Prati nas

Mozaik

Nakon tridesete nova glazba nas ne zanima. Zašto?

Ista će pjesma, objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejdžerskim godinama, biti najpopularnija u vašoj dobnoj skupini i desetljeće poslije. Istraživanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osjećaj ugode u mozgu i otpušta dopamin, serotonin, oksitocin i ostale ‘sretne’ kemikalije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Blondie

Većina ljudi prestaje tragati za novom muzikom već poslije tridesetog rođendana, rezultati su nedavno provedenog istraživanja glazbene platforme Deezer, javlja Hina.

Poznata je životna činjenica da stariji ljudi vole pričati kako je nekada bilo bolje. Možete se uvjeravati da ćete zauvijek ostati mladi ili slobodna duha, ali prije ili kasnije ćete početi gunđati zbog novotarija koje vas okružuju. Nekima se to možda dogodi i prije nego što se nadaju. Istraživanje Deezera (platforme za slušanje glazbe, op.mv.) sugerira da ljudi prestaju otkrivati novu glazbu u prosjeku s trideset godina i šest mjeseci.


Glazbena streaming usluga provela je istraživanje na tisuću građana Velike Britanije o njihovim glazbenim preferencijama i navikama slušanja glazbe. Čak 60 posto ispitanika odgovorilo je da stalno sluša iste pjesme, ne trudeći se otkrivati novu glazbu. Nešto više od četvrtine ispitanika uopće nemaju želju poslušati glazbene brojeve izvan preferiranih glazbenih žanrova.

Istraživanje je pokazalo i kako su ispitanici u svojoj 24. godini bili najaktivniji u potrazi za novom muzikom. Tada je čak tri četvrtine njih slušalo deset ili više novih pjesama tjedno, dok ih je 64 posto otkrivalo po pet novih izvođača svakoga mjeseca. Nakon toga, međutim, izgleda da počinje opadati sposobnost ljudi da tim tempom prate glazbene trendove. I u nekom trenutku jednostavno prestanu.

Glazba kao povratak u prošlost

Zasićenost prevelikom količnim novih singlova na tržištu (19 posto), obveze na radnom mjestu (16 posto) i briga za malu djecu (11 posto) navedeni su kao glavni razlozi zbog kojih je potraga za novim pjesmama, albumima i autorima u padu. “S toliko odlične glazbe na tržištu nije čudno što se osjeti prezasićenost. To često rezultira time da ostanemo ‘glazbeno paralizirani’ poslije tridesete”, kaže glazbeni urednik Adam Read.

U tinejdžerskoj dobi najviše se u prosjeku sluša pop muzika, ali glazbeni ukus “sazrije” negdje do tridesete. Do 33. godine raste vjerojatnost da ljudi nikada više neće slušati novu glazbu.

Neke ranije studije sugeriraju da stalno slušamo iste pjesme zbog glazbene nostalgije. Na primjer, velika studija objavljena u časopisu Memory & Cognition pokazala je da glazba ima snažan učinak na evociranje uspomena iz škole ili s fakulteta.

Početkom ove godine ekonomist Seth Stephens-Davidowitz analizirao je podatke Spotifya u New York Timesu i otkrio da će ista pjesma, objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejdžerskim godinama, biti najpopularnija u vašoj dobnoj skupini i desetljeće poslije. Istraživanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osjećaj ugode u mozgu i otpušta dopamin, serotonin, oksitocin i ostale “sretne” kemikalije.

Što pjesmu više volimo, to više tih kemikalija teče našim tijelom. To se događa svima, ali tijekom adolescentskih godina naš mozak prolazi kroz mnoge promjene. Puni smo hormona, osjećajni i osjetljivi, pa ako nam se pjesma tada svidi, velika je vjerojatnost da će to biti zauvijek. To ne znači da kasnije u životu nećete čuti koja će vam se dopasti, ali vjerojatno neće imati jednako jak učinak, jednostavo zato jer više nismo takve “spužve”.

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP