Prati nas

Zdravlje

I bez alkohola

Masna jetra pogađa sve više ljudi, dovodi do ciroze i dijabetesa

Ako masno tkivo nije dobro opskrbljeno krvlju, a to je opet pitanje tjelovježbe, gubi sposobnost skladištenja. Zato će tijelo potražiti novo mjesto za spremanje viška masti i naći ga u trbušnoj šupljini. Prvenstveno u jetri,.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Od čega dođe masna jetra?
foto: Christopher Flowers/Unsplash

Nezdrava prehrana i premalo kretanja mogu rezultirati razvojem nealkoholne masne jetre (NAFLD), odnosno bolešću najveće žlijezde u ljudskome tijeku koja nije izazvana prekomjernom konzumacijom alkohola, a pogađa sve više ljudi u zapadnim zemljama.

“Krivac za to je naš životni stil. Kombinacija visokokalorične prehrane bogate ugljikohidratima i kronični izostanak vježbanja”, kaže Nicolai Worm, profesor nutritivnih znanosti na fakultetu u Saarbrueckenu, a prenosi Hina.


Takva vrsta prehrane organizam opskrbljuje s mnogo ‘goriva’, koje, ako nema tjelovježbe tijelo ne treba, zbog čega višak kalorija pretvara u mast.

Ako masno tkivo nije dobro opskrbljeno krvlju, a to je opet pitanje tjelovježbe, gubi sposobnost skladištenja. Zato će tijelo potražiti novo mjesto za spremanje viška masti i naći ga u trbušnoj šupljini. Prvenstveno u jetri, kaže Worm.

Ako se ne otkrije na vrijeme, masna jetra može dovesti do dijabetesa tipa 2 ili ciroze. Ljudi koji se prepoznaju u ovakvom načinu života trebaju otići na liječnički pregled, čak i ako nisu pretili, savjetuje Worm. “Znakove masne jetre liječnicima je relativno lako otkriti, no nažalost prerijetko se traže”, pojašnjava profesor.

Masna jetra većinom ne uzrokuje tegobe ili uzrokuje samo bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre. Najčešće se dijagnosticira ultrazvukom trbuha i laboratorijski povišenim vrijednostima jetrenih testova. Ultrazvuk pokazuje uvećanu svjetlu jetru, dok je u slučaju trajno povišenih transaminaza potrebno je učiniti biopsiju jetre.

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP