Prati nas

Zdravlje

zarobljeni na poslu

Imati loš posao za vaše je zdravlje gore čak i od nezaposlenosti

Nezaposlenost je grozna – muči vas besparica, nesigurnost, osjećaj manje vrijenosti. No imate li posao koji je slabo plaćen i još u njemu ne uživate, mogli biste biti u većim problemima nego da nemate posao uopće, pkazala je najnovija znanstvena studija.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: Pixabay

Ako radite nisko plaćeni posao koji mrzite, veća je vjerojatnost da ćete patiti od kroničnog stresa nego kad ste nezaposleni, piše portal BigThink. To je zaključak iz nove studije koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Manchesteru. U istraživanju su se usredotočili na to da saznaju kako poslovne tranzicije utječu na zdravlje. Sociolozi su motrili 1116 nezaposlenih odraslih pojedinaca iz Velike Britanije koji nisu imali posao u periodu 2009.-2010. te su otkrili da se onima koji su našli dobre poslove poboljšalo mentalno zdravlje.

Ali s druge strane, pojedinci koji su našli stresne, loše plaćene ili nestabilne poslove nisu doživjeli poboljšanje mentalnog stanja. Upravo suprotno, fizički indikatori kroničnog stresa bili su kod njih lošiji nego kod onih pojedinaca koji su ostali nezaposleni.


Znanstvenici vođeni autoricom studije prof. Tarani Chandola pratili su sudionike ove studije kroz nekoliko godina. Bilježili su njihov doživljaj vlastitog zdravlja te mjerili hormone i druge biomarkere povezane sa stresom. Cilj prof. Chandole bio je ustanoviti da li je bilo kakav posao bolji od neimanja posla. Ona se u istraživanju koncentrirala na kvalitetu radnog odnosa s obzirom na plaću, sigurnost posla, zadovoljstvo poslom i razinu stresa na poslu.

“Kvaliteta posla povezana je s utjecajem posla na zdravlje”, kaže Chandola. “Onako kako je dobar posao dobar za zdravlje, posao loše kvalitete može narušiti zdravlje pojedinca.” Kako bi odredila razine stresa, pratila je biomarkere bazirane na povišenim razinama hormona te upalnih, metaboličkih i kardiovaskularnih parametara poput visokog krvnog tlaka i kolesterola. “Pokušala sam testirati uobičajenu pretpostavku da je bilo kakav posao bolji od nikakvog posla”, rekla je Chandola. “Godinama sam radila na istraživanju utjecaja zaposlenja i stresa na zdravlje, i ustanovila sam da ljudi generalno prihvaćaju da stresan posao nije dobar za fizičko i mentalno zdravlje. Ali većina ljudi kaže ‘ali barem imaš posao’ s implicitnom pretpostavkom da je nezaposlenost daleko gora za zdravlje od imanja lošeg i stresnog posla.”

Nekoliko istraživanja u drugim zemljama poput Australije također pokazuju slične rezultate. Imati loš posao gore je za zdravlje od nezaposlenosti. Naravno, besparica također može biti vrlo stresno iskustvo. Ključ je u tome, kaže Chandola, da ljudi moraju shvatiti da li ih njihov posao čini bolesnima. Možda ne trebate napustiti posao, ali ako ne radite sa svojim liječnikom i šefom kako bi poboljšali situaciju na poslu, on bi mogao biti štetan za vaše zdravlje.

.

Zdravlje

U kakvoj su vezi vitamin D i koronavirus?

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vitamin D je važan za skoro sve procese u našem tijelu. U jednoj studiji se sada tvrdi da bi njegov nedostatak mogao otežati ozdravljenje od covida-19. Je li to stvarno tako, provjerio je Deutsche Welle.

Nesporno je da vitamin D igra veliku ulogu i ima važne funkcije. Ozbiljan manjak tog vitamina, koji postoji kod manje od 12 nanograma po mililitru krvi, uzrokuje teške i bolne deformacije kostiju koje se kod djece nazivaju rahitis, a kod odraslih osteomalacija. No to su jedine činjenice oko kojih se slažu svi znanstvenici.


Gdje počinje nedostatak vitamina?

Nitko ne zna koliko točno vitamina D čovjek stvarno treba. Također je sporno i pitanje kada se radi o manjku. Zato se često kao mjerilo uzima nekoliko graničnih vrijednosti. No činjenica je da je vitamin D sve omiljeniji.

Nije samo pseudoznanstvena literatura o “sunčevom vitaminu” sve popularnija, nego se znatno povećao i broj objavljenih studija na tu temu. U međuvremenu se vitamin D ne smatra samo bitnim za zdravlje kostiju, nego se dovodi u vezu i s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i raznim vrstama raka.

Brojne funkcije

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin. Procjenjuje se da se prehranom pokriva samo deset do 20 posto potrebne količine.

Vitamin D koji se sintetizira pomoću sunčevih zraka ili hrane nije biološki aktivan. Nužni su procesi u metabolizmu nakon kojih u jetri nastaje biološki aktivni oblik vitamina, tzv. kalcitriol i odande dospijeva u krv.

Osim toga, mnogi organi imaju receptore na koje se veže predstupanj kalcitriola. On se također nalazi u krvi. Iz njega potom organi sami proizvode kalcitriol koji se koristi za brojne druge procese u tijelu. Tako ovaj oblik vitamina D regulira izlučivanje inzulina, usporava rast tumora, potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca te preživljavanje i djelovanje makrofaga, koji su vrlo važni za imunosni sustav.

Premalo vitamina D, težak oblik covida-19?

U jednoj analizi Sveučilišta Hohenheim dolazi se do zaključka o povezanosti između nedostatka vitamina D, određenih prethodnih oboljenja i teškog tijeka bolesti COVID-19. Ondje stoji: “Postoje brojne indicije da određene bolesti koje nisu zarazne (visoki krvni tlak, dijabetes, oboljenja krvožilnog sustava) idu zajedno s niskom količinom vitamina D u krvi. To zajedno s popratnim nedostatkom vitamina D povećava rizik teškog tijeka COVID-19.”

“Ta tvrdnja je ispravna”, kaže Martin Fassnacht, šef odjela endokrinologije u sveučilišnoj klinici u Würzburgu. No on upozorava da je riječ o “običnom uočavanju da ti događaji nastupaju istovremeno”. I vrlo kritički gleda na pretjerano pridavanje važnosti vitaminu D. Ne zato što smatra da on nema bitne funkcije, nego ističe da studije još nisu dokazale navodne ljekovite učinke tog vitamina: “Kada se bolje pogleda stvari, onda se nisu dokazale nade da uzimanje vitamina D ima ljekoviti učinak.”

Martin Fassnacht navodi jedan primjer: “Zamislite si dvije grupe 80-godišnjaka. Jedna je živahna, aktivna i bavi se sportom. Kada ju usporedite s drugom grupom u domu za njegu, onda će razlika u količini vitamina D biti drastična, a i ekstremno će se razlikovati i očekivana životna dob.”

No, kako kaže ovaj liječnik, te razlike nemoguće je objasniti samo različitim statusom vitamina D. “Razina vitamina D je dobro mjerilo za to koliko je netko bolestan. Ali ništa više od toga”, upozorava Fassnacht. I napominje da nijedna studija do sada nije uspjela dokazati pozitivan učinak vitamina D kada se on ciljano davao kod različitih oboljenja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP