Prati nas

Mozaik

Nakon tridesete nova glazba nas ne zanima. Zašto?

Ista će pjesma, objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejdžerskim godinama, biti najpopularnija u vašoj dobnoj skupini i desetljeće poslije. Istraživanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osjećaj ugode u mozgu i otpušta dopamin, serotonin, oksitocin i ostale ‘sretne’ kemikalije.

Objavljeno

|

Blondie

Većina ljudi prestaje tragati za novom muzikom već poslije tridesetog rođendana, rezultati su nedavno provedenog istraživanja glazbene platforme Deezer, javlja Hina.

Poznata je životna činjenica da stariji ljudi vole pričati kako je nekada bilo bolje. Možete se uvjeravati da ćete zauvijek ostati mladi ili slobodna duha, ali prije ili kasnije ćete početi gunđati zbog novotarija koje vas okružuju. Nekima se to možda dogodi i prije nego što se nadaju. Istraživanje Deezera (platforme za slušanje glazbe, op.mv.) sugerira da ljudi prestaju otkrivati novu glazbu u prosjeku s trideset godina i šest mjeseci.


Glazbena streaming usluga provela je istraživanje na tisuću građana Velike Britanije o njihovim glazbenim preferencijama i navikama slušanja glazbe. Čak 60 posto ispitanika odgovorilo je da stalno sluša iste pjesme, ne trudeći se otkrivati novu glazbu. Nešto više od četvrtine ispitanika uopće nemaju želju poslušati glazbene brojeve izvan preferiranih glazbenih žanrova.

Istraživanje je pokazalo i kako su ispitanici u svojoj 24. godini bili najaktivniji u potrazi za novom muzikom. Tada je čak tri četvrtine njih slušalo deset ili više novih pjesama tjedno, dok ih je 64 posto otkrivalo po pet novih izvođača svakoga mjeseca. Nakon toga, međutim, izgleda da počinje opadati sposobnost ljudi da tim tempom prate glazbene trendove. I u nekom trenutku jednostavno prestanu.

Glazba kao povratak u prošlost

Zasićenost prevelikom količnim novih singlova na tržištu (19 posto), obveze na radnom mjestu (16 posto) i briga za malu djecu (11 posto) navedeni su kao glavni razlozi zbog kojih je potraga za novim pjesmama, albumima i autorima u padu. “S toliko odlične glazbe na tržištu nije čudno što se osjeti prezasićenost. To često rezultira time da ostanemo ‘glazbeno paralizirani’ poslije tridesete”, kaže glazbeni urednik Adam Read.

U tinejdžerskoj dobi najviše se u prosjeku sluša pop muzika, ali glazbeni ukus “sazrije” negdje do tridesete. Do 33. godine raste vjerojatnost da ljudi nikada više neće slušati novu glazbu.

Neke ranije studije sugeriraju da stalno slušamo iste pjesme zbog glazbene nostalgije. Na primjer, velika studija objavljena u časopisu Memory & Cognition pokazala je da glazba ima snažan učinak na evociranje uspomena iz škole ili s fakulteta.

Početkom ove godine ekonomist Seth Stephens-Davidowitz analizirao je podatke Spotifya u New York Timesu i otkrio da će ista pjesma, objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejdžerskim godinama, biti najpopularnija u vašoj dobnoj skupini i desetljeće poslije. Istraživanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osjećaj ugode u mozgu i otpušta dopamin, serotonin, oksitocin i ostale “sretne” kemikalije.

Što pjesmu više volimo, to više tih kemikalija teče našim tijelom. To se događa svima, ali tijekom adolescentskih godina naš mozak prolazi kroz mnoge promjene. Puni smo hormona, osjećajni i osjetljivi, pa ako nam se pjesma tada svidi, velika je vjerojatnost da će to biti zauvijek. To ne znači da kasnije u životu nećete čuti koja će vam se dopasti, ali vjerojatno neće imati jednako jak učinak, jednostavo zato jer više nismo takve “spužve”.

.

Aktivno starenje

Kakvi starci želimo biti? Namrgođeni i ogorčeni ili dobri i nesebični?

Mladi starost smatraju čekaonicom smrti. No stariji ljudi imaju bezbroj zadataka koje još trebaju obaviti i još više mogućnosti kako uljepšati život drugima. Sve se svodi na svjesne životne odabire i prioritete.

Objavljeno

|

Autor

Kako biti sretan u starosti?

Kako stare, neki ljudi borbu zamjenjuju pomirljivošću. Bitke koje su vodili u svojem poslovnom okruženju zamijenili su brigom o vrtu, volontiranjem u lokalnoj udruzi, šetnjama prirodom… Mnogi od njih će reći kako su shvatili da ne mogu promijeniti svijet, nesvjesni da ga upravo oni mijenjaju nabolje.

I zbog toga ih mladi često sažalijevaju pa govore da su potrošeni, da su se predali ili da su u čekaonici smrti. No popularni američki psiholog Marty Nemko misli da su stariji ljudi izuzetni jer upravo oni imaju više vremena, iskustva i mudrosti za činjenje važnih stvari koje mladi žele učiniti, ali ih zbog hektičnog načina života i drugih objektivnih prepreka ne čine.


Na popisu koje je napravio dr. Nemko su iznimne i važne stvari kao što su mentoriranje mladih, pisanje memoara i obiteljske povijesti ili “liječenja” odnosa koji su otišli u krivom smjeru, a vrijedni su truda. Starijima ovaj psiholog savjetuje da budu podrška onima koji moraju napraviti red u svojim životima, bilo da je riječ o čišćenju stana, mršavljenju ili pronalasku posla.

“Napišite lijepo pismo nekome. Prijatelju, nekom stručnjaku ili osobi kojoj se divite. Zasadite cvjetnjak koji će uljepšati život prolaznicima. Neka vam dobrotvorne aktivnosti postanu hobi”, samo su neki od savjeta koje dr. Nemko daje starijima.

 “Ako ste mladi i oko sebe vidite naborana lice, nemojte ih odbaciti kao nevažne. Ako ste stari, osim ako vam življenje samo po sebi nije napor, imate brojne izbore. S jedne strane, možete biti ogorčeni i namrgođeni. S druge strane, možete postati dobra osoba koja će se nesebično davati drugima oko sebe”, kaže ovaj psiholog. Što ste vi odabrali?

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP