Prati nas

Vijesti

Predsjednice, lijepo pjevate, no što je s obećanjem umirovljenicima?

Nismo sigurni da je predsjedničina pjesma zadržala kojeg Slavonca u Hrvatskoj, no znamo da se trbuhom za kruhom sele i umirovljenici. Podsjećamo ju na predizborno obećanje koje im je dala.

Objavljeno

|

Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar-Kitarović

Osim što je zaratila s matičnom strankom i premijerom Andrejem Plenkovićem te pohvalila opozicijski Most, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se i sa Željkom Markić kako bi se informirala o referendumskim inicijativama. Prozvala je “političke elite iz zagrebačkih salona”, iako im i sama pripada, pa je referendumsku inicijativu za izmjenu izbornog zakona nazvala legitimnom, iako su je vodeći ustavni stručnjaci proglasili neustavnom. A predsjednica je, znamo, čuvarica Ustava.

No kad joj već u sazivanju sjednice Vlade i lupanje šakom po premijerskom stolu nije pomogla ni molitva u Fatimi, prihvatila se pjesme pa je u Valpovu snimila kratak spot s tamburašima za potrebe svoje Facebook stranice. “Vratite se na ognjište svoje. Hej, Slavonci, Slavonija zove”, zapjevala je predsjednica u dolje priloženom spotu, samo godinu dana nakon što je izjavila da “ljudi imaju slobodan izbor te da mogu otići ako smatraju da im ovdje nije dovoljno dobro.”


„Nema ništa od zova Slavonije dok radnik ima 3.000 kuna plaću, moja predsjednice“, jedan je od komentara, dok se drugi pita spada li pjevanje po poljoprivrednim sajmovima u posao predsjednice. No treći kaže: „Bravo Kraljice naša. Gdje god dođete sve sja k’o i vi, naša predsjednice.“

Nismo sigurni da je predsjedničina pjesma zadržala kojeg Slavonca u Hrvatskoj, no znamo da se trbuhom za kruhom, uz mlade, sele i umirovljenici. Podsjećamo ju na predizborno obećanje koje im je dala.

Izborni program: Moje obećanje starijim građanima

Više ću skrbiti za ljude starije životne dobi u svim dijelovima Republike Hrvatske koji ne mogu vlastitim prihodima pokrivati troškove zdravstvene skrbi. Zalagati se za usklađivanje mirovina s rastom plaća, BDP-om i troškovima života, s ciljem dosezanja mirovina do razine 60% prosječne plaće i time osiguravati egzistencijalni minimum mjesečnih primanja. Zalagati se za osiguranje smještaja za svakog umirovljenika u umirovljeničkim domovima koji to žele, bez obzira na njihovo imovno stanje i za razradu modela poticajnog smještaja u obiteljskim domovima. Imovinu u vlasništvu RH (vojarne, hotele, zemljišta, stare tvornice, škole i dr.) koja nije u uporabi ili je proglašena neperspektivnom, prenamijeniti u umirovljeničke domove financiranjem iz umirovljeničkih fondova i osiguravajućih društava (zdravstveno i životno osiguranje). Poticati programe dnevnog boravka i pomoći u kući starijim osobama po modelu mladi za stare i volonterske skrbi o starijim osobama u lokalnim zajednicama u volonterskim centrima. Za osamljene ljude kasnije životne dobi uspostaviti institucionalne i izvan institucionalne sustave i pokrenuti programe aktivnog starenja, organiziranih športsko-rekreacijskih aktivnosti, druženja, odlaska na izlete, hodočašća, kulturna i umjetnička događanja i slično. Protiviti se diskriminaciji starijih osoba na tržištu rada i zalagati se za povratak radno sposobnih umirovljenika u svijet rada, posebno iz redova braniteljske populacije.

.

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Objavljeno

|

Autor

Zašto su ljudi siromašni?

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP