Prati nas

Zdravlje

Genski test pokazuje je li kemoterapija nužna nakon uklanjanja tumora dojke

Oko 70 posto žena s ranim tumorom dojke i srednjim rizikom od recidiva mogu nakon uklanjanja tumora sigurno izbjeći kemoterapiju.

Objavljeno

|

Koliko se čeka na pregled?
foto: Mojevrijeme.hr

Oko 70 posto žena s ranim tumorom dojke i srednjim rizikom od recidiva mogu nakon uklanjanja tumora sigurno izbjeći kemoterapiju. “Ovo je veliko otkriće”, rekao je dr. Larry Norton iz centra za liječenje raka Sloan Kettering u New Yorku. “To znači da možda 100.000 žena samo u SAD-u ne treba kemoterapiju”, istaknuo je.

Studija, predstavljena na kongresu američkih onkologa u Chicagu (ASCO), bavila se time kako liječiti žene u ranoj fazi tumora dojke koje pozitivno odgovaraju na hormonalnu terapiju. Rizik od recidiva utvrđuje se testom Onkotip DX koji u obzir uzima 21 gen. Žene koje na testu imaju rezultat od nula do deset nakon operacije ne primaju kemoterapiju i liječe se hormonskom terapijom. One s višim rezultatom, od 26 do stotinu liječe se i jednom i drugom terapijom, prenosi Hina.



Istraživanje je obuhvatilo 10.000 žena s tumorom dojke koji nije metastazirao u limfne čvorove, pozitivno je reagirao na hormonalnu terapiju i bile su negativne na HER2 gen. Njih 6711 bilo je u kategoriji srednjeg rizika između 11 i 25 i nasumičnim odabirom dana im je ili samo hormonalna terapija ili hormonalna i kemoterapija zajedno.

Istraživanje je pokazalo da su sve žene starije od 50 godina s tim tipom tumora, više od 50 posto svih pacijentica u toj kategoriji, mogle izbjeći kemoterapiju. Uz to, žene s 50 godina i mlađe koje su imale rezultat od 0 do 15 također su mogle biti pošteđene kemoterapije i njezinih štetnih nuspojava. Ipak, kemoterapija je pozitivno utjecala na žene s 50 godina i mlađe čiji se rizik od recidiva kretao od 16 do 25, ustanovili su znanstvenici.

Dr. Steven Shak, medicinski direktor u tvrtki Genomic Health kaže da se četiri od deset Amerikanki s ranim tumorom dojke ne podvrgava testu utvrđivanja rizika recidiva i nada se da će rezultati studije to promijeniti. “Ovo je najbolji dokaz da taj test treba postati neizostavni dio kliničke prakse”, istaknuo je. Njegova kompanija trenutno osigurava testove za više od 900.000 pacijenata u više od 90 zemalja. Test u SAD-u stoji 4000 dolara i pokrivaju ga Medicare i sve veće osiguravajuće kuće.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati