Prati nas

Vijesti

Mirovinska reforma pred vratima: Što nas čeka?

Nije problem financijska nego socijalna održivost mirovina. Hrvatski umirovljenik ima manje od 50 posto svoje plaće, dok je drugdje to 70 i više posto, kaže Vidović.

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Dugonajavljivana mirovinska reforma ove Vlade sljedeći bi tjedan trebala ugledati svjetlo dana. Nekoliko je prijedloga već procurili u javnost: – produljenje radnog vijeka do 67. godine za žene i muškarce od 2031.; veća penalizacija prijevremenog umirovljenja; prilagodba beneficiranog radnog staža 21. stoljeću; uvođenje nacionalne mirovine i mogućnost da umirovljenici rade 4 sata., javlja HTV.

Prijedlog prema kojem bi pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu imali samo osiguranici koji bi štednju iz drugog stupa vratili u prvi izazvala je najviše pozornosti. Što je oporba iščitala kao ukidanje drugog stupa. O detaljima mirovinske reforme u emisiji Otvoreno su govorili Marko Pavić,  ministar rada i mirovinskog sustava; Davorko Vidović, bivši ministar rada i socijalne skrbi (SDP); Milan Dalmacija, suradnik Sindikata umirovljenika Hrvatske i Mladen Vedriš, profesor, ekonomski komentor.


Pavić: Umirovljenici će raditi 4 sata i primati punu mirovinu

Ministar Marko Pavić kazao je kako je prijedlog mirovinske reforme blizu faze finalizacije, a cilj mu je održanje sustava. “Trebao bi donijeti povećanje mirovina za sadašnje umirovljenike kojima će se riješiti i dodatno zdravstveno osiguranje te rast od tri posto minimalnih mirovina. Omogućit ćemo rad od 4 sata sadašnjim i budućim umirovljenicima uz primanje cjelovite mirovine. Treba osigurati srednjoj generaciji, posebice ženama – dodatnih 500, 600 kuna kako bi im mirovine bile barem kao sadašnje. Trošak toga će iznositi 40 milijardi kuna”, kazao je ministar.

Posebno se, dodao je – treba osnažiti drugi stup za mlade, tj. one koji će cijeli život u njega ulagati. Naglasio je kako nema govora o ukidanju drugog stupa, nego se ide s pravom izbora. Država će osigurati i svoje osiguravajuće mirovinsko društvo koje će bolje upravljati sredstvima. “Svakako treba reći da će 300 tisuća građana rođenih nakon 1962. – primati mirovinu manju od minimalne i uz dodatak od 27 posto”, kazao je Pavić koji predlaže rast izdvajanja za 2. stup sa 5 na 6% do 2020. pa postupan rast do 10 posto. Naglasio je kako hrvatski građani rade puno manje (u prosjeku 30 godina) od građana EU-a i spomenuo je primjer Njemačke (prosjek je 37 godina).

Vedriš: Stabilnost sustava jamče samo zaposlenost i veće plaće

Pokretanje mirovinske reforme je neminovnost, ali reforma mora biti bilancirana, socijalno i financijski održiva, smara Mladen Vedriš. Napomenuo je da gotovo trećina PDV-a iz proračuna odlazi na dodatak u odnosu na doprinose koji se prikupe kroz mirovinski fond. “Poslodavci gledaju ukupno opterećenje i na državi je da smanji to ukupno opterećenje”, kazao je. Ministar Pavić je rekao kako bi se smanjilo izdvajanje za 1. mirovinski stup za 1 posto. Ulaganje u prvi stup iznosilo bi 14 posto, a u drugi 6 posto. Ideja je pojačati gospodarsku aktivnost koja puni proračun”, kazao je Pavić. Vedriš smatra kako osnovicu za izdvajanje i stabilnost sustava jamči samo nova vrijednost, veća zaposlenost, ali i veće plaće. Bez razgovora o dinamičnosti privrede – bojim se da se radi o ‘kvadraturi kruga’, kazao je.

Vidović: Što je socijalno održivošću sustava?

Davorko Vidović (SDP) je kazao kako ‘de facto’ dolazi do ukidanja 2. mirovinskog stupa. Smeta ga što se na prvo mjesto stavlja financijska održivost sustava. “Nije problem financijska nego socijalna održivost mirovina. Hrvatski umirovljenik ima manje od 50 posto svoje plaće, dok je drugdje to 70 i više posto, kazao je. “Treba osigurati iole normalan život umirovljenika. Treba se osigurati rast mirovina. Ključ za rješenje problema je veći broj zaposlenih i veća primanja onih koji rade”, kazao je. Ministar Pavić je kazao kako to prestavlja ‘popis želja’ i da je financijska održivost sustava nužna. Pritom je kazao kako je stopa zaposlenosti u Danskoj oko 80 posto. Vidović smatra kako treba razvijati ljudski potencijal, povećati konkurentnost i orgaizirati cjeloživotno obrazovanje te ići ka povećanju godina staža, a ne dizanju dobi za starosnu mirovinu. Ministar Pavić se s tim složio. Dodao je kako je za mandata ove Vlade, kroz različite mjere – prosjećna plaća povećana za 710 kuna.

Dalmacija: Podržavamo rad u mirovini i dobrovoljni izlazak iz 2. stupa

Milan Dalmacija (SUH) smatra kako u prijedlogu reforme umirovljenik nije u fokusu. “Iz prijedloga mogu podržati samo dozvolu da se umirovljeniku da na izbor: raditi puno radno vrijeme i primati pola mirovine. Također podržava dobrovoljni prelazak iz drugog u prvi mirovinski stup. Dodatak od 27 posto ne postoji”, kazao je. Protiv je dizanja dobne granice za odlazak u mirovinu, jer se mora uzeti da naši ljudi kraće žive (hrvatski umirovljenik zdravo živi 5, a europski 10 godina). Prelaže da se održi dobna granica od 65 godina za odlazak u mirovinu, ali da se radni staž poveća za 10 do 15 godina.

.

Vijesti

Kujundžić primio europsko priznanje: Hrvatsko zdravstvo je među najboljima na svijetu

Dokaz je to, smatra ministar, odgovorne politike vlade Andreja Plenkovića. Do kraja godine, očekuje da će Hrvatska preuzeti vodstvo po dostupnosti zdravstvenih usluga.

Objavljeno

|

Autor

Veseli nas da si tu, dragi čitatelju. Ponekad nam se čini da ljudi više uopće ne čitaju ono što komentiraju. Ako zaista čitaš ovo, stisni lajk pod tekstom i nemoj ništa komentirati na našoj Facebook stranici. Možeš ga i podijeliti bez komentiranja, ako ti nije teško. Neka ovo bude naš mali eksperiment po uzoru na onaj koji je svojevremeno proveo NPR. Pratimo zajedno raspravu.

Čitatelj je naš saveznik, čak i kad kritizira

Okrit ću ti tajnu: mi novinari volimo kad se ispod naših članaka na društvenim mrežama razvije rasprava. Volimo i kad netko od čitatelja argumentirano (to znači na temelju poznavanja materije i provjerljivih izvora, a ne osobnog osjećaja i vjerovanja) ospori našu tezu ili podatke. Možda se čini da to ne uvažavamo, ali istina je sasvim suprotna. Provjerit ćemo mi sve tvoje navode koji na prvu nisu dim.


Jer naš posao sastoji se od prikupljanja relevantnih podataka i ponekad donošenja stava na temelju tih podataka. Ovisno kojom se novinarskom formom bavimo. Trenirani smo prepoznati logičke greške, uočiti uzorke, odvojiti vrijedne fakte od podvala i slutnji.

Kao ljudi rastemo sve dok smo spremni svoje stavove oblikovati i revidirati prema dostupnim činjenicama. I zato više koristi imamo od uvažavanja i analiziranja onoga što izaziva našu stvarnost. Izgubljeni smo slučajevi kad stvarnost počinjemo savijati prema vlastitim očekivanjima pa uvažavamo samo ono što već postoji u našoj glavi. Novinarski posao je rasti. I zato ga tako teško ostavljamo.

Nečitatelj je vlastiti neprijatelj

Ono što stvarno ne volimo jest kad netko komentira naš rad (prilog, članak), bez da ga je pročitao, pogledao ili poslušao. Toliko to mrzimo da smo o našem zanimanju počeli razmišljati kao uzaludnom. A to ide na štetu i tebi, dragi čitatelju. Jer postoje ljudi koji žele da novinari ne postoje. Oni žele da ti budeš lako upravljiv i da reagiraš na temelju primitivnih impulsa i emocija te reducirane slike svijeta. Oni žele da i ti postaneš nečitatelj. Što se pravopisa u komentarima tiče, od toga smo već davno odustali. Piši kako god želiš.

Dopusti da ti dam primjer: Prenijeli smo priču Novog lista prema kojoj HZZO kreće u kontrolu pružanja zdravstvenih usluga iseljenicima koji se (kao nezaposlene osobe) nisu odjavili s domaćeg zdravstva i koriste ga, a poreze uplaćuju (ili ne) u drugim zemljama. U prilog ove priče ide činjenica da se osiguravatelji umrežuju na razini EU kako bi spriječili zloupotrebe. Priču podržava i Hrvatska udruga ugovornih ordinacija te HZZO. Napose, objavili smo i tekst iz kojeg je nedvojbeno vidljivo da agencije koje posreduju pri zapošljavanju u Irskoj savjetuju svojim klijentima da koriste zdravstvo matične zemlje. Postoje i iskazi iseljenika drugim medijima koji potvrđuju ovu priču.

Dakle, valjalo je odvojiti nekoliko minuta za čitanje, eventualno provjeriti druge izvore i posložiti dobivene informacije koje mogu voditi samo do jednog zaključka: problem postoji. Možda ne znamo koji je njegov opseg, ali postoji. Alarm se trebao uključiti i najvećim naivcima koji vjeruju u poštenje “malog hrvatskog čovjeka”.

Uzalud. Jer naš čitatelj, nazovimo ga Kužator, bez da je pročitao, zna da je to jedna velika LAŽ. Kužator kuži sve; od toga kako se stječe zdravstveno osiguranje preko utjecaja podzemnih voda na tečaj japanskog jena pa do toga da bi ukidanje glasa dijaspore dovelo do poboljšanja zdravstvenog sustava. Njemu je od informiranja i učenja važnije poručiti drugima da “kuži”.

Postoji svijet izvan tvoje glave, prouči ga

Još prije pet godina takvi su kužatori stršali u raspravama kao “drek u punču”. Mogao si ih prepoznati po tome što su, baš kao u navedenom primjeru, postavljali pitanja na koje je već odgovoreno u tekstu ili su se hvatali isključivo naslova u koji ne može stati cijela vijest.

Većina pokušaja upućivanja na čitanje i sagledavanje objavljenih podataka završavala bi neprijateljskim optužbama ili, recimo to otvoreno, glupim provociranjem autora ili administratora na društvenim mrežama. Jer kužatori “znaju sve”. Svako izazivanje njihovih predrasuda (unaprijed postavljenih sudova zasnovanih na nedokazivim tvrdnjama i lažnim autoritetima) u njima izaziva agresiju. Njima informacije nisu potrebne i za njih ne postoji svijet izvan njihove dnevne sobe i njihovog osobnog iskustva. Uzgred, zahvalni smo onima koji ne žele čitati, ali pri tome zadržavaju dobroćudnost i zabavnost u komentarima. Mora se čovjek ponekad i opustiti.

Ima i caka

U međuvremenu se razina javne komunikacije toliko spustila da broj komentatora ponekad debelo premašuje broj čitanja nekog članka, a mi novinari otvaramo šampanjac (pretjerujem) kad se u dugoj “dretvi” pronađe nekoliko stvarno informiranih i kvalitetnih komentara. To nije naročito problematično u zabavnim temama, ali jest u svim ostalim koje bi trebale potaknuti društveno odgovornu akciju.

Postoji još jedna “caka”: novinari i mediji žive doslovno od čitanja. Naš posao nije održavati chat na društvenim mrežama, iako nekad uživamo u tome. Mi te putem društvenih mreža želimo potaknuti na čitanje kako bi bolje razumio svijet oko sebe i donosio kvalitetnije odluke. I zato se nemoj ljutiti kad te uputimo na neko korisno štivo.

A zapravo, čovjek se osjeća neugodno kad odraslim ljudima mora objašnjavati da je poželjan (i za sve sudionike u procesu intelektualno koristan) slijed: čitanje, lajkanje , dijeljenje, komentiranje. Sve poslije čitanja je tek opcija, ali opcija koja je bezvrijedna upravo bez čitanja. Ako si došao do ovoga mjesta s čitanjem, onda to već i sam znaš. Kao što si i shvatio da je gornji naslov samo prevara u funkciji teksta. Živio!

Rezultate našeg eksperimenta možete pogledati na ovoj adresi na Facebooku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP