Prati nas

Mozaik

Oprosti nam, Lajka

Sve što su vam govorili o Lajki, lagali su vam

Sovjeti su izvijestili da je kružeći oko Zemlje živjela nekoliko dana te da je eutanazirana posljednjim obrokom u koji je stavljen otrov. Istina je da Lajka nije jela u Sputnjiku te da je živjela samo nekoliko sati nakon lansiranja.

Objavljeno

|

foto: Sputnik

Jedno od prvih živih bića koje su Zemljani lansirali u orbitu bila je dvogodišnja kujica Kudravka, poznatija kao Lajka. Bila je lutalica s moskovskih ulica, “regrutirana” samo devet dana prije leta. U školi su nas učili, navodno, sve o Lajkinoj avanturi. Ali, nisu nam rekli da je uginula, sasvim nepotrebno, u mukama. U Moskvi joj je podignut spomenik 2008. godine.

Preplašena mješanka sibirskog haskija, žrtva sovjetskog svemirskog programa, zatvorena je u kapsulu satelita Sputnjik 2. Nakon tri dana, 3. studenog 1957. godine, poslana je na put s kojeg se nikada nije vratila. Trebalo se tako pokazati da je moguć život u bestežinskom stanju, što se već ranije znalo, a moglo se dokazati i na manje skupe i manje nasilne načine. Njen sretan povratak nije nikada ni predviđen, budući da satelit nije imao sustav za povratak na Zemlju i prizemljenje. Cijeli ovaj eksperiment zamišljen je kao spektakl povodom proslave godišnjice Oktobarske revolucije.


Sovjeti su izvijestili da je kružeći oko Zemlje Lajka živjela nekoliko dana te da je eutanazirana posljednjim obrokom u koji je stavljen otrov. Desetljećima je građen mit o “psu astronautu” kao velikom uspjehu moskovske znanosti i tehnologije u vječnoj utrci sa Sjedinjenim Državama. No istina je da Lajka nije jela u Sputnjiku te da je živjela samo nekoliko sati nakon lansiranja. Doslovno se skuhala u satelitu kojem je otkazao sustav hlađenja. Potvrdio je to 2002. godine jedan od znanstvenika koji je surađivao na projektu, Dimitri Malashenkov.

“Što više vremena prolazi, sve više mi je žao. Nismo smjeli to učiniti. Iz te misije nismo naučili dovoljno da bismo opravdali smrt tog bića”, kazao je 1998. godine Oleg Gazenko, jedan od znanstvenika odgovornih za Lajkinu smrt.

Signali koji su odaslani na zemlju pokazali su da je iskusila paničan strah, o čemu svjedoči i 240 otkucaja srca u minuti. Sputnjik 2 se u travnju 1958. godine raspao u atmosferi i izgorio, a nakon što je s Lajkinim mrtvim tijelom obišao zemlju 2570 puta. Nakon Lajke, niz pasa skončao je na sličan način u Zemljinoj orbiti ili ginući u neuspješnim lansiranjima.

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP