Prati nas

Mozaik

Nakon tridesete nova glazba nas ne zanima. Zašto?

Ista će pjesma, objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejdžerskim godinama, biti najpopularnija u vašoj dobnoj skupini i desetljeće poslije. Istraživanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osjećaj ugode u mozgu i otpušta dopamin, serotonin, oksitocin i ostale ‘sretne’ kemikalije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Blondie

Većina ljudi prestaje tragati za novom muzikom već poslije tridesetog rođendana, rezultati su nedavno provedenog istraživanja glazbene platforme Deezer, javlja Hina.

Poznata je životna činjenica da stariji ljudi vole pričati kako je nekada bilo bolje. Možete se uvjeravati da ćete zauvijek ostati mladi ili slobodna duha, ali prije ili kasnije ćete početi gunđati zbog novotarija koje vas okružuju. Nekima se to možda dogodi i prije nego što se nadaju. Istraživanje Deezera (platforme za slušanje glazbe, op.mv.) sugerira da ljudi prestaju otkrivati novu glazbu u prosjeku s trideset godina i šest mjeseci.


Glazbena streaming usluga provela je istraživanje na tisuću građana Velike Britanije o njihovim glazbenim preferencijama i navikama slušanja glazbe. Čak 60 posto ispitanika odgovorilo je da stalno sluša iste pjesme, ne trudeći se otkrivati novu glazbu. Nešto više od četvrtine ispitanika uopće nemaju želju poslušati glazbene brojeve izvan preferiranih glazbenih žanrova.

Istraživanje je pokazalo i kako su ispitanici u svojoj 24. godini bili najaktivniji u potrazi za novom muzikom. Tada je čak tri četvrtine njih slušalo deset ili više novih pjesama tjedno, dok ih je 64 posto otkrivalo po pet novih izvođača svakoga mjeseca. Nakon toga, međutim, izgleda da počinje opadati sposobnost ljudi da tim tempom prate glazbene trendove. I u nekom trenutku jednostavno prestanu.

Glazba kao povratak u prošlost

Zasićenost prevelikom količnim novih singlova na tržištu (19 posto), obveze na radnom mjestu (16 posto) i briga za malu djecu (11 posto) navedeni su kao glavni razlozi zbog kojih je potraga za novim pjesmama, albumima i autorima u padu. “S toliko odlične glazbe na tržištu nije čudno što se osjeti prezasićenost. To često rezultira time da ostanemo ‘glazbeno paralizirani’ poslije tridesete”, kaže glazbeni urednik Adam Read.

U tinejdžerskoj dobi najviše se u prosjeku sluša pop muzika, ali glazbeni ukus “sazrije” negdje do tridesete. Do 33. godine raste vjerojatnost da ljudi nikada više neće slušati novu glazbu.

Neke ranije studije sugeriraju da stalno slušamo iste pjesme zbog glazbene nostalgije. Na primjer, velika studija objavljena u časopisu Memory & Cognition pokazala je da glazba ima snažan učinak na evociranje uspomena iz škole ili s fakulteta.

Početkom ove godine ekonomist Seth Stephens-Davidowitz analizirao je podatke Spotifya u New York Timesu i otkrio da će ista pjesma, objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejdžerskim godinama, biti najpopularnija u vašoj dobnoj skupini i desetljeće poslije. Istraživanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osjećaj ugode u mozgu i otpušta dopamin, serotonin, oksitocin i ostale “sretne” kemikalije.

Što pjesmu više volimo, to više tih kemikalija teče našim tijelom. To se događa svima, ali tijekom adolescentskih godina naš mozak prolazi kroz mnoge promjene. Puni smo hormona, osjećajni i osjetljivi, pa ako nam se pjesma tada svidi, velika je vjerojatnost da će to biti zauvijek. To ne znači da kasnije u životu nećete čuti koja će vam se dopasti, ali vjerojatno neće imati jednako jak učinak, jednostavo zato jer više nismo takve “spužve”.

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni mirisni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP