Prati nas

Vijesti

Stari roditelji iz Međimurja tužili djecu za uzdržavanje, dobili su sud

Drugi je sin ratni invalid koji prima 7000 mirovine mjesečno, jedna kćer je nezaposlena i nema nikakvih primanja, kao ni njezin suprug koji je zatvorio obrt, treći sin ima 6000 kuna plaće, a supruga 3000, no mjesečno im, tvrde, 5000 kuna treba samo za školovanje djece, a 2000 kuna za režije, četvrti sin je u Njemačkoj, ima kuću i dvije vikendice, peti ima građevinsku tvrtku…

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Hoće li u budućnosti biti mirovina?
foto: Pixabay

Općinski sud u Čakovcu presudio je da starijem bračnom paru iz jednog međimurskog sela njihovo šestero djece mora mjesečno plaćati po 200 kuna za uzdržavanje, javlja Večernji list.

Djecu su tužili 2014. godine, postupak je ponovljen i ovih je dana donesena nepravomoćna presuda. Tužitelji su naveli da su stari, nesposobni za rad i bez mirovine te da si ne mogu kupiti hranu, lijekove i platiti režije. Zato su tražili da im svako od šestoro djece, na ime uzdržavanja, a prema Obiteljskom zakonu, plati 400 kuna mjesečno. Utvrđeno je da primaju minimalnu naknadu u iznosu 960 kuna.


S jednim su sinom 2014. sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju, no nakon par mjeseci su ga raskinuli. Jedan sin pravdao se da prima samo 3700 kuna plaće koju nije dobio osam mjeseci, a njegova supruga je na minimalcu. Imaju minuse na računu i troje maloljetne djece. Branio se da se ni roditelji nisu “posebno brinuli” za njega i braću kad su bili djeca, te da su ih ostavili na brigu baki jer su otišli raditi u Austriju. Kad je mogao, pomagao je, ali sad, veli, više ne može.

Drugi je sin ratni invalid koji prima 7000 mirovine mjesečno, jedna kćer je nezaposlena i nema nikakvih primanja, kao ni njezin suprug koji je zatvorio obrt, treći sin ima 6000 kuna plaće, a supruga 3000, no mjesečno im, tvrde, 5000 kuna treba samo za školovanje djece, a 2000 kuna za režije, četvrti sin je u Njemačkoj, ima kuću i dvije vikendice, peti ima građevinsku tvrtku… Sud je djelomično prihvatio zahtjev tužitelja i odredio da djeca roditeljima moraju pomagati s ukupno 1200 kuna mjesečno, javlja Večernji.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP