Prati nas

Zdravlje

Nova metoda predviđanja srčanog udara

Vodeći uzrok srčanih udara su arterije koje blokiraju tok krvi a javljaju se kao rezultat upaljenih naslaga plaka – masnih naslaga na zidovima arterija. Razumijevanjem toga koji plakovi će najvjerojatnije izazvati srčani udar, liječnici bi mogli tretirati pacijente s najvećim stupnjem rizika agresivnijom terapijom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: stock.xchng

Znanstvenici su razvili metodu predviđanja smrtonosnih srčanih napada više godina unaprijed tako što su identificirali “tempirane bombe” kod arterija. Vodeći uzrok srčanih udara su arterije kroz koje je ometen ili blokiran protok krvi, a javljaju se kao rezultat upaljenih naslaga plaka – masnih naslaga na zidovima arterija. Razumijevanjem toga koji plakovi će najvjerojatnije izazvati srčani udar, liječnici bi mogli tretirati pacijente s najvećim stupnjem rizika agresivnijom terapijom, piše Independent.

Ova tehnika traži kemijske markere koje oslobađaju najopasniji arterijski plakovi. Analiziranjem skenova kompjuterske tomografije (CT) koji prikazuju mast koja okružuje arterije, znanstvenici su uspjeli detektirati pacijente koji su pod rizikom od smrtonosnog srčanog udara i to više godina prije nego što su se oni dogodili. Novi sistem upozorenja za srčani udar nazvan je FAI (Fat Attenuation Index) i ispitan je velikoj studiji koju je objavio medicinski časopis Lancet. Njegovi nalazi su također predstavljeni na kongresu Društva kardiologa u Munchenu.


Studija je pratila napredak 3.900 srčanih pacijenata iz njemačke i SAD-a kroz deset godina nakon što su podvrgnuti CT koronarografiji ili angiografiji. FAI je predvidio srčane udare više godina prije nego što su se oni pojavili. Pacijenti s abnormalnim očitanjem FAI imali su do devet puta veći rizik od smrtonosnog srčanog udara tijekom narednih pet godina u usporedbi s onima koji su imali normalna očitanja, pokazalo je istraživanje.

Voditelj studije profesor Charalambos Antoniades sa Sveučilišta Oxford rekao je: “Ova nova tehnologija mogla bi preobraziti primarnu i sekundarnu prevenciju. Po prvi put imamo skup biomarkera koji se izvode iz rutinskog testa koji se već koristi u svakodnevnoj kliničkoj praksi, a kojim se mjeri ono što nazivamo ‘rezidualni kardiovaskularni rizik’ i trenutno nije uključen u testove rizika koji koriste neinvazivne metode. Ako znamo tko je pod povećanim rizikom od srčanog udara, to bi nam moglo otvoriti mogućnost da interveniramo dovoljno rano kako bi ga spriječili. Očekujem da će ovi biomarkeri postati esencijalni dio standardne CT koronarne angiografije tijekom narednih nekoliko godina.”

Svake godine samo u Velikoj Britaniji više od 100.000 ljudi umre od srčanog ili moždanog udara. Srčane bolest i moždani udar su dva najveća uzroka smrti u svijetu. Ali trenutno nema načina da se detektira potencijalno smrtonosno nakupljanje plaka koji može izazvati srčani udar u ranom stadiju. Profesor Metin Avkiran, suradnik na Britanskom Srčanom Institutu koji je financirao istraživanje, rekao je sljedeće: “Najčešće su skenovi srca dobri za uočavanje blokada koje izazivaju veliki plakovi, ali mali plakovi visokog rizika su oni koji mogu dovesti do rupture i srčanog udara. Ova nova tehnika bi mogla promijeniti sve jer omogućuje liječnicima da detektiraju pacijente koji su u najvećem riziku od srčanog udara te da ih upute na intenzivno liječenje. Ovo će bez sumnje spasiti mnoge živote.”

.

Zdravlje

Koronavirus može oštetiti mozak, a posljedice mogu ostati prikrivene godinama

Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koronavirus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i središnjeg živčanog sustava, tvrde britanski neurolozi. Posljedice mogu biti psihoze, paralize i moždani udari, a opasnost se često može prekasno prepoznati, prenosi Deutsche Welle.

U međuvremenu ima jako puno pokazatelja da novi koronavirus SARS-CoV-2 ne napada samo pluća i dišni sustav nego i druge organe. On može teško oštetiti i srce, krvne žile, živce, bubrege i kožu.


Britanski neurolozi su sad objavili šokantne podatke u časopisu Brain prema kojima virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pacijenata koji su već ozdravili. Ta oštećenja se često prepoznaju jako kasno ili nikad.

Kod više od 40 pacijenata oboljelih od covida 19 neurolozi s instituta University College London (UCL) dijagnosticirali su akutni demijelizirajući encefalomijelitis (ADEM), a to su oštećenja ovojnice živčanih vlakana. Kod te upale dolazi do degenerativnog razaranja središnjeg živčanog sustava, koje pogađa mijelinske ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.

Različite kasne posljedice

Kod 12 istraživanih pacijenata utvrđena je upala središnjeg živčanog sustava, kod 10 privremena encefalopatija (oboljenje mozga) s delirijem ili psihozom, osam pacijenata je imalo moždane udare, a još osam probleme perifernog živčanog sustava, najčešće s dijagnozom Guillain-Barréovog sindroma. To je imunosna reakcija koja napada živce, izaziva paralize, a u pet posto slučajeva završava smrću pacijenta. Jedna 59-godišnja žena obuhvaćena istraživanjem je od toga preminula.

“Način na koji COVID-19 napada mozak nismo nikad ranije vidjeli kod drugih virusa”, kaže dr. Michael Zandi, vodeći autor studije i savjetnik u bolnici University College London Hospital. Neobična su osobito teška oštećenja mozga čak i kod pacijenata s blagim simptomima.

Oštećenja se često ne prepoznaju

Sada objavljeni slučajevi potvrđuju da COVID-19 kod nekih pacijenata izaziva dugoročne zdravstvene probleme. Brojni pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem i osjećaju se umorno. Drugi pate od osjećaja utrnulosti dijelova tijela, slabosti i slabljenja pamćenja.

“Biološki gledano ADEM ima određene sličnosti s multiplom sklerozom, ali ona se odvija teže i događa se u pravilu samo jedanput. Kod nekih pacijenata će ostati dugoročna invalidnost, drugi će se dobro oporaviti”, tvrdi Michael Zandi.

Čitav spektar oboljenja mozga i kasnih posljedica zaraze virusom SARS-CoV-2 vjerojatno još nije utvrđen, kaže Zandi, jer su brojni pacijenti u bolnicama previše bolesni da bi ih se moglo snimati magnetnom rezonancijom ili drugim dijagnostičkim metodama.

“Htjeli bismo medicinare na cijelom svijetu upozoriti na ove komplikacije koronavirusa”, kaže Zandi. Liječnici i drugo medicinsko osoblje trebali bi kod pacijenata s kognitivnim simptomima, poteškoćama pamćenja, umorom, gluhoćom ili slabošću u svakom slučaju konzultirati neurologa.

Šokantni slučajevi

Objavljene su dojmljive priče o pojedinačnim sudbinama, primjerice o jednoj 47-godišnjoj ženi koja je nakon tjedan dana kašljanja i povišene temperature odjednom osjetila glavobolju i utrnulost u desnoj ruci. U bolnici joj se jako spavalo i nije više reagirala. U hitnoj operaciji joj je uklonjen dio lubanje da bi se smanjilo pritisak na nateknuti mozak.

Jedna 55-godišnja pacijentica koja ranije nije imala nikakvih psihičkih oboljenja dan nakon otpuštanja iz bolnice se počela čudno ponašati. Stalno je oblačila zimski kaput i skidala ga i počela halucinirati, u svojoj kući je vidjela majmune i lavove. Kad je ponovo prebačena u bolnicu dobila je antipsihotičke lijekove.

I kod španjolske gripe je bilo oštećenja mozga

Britanski neurolozi se boje da bi COVID-19 kod nekih pacijenata mogao ostaviti suptilna oštećenja mozga, koja će se pokazati tek kasnije, nakon više godina. Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga.

“Nadamo se, naravno, da se tako nešto neće dogoditi, ali kod tako velike pandemije, koja pogađa velik dio pučanstva, moramo biti oprezni”, naglašava Michael Zandi s instituta UCL Queen Square Institute of Neurology.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP