Prati nas

Vijesti

Ministarstvo bahaćenja

‘Ministar ignorira naša zahtjeve pa idemo u prosvjed 20. listopada’

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je vrlo bahato i nerazložno odgovorilo na zahtjeve umirovljeničkih udruga. Zahtjevi su bili usmjereni na zaustavljanje siromašenja umirovljenika, pad realne vrijednosti mirovina te jačanje sigurnosti mirovinskog sustava, osobito javnog stupa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Zašto Sindikat umirovljenika poziva sve umirovljenike da se solidariziraju s prosvjedom koji su najavile tri glavne hrvatske sindikalne središnjice i koji će se održati 20. listopada točno u podne na Europskom trgu u Zagrebu? Odgovor je u najnovijem broju Glasa umirovljenika dala Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

U vezi mirovinske reforme umirovljeničke udruge nisu šutjele. Ozbiljan pokušaj da ostvare barem neke od zahtjeva očajnih umirovljenika, čije su mirovine došle na razinu socijalne pomoći, učinile su 3. rujna odaslavši Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju mišljenja i prijedloge Sindikata i Matice umirovljenika.


Uz načelne opaske o načinu rada Radne skupine, kao i o prezentaciji „Cjelovite mirovinske reforme“, razložno su se očitovali na prijedloge Ministarstva. Zahtjevi su bili usmjereni na zaustavljanje siromašenja umirovljenika, pad realne vrijednosti mirovina te jačanje sigurnosti mirovinskog sustava, osobito javnog stupa.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je 20. rujna, vrlo bahato i nerazložno odgovorilo na zahtjeve umirovljeničkih udruga. „Prema prijedlozima koje ste iznijeli, temeljnim preduvjetima za sveobuhvatnu mirovinsku reformu u Republici Hrvatskoj smatrate transformaciju drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni te razdvajanje općih i posebnih mirovina u cijelosti do individualne razine.  Nadalje, za zaustavljanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba hitnim mjerama predlažete promjenu formule usklađivanja mirovina, uvođenje novog modela obiteljske mirovine, uvođenje zajamčene minimalne mirovine, uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina te pravo svih umirovljenika na rad“. Točno, to su zatražile umirovljeničke udruge kao svoju minimalnu agendu.

Prvomajski prosvjed 2018.

foto: Sandro Bura

1. Nećete dobiti bolji model usklađivanja mirovina!

Tražili smo ukidanje takozvane švicarske formule i usklađivanje mirovina u stopostotnom iznosu s povoljnijim indeksom – indeksom rasta plaća ili rasta cijena. Ministarstvo u potpunosti odbacuje ikakve promjene u formuli za usklađivanje mirovina, jer se „može dogoditi u recesijskom razdoblju da državni proračun ne bude u mogućnosti u potpunosti osigurati sredstva potrebna za usklađivanje mirovina koje proizlazi isključivo iz rasta potrošačkih cijena, a s obzirom na mogući nedostatak potrebnih sredstava koji može proizaći iz stanja u cjelokupnom gospodarstvu“.

Tih sredstava za realizaciju umirovljeničkog zahtjeva trebalo bi u 2019. godini samo 337 milijuna kuna, dok bi sljedeće 2020. godine trošak bio 577 milijuna kuna. Takve su procjene učinjene na osnovi očekivanog rasta plaća, a ne kako se vade iz Ministarstva, iz rasta potrošačkih cijena.

Uglavnom, iako na području bivše Jugoslavije hrvatski umirovljenici imaju najniži udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a time i relativno najniže mirovine, iako je Europska komisija upozorila da Hrvatska treba povećati mirovine, odnosno poraditi na adekvatnosti mirovina, Ministarstvo ležerno odgovara kako su umirovljenici potencijalno preskupi. A imaju za pripadnike HVO-a, za korisnike privatnog Royal osiguranja, za besprimjerne pogodnosti za povlaštene, osobito neke kategorije branitelja. Za raju – nema. Zato ostanimo sretni što je već 52 posto svih mirovina potonulo ispod ovogodišnje hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.321 kunu.

Predlažemo: ukinite švicarsku formulu i usklađujte mirovine barem s formulom 80:20 prema povoljnijem indeksu!

2. Nećete dobiti novi model obiteljske mirovine!

Tražili smo da se model obiteljske mirovine uskladi sa onim u zemljama koje omogućavaju zadržavanje vlastite mirovine i po smrti partnera stjecanje 20 do 50 posto njegove ili njezine mirovine, ovisno o prihodovnom/imovinskom cenzusu.

Argumenti su bili jasni: prosječna je obiteljska mirovina samo 1.900 kuna, a 94 posto svih obiteljskih umirovljenika su – žene. I to žene koje su naglo bačene u siromaštvo po smrti partnera.

Ministarstvo hladnokrvno preskače činjenice i navodi kako „država jamči upravo onu razinu prava i pravodobnu isplatu ostvarenih davanja koje su pokrivene doprinosima, uzimajući u obzir očekivano trajanje života, predvidivi broj korisnika“. Nadalje, „socijalna sigurnost nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera, jamči se institutom izbora mirovine, prema kojem korisnik koji ostvari pravo na dvije ili više mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti može izabrati svoju osobnu mirovinu ili obiteljsku mirovinu kao povoljniju“.

Drugim riječima, zadržite svoju mirovinu, koja je ženama za oko 20 posto niža od one koju „zarade“ muškarci ili primite 70 posto mirovine preminulog partnera. Točka.

Kumulacija bez ograničenja i umanjivanja obiteljske mirovine moguća je u Cipru, Češkoj, Danskoj, Litvi, Portugalu i Španjolskoj. Kumulacija s osobnom mirovinom je moguća uz umanjenje obiteljske mirovine u Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Slovačkoj i Švedskoj. Kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom do određenog limita moguća je u Belgiji (tijekom prvih 12 mjeseci, a potom korisnik mora izabrati koju mirovinu želi primati) i Francuskoj.

Nije moguća kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom u Bugarskoj, Estoniji, Irskoj, Italiji, Latviji, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ponosno dodaju kako u odnosu na druge članice Europske unije, Hrvatska ima najblaže uvjete za ostvarivanje obiteljske mirovine (u većini država dob za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu veća je od 50 godina, a u nekim državama uvjet je i trajanje braka kroz određeno vrijeme) te, uz Sloveniju, najviši postotak za određivanje obiteljske mirovine. Tako je govorio ministar i ostao mirne savjesti. Iako je točno da bi takav model koštao sljedeće godine 983 milijuna kuna, a godinu iza čak 1,2 milijarde kuna, to je sigurno osobito ranjiva skupina umirovljenika na čijoj bi zaštiti temeljem solidarnosti prvog javnog mirovinskog stupa itekako trebalo poraditi.

Predlažemo: podignite barem mogućnost stjecanja s postojećih 70 posto na 80 posto partnerove mirovine.

3. Uvođenje zajamčene minimalne mirovine nije prihvatljivo!

Zašto ne bi bilo prihvatljivo od bijede zaštiti one koji imaju mirovine ispod navedene linije, bilo u postotku na bruto minimalnu plaću (predloženo je 45 posto), tim više jer u svom odgovoru potvrđuju kako se „obvezno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj temelji na načelu uzajamnosti (prema kojemu visina prava u pravilu ovisi o visini ulaganja u mirovinsko osiguranje, odnosno duljini mirovinskog staža i ostvarenim plaćama) te načelu solidarnosti (prema kojemu teret nekih davanja snose solidarno svi osiguranici, odnosno financira se iz doprinosa)“.

Gle čuda! Najnižu mirovinu, koja je sadašnja zamjena za minimalnu mirovinu, s obzirom da njezina visina ovisi o dužini mirovinskog staža, definiraju kao motivacijski faktor za osiguranike da dulje ostanu u radu i kasnije ostvare pravo na mirovinu. Ovakva je teza suluda, jer je i najneupućenijem jasno da nešto što je najniže i minimalno treba štititi korisnike mirovine od siromaštva, a ne biti poticaj duljem radu. Besramno potom navode kako najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2018. iznosi 63,61 kn, za 15 godina staža 954,15 kn, za 40 godina staža 2.544,40 kn, odnosno više za staž duži od 40 godina, kao zajamčena visina mirovine, ako je mirovina određena prema plaćama manja od najniže mirovine. Ponosno napominju kako se u okviru ove mirovinske reforme predlaže povećanje iznosa najniže mirovine za tri posto od 1. srpnja 2019. godine.

Pozdravljamo povećanje najnižih mirovina za 3,13 posto, jer bolje išta, nego ništa.

Zlostavljanje staraca u domovima

foto: Pixabay

4. Strpite se, nacionalna mirovina će uskoro! I tako već dvadesetak godina.

Zatraženo je hitno uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina i to iz sustava socijalne zaštite. Uostalom, to je ušlo i u socijalnu strategiju zemlje, ali se rokovi stalno pomiču.

„Nacionalna mirovina, koja ponekad može ovisiti o razdoblju navršenog mirovinskog staža ili prebivališta u određenoj državi, ne ovisi o uplaćenim doprinosima i ne isplaćuje se iz sredstava mirovinskog osiguranja. Financira se iz državnog proračuna ili proračuna regionalnih ili lokalnih jedinica, a pravo mogu ostvariti svi građani određene dobi koji nisu ostvarili mirovinu, uz uvjet cenzusa prihoda (ponekad i imovine). Isplaćuje se u pravilu unutar države ostvarivanja prava i to vlastitim državljanima koji imaju prebivalište u državi u kojoj ostvaruju pravo“, točno navode definiciju i kažu kako je prema programu rada Vlade Republike Hrvatske za mandat od 2016. do 2020. godine predviđeno uvođenje nacionalne mirovine.

Živi bili, pa vidjeli!

5. Prihvaća se omogućavanje rada svim umirovljenicima bez uskrate mirovine!

Proširenje prava korisnika prava na rad za umirovljenike prema posebnim i općim propisima uvršteno je u Nacionalni program reformi 2018. Vlade Republike Hrvatske. Utoliko je to potrebnije, jer u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije, Republika Hrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti (dobne skupine od 15-64 godina starosti) od 59,6 posto, a stopa zaposlenosti u Europskoj uniji iznosi 71,9 posto, a starijih od 65 godina na radu je samo tri posto.

Tako će se, što se pozdravlja, pravo na rad do pola radnog vremena proširiti i na prijevremene starosne umirovljenike, dugotrajne osiguranike te umirovljene vojne i policijske djelatnike. Treba podsjetiti kako od sljedeće godine i branitelji dobivaju pravo na rad uz zadržavanje mirovine, no začudno je da se pruža i braniteljima invalidima ograničena mogućnost rada. Zbunjuje potreba ove Vlade da uvijek pogoduje povlaštenima, umirovljenima prema posebnim propisima, pa tako i ovaj put omogućuje čak i rad u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine za vojne i policijske djelatnike.

Predlažemo: Svim kategorijama umirovljenika prema općim i posebnim propisima treba omogućiti unificirani model po kojemu mogu birati između rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine ili na pola radnog vremena uz cijelu mirovinu.

Nosi li poštar mirovinu?

foto: Pixabay

6. Neće tamo po brdima poštar nositi mirovine! To košta.

Nakon što je Kukuriku vlada od 1. siječnja 2014. godine ukinula mogućnost dostave mirovine poštom, zatraženo je od Ministarstva da, u slučaju izoliranosti ili smanjene mobilnosti i drugih zdravstvenih razloga, treba ponovno omogućiti dostavu mirovine poštom na ruke, a ne samo u udaljene bankomate ili pošte.

„Očitujemo se kako prijedlog nije prihvatljiv iz više razloga. Prije svega Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom donošenja rješenja o priznanju prava i uspostavljanja isplate nije, bez egzaktnih kriterija o izoliranosti pojedinih područja i adekvatne mape takvih područja, u smislu predložene odredbe u mogućnosti utvrditi koliko je prebivalište pojedinog korisnika udaljeno od prve banke ili bankomata, niti može utvrditi prometnu povezanost u tom mjestu“, Ministarstvo navodi u odgovoru, a gluplji odgovor teško da se moglo očekivati. K tome dodaju da je vrlo komplicirano utvrditi tko je manje ili više mobilan?!

Napominju na kraju, iskreno, kako je isplaćivanje mirovina putem banaka vezano prvenstveno uz smanjenje troškova isplate mirovina na teret državnog proračuna. Pa stoga, starčadi po otocima, brdima, visokim katovima, periferijama i selima, hajde ostanite izloženi riziku zloupotrebe, nasilja, ozljeda. Vašu Vladu to nije briga! ( Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP