Prati nas

Zdravlje

zarobljeni na poslu

Imati loš posao za vaše je zdravlje gore čak i od nezaposlenosti

Nezaposlenost je grozna – muči vas besparica, nesigurnost, osjećaj manje vrijenosti. No imate li posao koji je slabo plaćen i još u njemu ne uživate, mogli biste biti u većim problemima nego da nemate posao uopće, pkazala je najnovija znanstvena studija.

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: Pixabay

Ako radite nisko plaćeni posao koji mrzite, veća je vjerojatnost da ćete patiti od kroničnog stresa nego kad ste nezaposleni, piše portal BigThink. To je zaključak iz nove studije koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Manchesteru. U istraživanju su se usredotočili na to da saznaju kako poslovne tranzicije utječu na zdravlje. Sociolozi su motrili 1116 nezaposlenih odraslih pojedinaca iz Velike Britanije koji nisu imali posao u periodu 2009.-2010. te su otkrili da se onima koji su našli dobre poslove poboljšalo mentalno zdravlje.

Ali s druge strane, pojedinci koji su našli stresne, loše plaćene ili nestabilne poslove nisu doživjeli poboljšanje mentalnog stanja. Upravo suprotno, fizički indikatori kroničnog stresa bili su kod njih lošiji nego kod onih pojedinaca koji su ostali nezaposleni.



Znanstvenici vođeni autoricom studije prof. Tarani Chandola pratili su sudionike ove studije kroz nekoliko godina. Bilježili su njihov doživljaj vlastitog zdravlja te mjerili hormone i druge biomarkere povezane sa stresom. Cilj prof. Chandole bio je ustanoviti da li je bilo kakav posao bolji od neimanja posla. Ona se u istraživanju koncentrirala na kvalitetu radnog odnosa s obzirom na plaću, sigurnost posla, zadovoljstvo poslom i razinu stresa na poslu.

“Kvaliteta posla povezana je s utjecajem posla na zdravlje”, kaže Chandola. “Onako kako je dobar posao dobar za zdravlje, posao loše kvalitete može narušiti zdravlje pojedinca.” Kako bi odredila razine stresa, pratila je biomarkere bazirane na povišenim razinama hormona te upalnih, metaboličkih i kardiovaskularnih parametara poput visokog krvnog tlaka i kolesterola. “Pokušala sam testirati uobičajenu pretpostavku da je bilo kakav posao bolji od nikakvog posla”, rekla je Chandola. “Godinama sam radila na istraživanju utjecaja zaposlenja i stresa na zdravlje, i ustanovila sam da ljudi generalno prihvaćaju da stresan posao nije dobar za fizičko i mentalno zdravlje. Ali većina ljudi kaže ‘ali barem imaš posao’ s implicitnom pretpostavkom da je nezaposlenost daleko gora za zdravlje od imanja lošeg i stresnog posla.”

Nekoliko istraživanja u drugim zemljama poput Australije također pokazuju slične rezultate. Imati loš posao gore je za zdravlje od nezaposlenosti. Naravno, besparica također može biti vrlo stresno iskustvo. Ključ je u tome, kaže Chandola, da ljudi moraju shvatiti da li ih njihov posao čini bolesnima. Možda ne trebate napustiti posao, ali ako ne radite sa svojim liječnikom i šefom kako bi poboljšali situaciju na poslu, on bi mogao biti štetan za vaše zdravlje.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati