Prati nas

Mozaik

Mladi nemaju kamo, ali i vole život s mamom i tatom

Komotno je živjeti u roditeljskoj kući, dati eventualno novčano neki doprinos za mjesečne režijske troškove, ali ipak, više-manje, dolaziti na gotovo. I na skuhano, i na oprano, i na izglačano, i na uređen stan.

Objavljeno

|

Kako razgovarati s odraslom djecom? Što kad djeca odrastu?
foto: BigStock

Prosječna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljsko kućanstvo u našoj zemlji očekivano je visoka i iznosi čak 31,9 godina, javlja Glas Slavonije. Prije nekoliko je mjeseci objavljeno i kako, prema Eurostatovim podacima za 2016., u Hrvatskoj gotovo 59 % mladih u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima, po čemu smo rekorderi u Europskoj uniji, u kojoj u prosjeku upola manje mladih te dobi (28,5 %) živi s roditeljima.

Kako kaže splitska psihologinja Mirjana Nazor, neka su istraživanja pokazala da i u ostalim europskim državama mladi relativno kasno napuštaju roditeljski dom, no naši su mladi, kaže, među onima koji to čine najkasnije.


“Mislim da to, nažalost, ima najviše veze s financijskim razlozima. Koliko je meni poznato, mladi danas vrlo teško dolaze do stanova, a ako nešto iznajmljuju, upitno je kolike su tu cijene. Ovdje u Dalmaciji je, recimo, strašan problem, što najčešće ne mogu na duže vrijeme unajmiti stan jer se ljeti želi zaraditi na turističkim gostima, kojima se to može naplatiti puno više. Tako da 1. lipnja mnogi dobivaju otkaze u stanovima, pa je tek negdje u listopadu ovo ‘normalno iznajmljivanje’ na redu. Mislim da je mladima s te strane jako teško ako nemaju dovoljno novca da si kupe stan.

A bojim se da ih je puno koji to ne mogu i prisiljeni su ili živjeti s roditeljima ili ići u ta podstanarstva koja su također vrlo, vrlo skupa. S druge je strane tu i problem nezaposlenosti jer kada bi mladi u većoj mjeri radili, tada bi imali bolje prihode i češće si mogli i priuštiti taj samostalan život. A onda, bojim se da se mladi nakon određene dobi, ako nisu stvorili vlastitu obitelj nego su ostali samci, bez obzira na to je li riječ o mladićima ili djevojkama, na neki način i naviknu na to“, ističe psihologinja.

Dodaje kako je komotno živjeti u roditeljskoj kući, dati eventualno novčano neki doprinos za mjesečne režijske troškove, ali ipak, više-manje, dolaziti na gotovo. I na skuhano, i na oprano, i na izglačano, i na uređen stan. „Jer ti roditelji rade za svoju djecu, misleći da tako treba i da to moraju”, zaključuje Nazor za Glas Slavonije.

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP