godine vraćena s 8,3 na 6,6 posto. Taj ustupak je obuhvatio oko pet milijuna umirovljenika. Povećanje nije povučeno svima, ali milijuni su profitirali.

Grčka: spriječen novi udar na mirovine

Grčki umirovljenici godinama su prosvjedovali protiv rezanja primanja. U Ateni ih je u prosincu 2016. prosvjedovalo oko 5.000, a u lipnju 2018. oko 2.000. Parlament je u prosincu 2018. godine, nakon višegodišnjih pritisaka, povukao nove rezove predviđene za početak sljedeće godine. Ti su se rezovi odnosili na 1,4 milijuna umirovljenika.

Uz ulični pritisak, odluku su omogućile bolje javne financije i suglasnost vjerovnika. Ranija smanjenja nisu poništena, a mirovine su ostale zamrznute do 2022. Ipak, spriječen je novi gubitak dijela već srezanih primanja.

Sarajevo: povećanja ugrađena u zakon

U Sarajevu se 25. listopada 2017. okupilo oko 10.000 umirovljenika. Tražili su novi mirovinski zakon, povećanje starijih mirovina i redovito usklađivanje. Vlada FBiH prijedlog zakona utvrdila je dan prije prosvjeda, a na dan okupljanja nastavljeni su razgovori s predstavnicima umirovljenika. Zakon se počeo primjenjivati u ožujku 2018. godine.

Prema Vladinim podacima, povećanje od deset posto dobilo je 54.785 korisnika umirovljenih do 31. srpnja 1998. godine, a povećanje od pet posto 53.454 korisnika umirovljenih nakon toga, do kraja 2007. godine. Prosvjed je bio dio pritiska da se dogovorena povećanja provedu.

Hrvati bi komentirali

Hrvatskim umirovljenicima, barem prema onome što nam pišu, također treba veća mirovina, no za nju se ipak ne bi osobno borili. Ako ih je pitati, rado bi organizirali revoluciju, ali na društvenoj mreži. Ili kako je to baš danas napisala naša pratiteljica Marija Bašić: “Zašto se ne uvažavaju komentari s Facebooka? Ionako se danas sve pismeno radi.” Nazdravlje.