Prati nas

Show

Znate li kako je nastala ‘Tonka’, pjesma naše mladosti?

Svake večeri kad liježem odlučim kako će se ujutro ustati neka nova Tonka. A kad ujutro ustanem, već u 5.30, s nekog radija čujem ‘Tonku’ ili neku drugu Popinu pjesmu i – ostajem ona stara.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Rajko Dujmić, Lisinski 1984. (screenshot: Youtube)

Pjesma “Tonka” je nastala 22.rujna 1983. Napisao ju je Momčilo Popadić, novinar, književnik, pjesnik i esejist, umjetnik rođen u Blatu koji je prerano otišao prije dvadeset i sedam godina. Pjesmu, koja je postala jedan od najvećih hitova Novih fosila, uglazbio je Rajko Dujmić.

No tko je Tonka o kojoj svi pjevamo? I zašto mora reći “more”, zašto mora reći “cvrčak”? Ona je supruga Momčila Popadića koja je za Večernji list ispričala sve o nastanku pjesme.


“Tonku” su Rajko i Pope napisali u dva sata ujutro. Tonka, naime nije mogla reći “r” i zato ju je suprug zezao. Kad je pjesma bila gotova, odmah su me nazvali da je čujem, prisjetila se Tonka Čović-Popadić koja ni danas ne može reći “r”.

Gospođa Tonka kaže da vrijeme liječi rane samo izvana. “Svake večeri kad liježem odlučim kako će se ujutro ustati neka nova Tonka. A kad ujutro ustanem, već u 5.30, s nekog radija čujem ‘Tonku’ ili neku drugu Popinu pjesmu i – ostajem ona stara.”

A to je samo jedna kap iz Popadićeva pjesnička opusa. Napisao je on najveće hitove hrvatske glazbe poput “Oprosti mi pape”, “Ča je život vengo fantažija”, “Svoju zvizdu slidim”, “Košulja plava”, “Skitnica”, “Ključ je ispod otirača”… Nestalo bi pola radijskog programa kada bismo njegove pjesme zamijenili tišinom.

“Pisao je svugdje, gdjegod bi se zatekao, možda najviše ovdje u kužini za stolom, ali ispisao je u životu i dosta stolnjaka. U nekadašnje Emone, više puta. Onda bih ja otkupila taj stolnjak sa stihovima. Eno ih tamo u ormaru nekoliko. Nedavno sam na poklon dobila još jedan takav ispisani kojeg je godinama kod sebe čuvao Andro Damjanić”, ispričala je uz smijeh Tonka za Dalmacijanews. “Kad bi pisao tekstove za, nazovimo to tako, primijenjenu glazbu, onda bi me uvijek zvao da pročitam. Nekad bi mu bilo drago što imam reći, nekad ne. Za neke pjesme bih mu otvoreno rekla da su ‘ljiga’, i on bi ih bacio”, rekla je za Express.

Pope, vrati se

Prije nekoliko dana premijerno je prikazan i prvi dokumentarni film o velikom Momčilu Popadiću  “Pope, vrati se”, U njemu su njegovi suradnici otkrili malo poznate pojedinosti života i rada ovog pjesnika i novinara. Dokumentarac je producirao je i režirao Toni Volarić, a snimatelj i montažer je Alen Horvatić.

“Momčilo je bio grof poezije i ako se neki novi takav ponovno rodio, a ja ne znam, neka mi se javi”, izjavio je nakon projekcije u prepunom splitskom kinu Karaman Rajko Dujmić.

Video: Novi Fosili pjevaju ‘Tonku’ 1984. godine u zagrebačkom Lisinskom

Video: Tonka Čović-Popadić u 8. katu (HTV, 2012.)

Momčilo Popadić Pop, Pope ili Momo (Blato na Korčuli, 25. ožujka 1947. – Split, 20. studenog 1990.), poznat kao autor brojnih tekstova hrvatskih evergreena (npr. “Oprosti mi, pape”), hrvatski je novinar, književnik, pjesnik i esejist. Hedonizam njegova pisanja, Momčila Popadića svrstava u doajene splitske pisane riječi zlatnog doba 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, kao i činjenica da je pisao jednako kao što je i živio, da mu je poezija bila što i disanje, da je živio za pisanje i od pisanja. (wiki)

.

Show

Olja Balašević (61) pokazala zavidnu liniju i sportski duh

Olivera Balašević, supruga Panonskog mornara Đorđa i bivša profesorica tjelesnog, i sama se prihvatila pisanja. Njezin prvijenac “Planeta Dvorište” idealno je ljetno štivo.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Svaka čast, kakvo tijelo i kakav skok”, “Prezgodna, prkosi vremenu”, “Jednom sportašica – uvijek sportašica” – samo su neki od oduševljenih komentara koji se mogu pročitati ispod najnovije Instagram objave Olivere Balašević, supruge Đorđa Balaševića koja je prije nekoliko tjedana napunila 61 godinu.

Doista, forma gospođe Olje je besprijekorna, no stoj na rukama te skok u bazen nije izvela tek tako već se usput prisjetila i jedne anegdote iz svojeg djetinjstva:


“Kupači sa obe strane reke kao i prolaznici preko mosta bili su, naravno, šokirani. Rekoh da sam bila  žgoljava, sićušna za svoje godine, pa je bilo  pravo čudo već i to  što toliko dete uopšte ume da pliva, a skok je sve ostavio bez daha. Sve osim mene, svom srećom. U odnosu na skokove koje sam kasnije činila u životu bio je krajnje jednostavan, na noge, sa vrlo niskim koeficijentom težine, kako bi to kasnije opisao moj trener Boris Pavlov, ali tih par sekundi  ne zaboravljaju se nikad. Bila sam laka kao pero, izronila sam takoreći još zaranjujući, kao zabačeni plutani plovak, i verovatno su posmatrači bili ushićeni, ali ni slučajno nisam bila uplašena, možda tek malo razočarana što nisam duže ostala u vazduhu. Dečaci iz dvorišta propustili su moj prvi skok, što sam uostalom i htela, lukavo isplivavši posle prvog skoka na drugoj strani,  samo da im ne bi palo na pamet da me  odgovaraju od sledećeg pokušaja. Okupili su se na obali uz prateći žamor koji je najavio da sam ponovo uz Radeta na ogradi mosta, i nisam bila sigurna da li mi to mašu ili se hvataju za glavu, ali sam izronivši dobro videla kako Zoran trčeći odlazi ka kući, u nameri da bar blagovremeno prijavi mami i time najveći deo neizbežne kazne prebaci na mene.”

Prelistajte galeriju fotografija u originalnoj objavi:

Ovaj tekst dio je iz Oljine knjige autobiografskih zapisa “Planeta Dvorište” objavljene prošle godine u kojem prepričava dosad nepoznate detalje iz svojeg ne uvijek lakog djetinjstva i pokazuje da riječima barata gotovo jednako vješto kao i njezin suprug Đole.

Nekako paralelno s objavom knjige (ne prve, već prve koju je imala strpljenja napisati, kako sama kaže), Olja se priključila i društvenim mrežama, točnije Instagramu, na kojem objavljuje isječke iz svoje knjige prisjećajući se djetinjstva i mladosti u Zrenjaninu.

Tražite li idealno ljetno štivo, možda je za vas upravo „Planeta Dvorište“, a usput možete vježbati skokove u vodu po uzoru na Oliveru.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP