Prati nas

Vijesti

Mirovinska reforma pred vratima: Što nas čeka?

Nije problem financijska nego socijalna održivost mirovina. Hrvatski umirovljenik ima manje od 50 posto svoje plaće, dok je drugdje to 70 i više posto, kaže Vidović.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Dugonajavljivana mirovinska reforma ove Vlade sljedeći bi tjedan trebala ugledati svjetlo dana. Nekoliko je prijedloga već procurili u javnost: – produljenje radnog vijeka do 67. godine za žene i muškarce od 2031.; veća penalizacija prijevremenog umirovljenja; prilagodba beneficiranog radnog staža 21. stoljeću; uvođenje nacionalne mirovine i mogućnost da umirovljenici rade 4 sata., javlja HTV.

Prijedlog prema kojem bi pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu imali samo osiguranici koji bi štednju iz drugog stupa vratili u prvi izazvala je najviše pozornosti. Što je oporba iščitala kao ukidanje drugog stupa. O detaljima mirovinske reforme u emisiji Otvoreno su govorili Marko Pavić,  ministar rada i mirovinskog sustava; Davorko Vidović, bivši ministar rada i socijalne skrbi (SDP); Milan Dalmacija, suradnik Sindikata umirovljenika Hrvatske i Mladen Vedriš, profesor, ekonomski komentor.


Pavić: Umirovljenici će raditi 4 sata i primati punu mirovinu

Ministar Marko Pavić kazao je kako je prijedlog mirovinske reforme blizu faze finalizacije, a cilj mu je održanje sustava. “Trebao bi donijeti povećanje mirovina za sadašnje umirovljenike kojima će se riješiti i dodatno zdravstveno osiguranje te rast od tri posto minimalnih mirovina. Omogućit ćemo rad od 4 sata sadašnjim i budućim umirovljenicima uz primanje cjelovite mirovine. Treba osigurati srednjoj generaciji, posebice ženama – dodatnih 500, 600 kuna kako bi im mirovine bile barem kao sadašnje. Trošak toga će iznositi 40 milijardi kuna”, kazao je ministar.

Posebno se, dodao je – treba osnažiti drugi stup za mlade, tj. one koji će cijeli život u njega ulagati. Naglasio je kako nema govora o ukidanju drugog stupa, nego se ide s pravom izbora. Država će osigurati i svoje osiguravajuće mirovinsko društvo koje će bolje upravljati sredstvima. “Svakako treba reći da će 300 tisuća građana rođenih nakon 1962. – primati mirovinu manju od minimalne i uz dodatak od 27 posto”, kazao je Pavić koji predlaže rast izdvajanja za 2. stup sa 5 na 6% do 2020. pa postupan rast do 10 posto. Naglasio je kako hrvatski građani rade puno manje (u prosjeku 30 godina) od građana EU-a i spomenuo je primjer Njemačke (prosjek je 37 godina).

Vedriš: Stabilnost sustava jamče samo zaposlenost i veće plaće

Pokretanje mirovinske reforme je neminovnost, ali reforma mora biti bilancirana, socijalno i financijski održiva, smara Mladen Vedriš. Napomenuo je da gotovo trećina PDV-a iz proračuna odlazi na dodatak u odnosu na doprinose koji se prikupe kroz mirovinski fond. “Poslodavci gledaju ukupno opterećenje i na državi je da smanji to ukupno opterećenje”, kazao je. Ministar Pavić je rekao kako bi se smanjilo izdvajanje za 1. mirovinski stup za 1 posto. Ulaganje u prvi stup iznosilo bi 14 posto, a u drugi 6 posto. Ideja je pojačati gospodarsku aktivnost koja puni proračun”, kazao je Pavić. Vedriš smatra kako osnovicu za izdvajanje i stabilnost sustava jamči samo nova vrijednost, veća zaposlenost, ali i veće plaće. Bez razgovora o dinamičnosti privrede – bojim se da se radi o ‘kvadraturi kruga’, kazao je.

Vidović: Što je socijalno održivošću sustava?

Davorko Vidović (SDP) je kazao kako ‘de facto’ dolazi do ukidanja 2. mirovinskog stupa. Smeta ga što se na prvo mjesto stavlja financijska održivost sustava. “Nije problem financijska nego socijalna održivost mirovina. Hrvatski umirovljenik ima manje od 50 posto svoje plaće, dok je drugdje to 70 i više posto, kazao je. “Treba osigurati iole normalan život umirovljenika. Treba se osigurati rast mirovina. Ključ za rješenje problema je veći broj zaposlenih i veća primanja onih koji rade”, kazao je. Ministar Pavić je kazao kako to prestavlja ‘popis želja’ i da je financijska održivost sustava nužna. Pritom je kazao kako je stopa zaposlenosti u Danskoj oko 80 posto. Vidović smatra kako treba razvijati ljudski potencijal, povećati konkurentnost i orgaizirati cjeloživotno obrazovanje te ići ka povećanju godina staža, a ne dizanju dobi za starosnu mirovinu. Ministar Pavić se s tim složio. Dodao je kako je za mandata ove Vlade, kroz različite mjere – prosjećna plaća povećana za 710 kuna.

Dalmacija: Podržavamo rad u mirovini i dobrovoljni izlazak iz 2. stupa

Milan Dalmacija (SUH) smatra kako u prijedlogu reforme umirovljenik nije u fokusu. “Iz prijedloga mogu podržati samo dozvolu da se umirovljeniku da na izbor: raditi puno radno vrijeme i primati pola mirovine. Također podržava dobrovoljni prelazak iz drugog u prvi mirovinski stup. Dodatak od 27 posto ne postoji”, kazao je. Protiv je dizanja dobne granice za odlazak u mirovinu, jer se mora uzeti da naši ljudi kraće žive (hrvatski umirovljenik zdravo živi 5, a europski 10 godina). Prelaže da se održi dobna granica od 65 godina za odlazak u mirovinu, ali da se radni staž poveća za 10 do 15 godina.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP