Prati nas

Vijesti

Vatreni se vraćaju s milijunima dolara

Hrvatska je već sad bogatija za 22 milijuna dolara, a ako osvojimo broncu, taj je iznos za 2 milijuna dolara viši. Za drugo mjesto reprezentacija će osvojiti 28 milijuna dolara, ali ako reprezentativci postanu svjetski prvaci, HNS se iz Rusije vraća kući bogatiji za vrtoglavih 38 milijuna dolara.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović, Svjetsko nogometno prvenstvo, Soči

Za ovo je prvenstvo iznos fonda povećan za čak 40 posto u odnosu na prvenstvo 2014. godine i iznosi ukupno 791 milijun dolara, koji će biti raspodijeljen na sve sudionike prvenstva, prenosi N1.

Od 791 milijuna dolara iz fonda, 400 milijuna bit će raspodijeljeno na 32 reprezentacije koje su sudjelovale u prvenstvu, ovisno o njihovu plasmanu, dok će 209 milijuna dobiti nogometni klubovi, čiji su igrači sudjelovali na prvenstvu, a preostalih 134 milijuna bit će iskorišteni za osiguranje i naknadu klubovima čiji se igrači ozlijede tijekom nastupa na Svjetskom prvenstvu, piše portal Total Sportek.


Svaka će od 32 reprezentacije, koje su sudjelovale na SP-u, dobiti 1,5 milijun dolara samo zbog sudjelovanja na prvenstvu. One reprezentacije koje su ispale u grupnoj fazi natjecanja dobit će po osam milijuna dolara.

One koje su prošle grupnu fazu dobit će 12 milijuna, dok reprezentacije koje su izgubile u četvrtfinalu dobivaju 16 milijuna dolara. Četvrtoplasiranoj reprezentaciji ide 22 milijuna dolara, za treće mjesto dobit će 24 milijuna. Za srebrnu medalju nagradni fond iznosi 28 milijuna dolara, dok će reprezentacija koja postane svjetski prvak dobiti 38 milijuna dolara.

Drugim riječima, Hrvatska je već sad bogatija za 22 milijuna dolara, a ako osvojimo broncu, taj je iznos za 2 milijuna dolara viši. Za drugo mjesto reprezentacija će osvojiti 28 milijuna dolara, ali ako reprezentativci postanu svjetski prvaci, HNS se iz Rusije vraća kući bogatiji za vrtoglavih 38 milijuna dolara.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP